Josip Roglić bio je čovjek ispred svoga vremena; Prije pola stoljeća istraživao je pojave i procese ključne za Hrvatsku danas: prometno povezivanje sjevera i juga naše domovine, značenje obala u suvremenom gospodarskom razvoju, zaštitu okoliša te ono po čemu je bio svjetski poznat znanstvenik – fenomen krša; Akademik Josip Roglić rođen je na današnji dan 1906 godine u Župi Biokovskoj.
Uz njegovo ime veže se osnivanje Geografskog zavoda PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog geografskog društva, pokretanje Hrvatskog geografskog glasnika i Geografskog Horizonta, promicanje tzv. zagrebačke škole proučavanja krša i svjetski priznata dostignuća u istraživanju krških područja i njihova značenja.
Roglićeva “zlatna nit” – vizija prometnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske
Roglić se vrlo intenzivno bavio i prometnom geografijom. Posebnom znanstvenom pronicljivošću i vizionarstvom on je uz isticanje na nužnosti bolje prometne povezanosti hrvatskoga Sjevera i Juga nudio i konkretna rješenja. Nakon temeljitih terenskih istraživanja promovirao je ideju o tzv. „zlatnoj niti“, (tj. „Autocesti kralja Tomislava“), koja bi uz “jantarski put“ omogućila sudbinsku povezanost Hrvatske s razvijenim europskim sjeverom i toplim mediteranskim područjem. Jednako je zaslužan za afirmaciju pojma “hrvatski prag” i čvorišnog položaja Zagreba.
Sudbina Istre nakon Drugog svjetskog rata – najteži Roglićev ispit
Roglić pripada i vodećoj skupini svjetskih geografa koji su znanstveno obrazložili uzroke i posljedice svjetskih procesa litoralizacije i globalizacije te njihove prednosti i nedostatke kao i na sve naglašenije probleme s narušavanjem kvalitete okoliša. Rogliću pripadaju i velike zasluge za određivanje zapadnih granica naše domovine. On je kao afirmirani geograf znanstvenik bio glavni organizator popisa stanovništva na prijepornim područjima. Rezultati popisa poslužili za određivanje nove jugoslavensko-talijanske granice. Kao ekspert Roglić je sudjelovao i u radu Mirovne konferencije u Parizu. O toj složenoj i odgovornoj zadaći Roglić je zapisao: “…polagao sam najteži i najodgovorniji ispit u životu. Bilo je to u Pazinu. Stajao sam pred ekspertima Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza, Engleske i Francuske, sila koje su odlučivale o sudbini Istre. Postali smo ljuti protivnici. Eksperti sila imali su svoje namjere, koje su im bile zadane. Rasprava je započela oštro i još oštrije se nastavila. Trajala je punih 13 sati”. Rogliću su postavljena 102 kritička pitanja o kriteriju popisa i tehnici te postupcima pri popisu. Roglić je bio na čelu uredništva Cadastre National de L’Istrie i publikacije s abecednim popisom prezimena zabilježenih na području obuhvaćenom popisom.
U spomen na svog osnivača, najpoznatijeg člana i doživotnog počasnog predsjednika Hrvatsko geografsko društvo u suradnji sa HAZU – Razred prirodnih znanosti i pod pokroviteljstvom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, priprema poseban međunarodni znanstveni skup kojim će se obilježiti 100. obljetnica rođenja akademika Josipa Roglića. Skup će se održati u Makarskoj od 19. do 22. travnja 2006. godine.
Planirana izlaganja:
O ŽIVOTU I DJELU AKADEMIKA JOSIPA ROGLIĆA
1. MATE MATAS, Život i djelo akademika Josipa Roglića
2. MATE MATAS, Popis radova akademika Josipa Roglića
3. DRAGUTIN FELETAR, Josip Roglić – dekan i jedan od osnivača Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
ULOGA AKADEMIKA JOSIPA ROGLIĆA U PROUČAVANJU KRŠA I NJEGOVA ZNAČENJA
1. ANDRIJA BOGNAR; Uloga akademika Josipa Roglića u razvoju geomorfologije
2. MLADEN GARAŠIĆ ; Novije spoznaje o speleogenezi i kršu
3. ANDREJ KRANJC Vpliv Josipa Roglića na krasoslovje v Sloveniji
4. JOŠKO MARKOTIĆ, Jezero- prilog poznavanju problema polja u kršu
5. VELIMIR BORKOVIĆ, Na podima Svilaje i Dinare
6. SREĆKO BOŽIČEVIĆ, Geološke i speleološke spoznaje u radovima akademika Roglića
7. NEVEN BOČIĆ, Najdublji speleološki objekti hrvatskog krša i njihove temeljne geomorfološke značajke
8. JURAJ BOŽIČEVIĆ, U potrazi sa sinergijom: kako smo zamislili i osnovali Centar za krš?
8. VLADO TOPIĆ, LUKRECIJA BUTORAC, Protuerozijska i hidrološka uloga šumskih ekosustava na kršu
9. ANKICA ČILAŠ ŠIMPRAGA, Toponomastički apelativi u prilogu hrvatskoj krškoj terminologiji Josipa Roglića
GLOBALIZACIJA I LITORALIZACIJA U SVJETSKIM I NACIONALNIM RAZMJERIMA U NOVIJEM RAZDOBLJU
1. ZORAN STIPERSKI I JELENA LONČAR, Osvrt na članak Josipa Roglića «Prinos geografije formiranju misli našeg vremena» – promišljanje o globalizaciji
2. DAMIR MAGAŠ I ROBERT LONČARIĆ, Litoralizacija i prostorno planske vizije hrvatskih priobalnih središta
3. JOSIP FARIČIĆ, Obala – prostor kontakta i konflikta
4. NENAD POKOS I ROKO MIŠETIĆ, Promjena broja stanovnika hrvatskog litoralnog pojasa tijekom XX. Stoljeća
PROMETNA POVEZANOST HRVATSKE NEKADA I DANAS
1. MIROSLAV SIĆ, Doprinos akademika Josipa Roglića razvoju prometne geografije u Hrvatskoj
2. JAKŠA MILIČIĆ, Autocesta Split – Zagreb “zlatna nit”
3. ŽELIMIR PAŠALIĆ , Prometna valorizacija hrvatske i vizije akademika Josipa Roglića
4. ADOLF MALIĆ, Razmišljanja i vizije u (o) prometu akademika Josipa Roglića
5- MILAN ILIĆ, Prometni sustav hrvatske – glavne značajke i tendencije razvoja
6. SREĆKO FAVRO I IVA SAGANIĆ , Komparativne prednosti hrvatskog litoralnog prostora za razvoj nautičkog turizma
7. MARTINA JAKOVČIĆ, „low-cost“ zračni promet i njegov utjecaj na zračni promet Hrvatske
8. ANA RIMANIĆ I ROBERT LONČARIĆ, Položaj zadarske urbane regije u suvremenom prometnom sustavu Republike Hrvatske
REGIONALNO-GEOGRAFSKE TEME
1. LAURA ŠAKAJA, Neke dileme suvremene regionalne geografije
2. MLADEN KLEMENČIĆ, Josip Roglić i «novooslobođeni» krajevi
3. RADE KNEŽEVIĆ , Utjecaj turizma na litoralizaciju istarske obale
4. HRVOJE GROFELNIK, Litoralizacija – nosilac razvoja grada Rijeke
5. IVO TURK, Promjene u dobno – spolnom sastavu stanovništva podvelebitskog primorja (1971. – 2001.)
KARTOGRAFSKE TEME I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
1. SNJEŽANA HAIMAN, Geografska karta – veza prostora i geografa nekada i danas
2. MLADEN PAHERNIK I MARINKO LOZANČIĆ, Suvremena istraživanja krša u sklopu vojnih znanosti
3. IRENA PILAŠ, Evaluacija elektroničkih informacijskih izvora iz područja krša
tekst: prof.dr.sc. Mate Matas
priredio: Aleksandar Lukić
