Budući da zaštićena područja postaju sve važniji dio turističke ponude u brojnim državama svijeta pa tako i u Hrvatskoj, cilj ovoga članka jest upoznavanje naših čitatelja s glavnim kategorijama zaštite prirode u Hrvatskoj, kao i njihovim najvećim problemima.
Zidane ograde koje dijele jedno područje od drugog, neprijateljske narode ili prostor s jednim državnim uređenjem od drugog gradile su se tokom povijesti, a svjedoci smo da iste ideje postoje i danas. Danas, za razliku od prošlih vremena postaju privlačni i zanimljivi svjetskim putnicima za koje više nije važno s koje se strane zida zateknu.
Subsaharska Afrika jedan je od najsiromašnijih dijelova svijeta; za razliku od ostalih dijelova Svijeta gdje se raspravlja o razvoju i napretku, ovdje je glavni cilj preživjeti.
Dok je u Hrvatskoj slučaj da sa završenim studijem geografije, možete kao profesor raditi u osnovnoj školi i gimnaziji ili srednjoj strukovnoj školi, u Njemačkoj je to organizirano drugačije, kao što se i školski sustav znatno razlikuje od hrvatskog.
Povodom nedavno obilježena dana bioraznolikosti donosimo kratak prikaz tropskih alga ubojica koje su zabrinule domaću javnost. One su nažalost još tu i zaposlile su domaće stručnjake, ali i nevladine udruge koje se, unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima, vrijedno i samozatajno hvataju ukoštac s ovim ekološkim neprijateljem.
Iskustva pokazuju da na mediteranskom turističkom tržištu Hrvatska teško može konkurirati u masovnom ili elitnom turizmu; od ostalih oblika turizma posebno se ističe ruralni turizam, koji bi mogao biti jedan od faktora revitalizacije danas zaostalog ruralnog prostora Hrvatske – a sve je počelo u Istri...
"Ne postoje dva povjesničara koja uvijek imaju isto mišljenje o prošlim događajima, ali problem je u tome što obojica misle da su u pravu" Ova izjava bivšeg američkog predsjednika Harryja S. Trumana najbolje ocrtava izraelsko-palestinskog sukob; oba naroda imaju različite poglede na iste povijesne događaje i svaka strana krivnju za sukobe svaljuje na drugu stranu.
Split je mediteranski grad smješten na zanimljivom dijelu obale, prostoru između škrtog zaleđa i prelijepih otoka; poznat po specifičnom mentalitetu njegovih stanovnika; grad koji je privukao mnogobrojne doseljenike; i koga danas ima više: "fetivih" Splićana ili doseljenika?
Trebala je to biti jedna sasvim obična nedjelja, drukčija možda jedino po tome što je bila toplija od prethodnih nedjelja te 1986. godine. Ipak, toga 26. travnja dogodilo se nešto što je, na određen način, obilježilo bližu prošlost istočnoeuropskih država.
Analizirali smo (ne)utemeljenost demografske projekcije Generalnog urbanističkog plana (GUP) Pule koji je u fazi donošenja, a podigao je i dosta prašine u javnosti.
Nizozemska je slikovita zapadnoeuropska zemlja bogate višestoljetne pomorske tradicije, dobrim dijelom nastala širenjem na plitkomorsko i priobalno močvarno područje, zemlja visokih kulturnih dostignuća u svim razdobljima europske povijesti, jedan od gospodarskih motora Europske unije.
Ovogodišnji međunarodni dan voda (22 ožujka) bio je posvećen katastrofama; povodom toga dajemo kratak osvrt na odnos našeg glavnog grada Zagreba i voda, poglavito Save – je li Zagreb grad na Savi ili uz Savu i kakve su to "traumatične" nevolje s rijekom imali zagrepčani pa da i danas zaziru od Save?.
Suočeno s činjenicom konačnosti danas najznačajnijih izvora energije, čovječanstvo je u potrazi za novim izvorima, onima koji bi trajno riješili problem opskrbe. Dokle su ta nastojanja došla, koje su značajke i mogućnosti pojedinih obnovljivih izvora energije pročitajte ovdje i u slijedećem nastavku ove teme.
Povodom proglašenja 10 veljače Danom sjećanja na egzodus od strane talijanskog parlamenta.
Povodom obilježvanja 120 godina geografije na visokim učilištima u Hrvatskoj, o međunarodnoj suradnji piše dr.sc. Ivan Crkvenčić, prof. emer.