Hrvatsko geografsko društvo pokrovitelj je nesvakidašnjeg avanturističkog pothvata u kojem će Toni Lugarov, Hrvoje Jakolić i Blaž Oštrek obići cijelu kopnenu granicu Hrvatske i odvoziti oko 2230 km. Cilj projekta je promocija cikloturizma kao zdravog i ekološki održivog oblika turizma, te hrvatskih granica kao mjesta susreta i suživota. Pratite ovu avanturu na Geografija.hr!
Ispod crtica i fotografija iz dnevnika putovanja pročitajte uvodni intervju s Tonijem Lugarovom, idejnim začetnikom projekta.
Prvi tjedan putovanja
Putovanje biciklima po granicama Hrvatske započelo je u subotu, 12. svibnja u Savudriji, a potom se Bujštinom i Buzeštinom, prateći hrvatsko-slovensku granicu, nastavilo vrlo izazovnim planinskom dionicom Ćićarije i Učke.
Već drugog dana biciklisti su nakon voženje riječkim zaleđem i Gorskim kotarom stigli u Čabar, gdje su se družili s učenicima Osnovne škole “Petar Zrinski”, razgovarajući o biciklima, putovanjima, granicama (posebno hvala Martinu Kvaterniku, prof. geografije).
Ruta je bicikliste vodila preko Kumrovca, Trakošćana i Varaždina prema najsjevernijoj točki Hrvatske u Sv. Martinu na Muri.
Drugi tjedan putovanja
Sv. Martin na Muri postao je značajno turističko odredište u Hrvatskoj, i to ne samo zbog sve poznatijih toplica. Na rijeci Muri uređen je za stari mlin, označene su biciklističke rute koje se dijelom uklapaju u projekt Eurovelo i čitav kraj nudi niz prilika za provođenje aktivnog odmora.
Nakon posjeta Muru je uskoro zamijenila Drava, a kraći nedjeljni odmor proveli su uz jezero i vikendaško naselje zanimljivog imena, Čingi-Lingi u općini Molve. Prateći tok Drave tok biciklisti su vozeći Podravinom uskoro stigli u Slavoniju, u Valpovo gdje su ih dočekali članovi odreda izviđača Iovallios.
Sljedeće odredište bila je Baranja, tipična prekogranična regija čiji se veći dio nalazi u susjednoj Mađarskoj i koja je bicikliste oduševila Kopačkim ritom (i prekrasnim sunčanim vremenom).
Nakon Osijeka, Dunav zamjenjuje Dravu, a u Vukovaru Toni, Hrvoje i Blaž susreću Japanca koji već sedam godina putuje svijetom vozeći bicikl. Preko Iloka, najistočnije točke Hrvatske, put ih je dalje vodio preko Vinkovaca do Slavonskog Broda i nove suputnice idućih nekoliko dana – rijeke Save.
U Hrvatskoj Kostajnici biciklisti su posjetili SŠ Ivana Trnskoga gdje je posjet organizirala profesorica geografije Lana Deraković-Rakas. S učenicima 2. razreda smjera šumarski tehničar te 3. razreda gimnazije razgovarali su o suživotu stanovnika u pograničnom području. Učenike su posebno zanimali o tome kako je živjeti na biciklu tijekom ovako dugih vožnji. Hrvatska Kostajnica bila je svakako dobro odredište za ovakav posjet i zbog činjenice da njeni stanovnici aktivno rade na razvoju cikloturizma i organiziraju nekoliko biciklističkih manifestacije svake godine.
Zadnji tjedan avanture biciklom po granicama Hrvatske započeo je vožnjom Kroz Banovinu i Kordun, a završio u Lici, u Korenici. Reljefna uzvišenja ovog prijelaznog prostora između Središnje i Gorske Hrvatske nisu iznenadila bicikliste, ali nakon višednevnog putovanja uz Savu ipak su predstavljala novi izazov.
Vozeći dalmatinskim zaleđem, od Knina prema Sinju, Toni i Hrvoje s uživanjem su gledali Dinaru (sretni što ne moraju uspeti se i na nju) i jurili obalom Peručkog jezera, prije nego su dan završili na obali, u Baškoj Vodi. Prvo ovogodišnje kupanje u moru!
Jadransko magistralom, uz uspon kod delte Neretve koji ih je nagradio ptičjom perspektivom nad najplodnijom poljoprivrednom zonom Južne Dalmacije, put su nastavili do Dubrovnika.
Avanturu, nakon gotovo puna tri tjedna vožnje Toni i Hrvoje su odlučili završiti vozeći Konavlima pa preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg u Crnu Goru… Sretno su se zrakoplovom vratili u Zagreb 26. svibnja.
Intervju s biciklistima prije početka projekta Biciklom po granicama Hrvatske
Toni, predstavite se ukratko našim čitateljima.
Moje ime je Toni Lugarov, imam 35 godina i strastveni sam biciklist amater s višegodišnjim iskustvom boravka i preživljavanja u prirodi. Preko 23 godine aktivan sam izviđač te predsjednik 28. Samostalne družine izviđača „Dubrava“ posljednjih 7 godina. Izviđački život me oblikovao u osobu koja voli i cijeni prirodu. Amaterski biciklizam kojim se bavim više od 10 godina omogućio mi je da spojim dvije strasti: putovanja i boravak u prirodi.
Otkud ideja za projekt Biciklom po granicama Hrvatske?
Kao dugogodišnjem i strastvenom biciklistu željnom avanture i upoznavanja nepoznatog, rodila mi se ideja da biciklom obiđem cijelu kontinentalnu granicu Republike Hrvatske. Želim potaknuti ljude na zdraviji život i upoznavanje ljepota naše zemlje, pomoći u promociji Hrvatske kao cikloturističke destinacije te ukazati da je usprkos trenutnim prijeporima, granica mjesto suživota, susreta i prijateljstva susjednih naroda.
Želim napraviti nešto što nitko nije napravio do sada u Hrvatskoj. Cilj mi je biciklom voziti što bliže cijelom kontinentalnom granicom Republike Hrvatske, spavajući u šatoru, noseći svu potrebnu opremu na biciklu. Time bih ostvario svoju želju, a pritom bih na inovativan i kreativan način promovirao Hrvatsku kao prekrasnu cikloturističku destinaciju.
Kako ste odredili trasu kojom ćete voziti?
Hrvatsku kontinentalnu granicu čine 4 krajnje točke, Bašanija-Savudrija (rt Lako) na zapadu, Sv. Martin na Muri na sjeveru, Ilok na istoku i Vitaljina-Prevlaka (rt Oštra) na jugu. Moja ruta je spojila te točke prateći granicu što je bliže moguće s početkom u Savudriji i krajem na Prevlaci. Ukupna dužina je ~2230 km s preko ~25000 m visinske razlike, a plan ju je odvoziti kroz tri tjedna, oko 100 km dnevno.
Rekli ste da projektom želite i promovirati Hrvatsku kao cikloturističku destinaciju. Kakvi su trendovi razvoja cikloturizma danas?
Smatram da projekt može imati i turističko značenje, posebno zato što je cikloturizam prepoznat kao važan rastući turistički proizvod Hrvatske. U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine te u Akcijskom planu razvoja cikloturizma navodi se da prema procjenama Svjetske turističke organizacije, u Europi trenutno postoji više od 60 milijuna aktivnih biciklista, 60% muškaraca i 40% žena, različitih dobnih skupina te da cikloturističko tržište Europske Unije uključujući Norvešku i Švicarsku svakodnevno raste.
Nadalje ističe se da Hrvatskom prolaze 4 EuroVelo pravca Europske mreže biciklističkih ruta, da je Hrvatska relativno dobro premrežena lokalnim i županijskim biciklističkim stazama, no da proizvod još uvijek nije adekvatno valoriziran ni komercijaliziran. Također, smatra se da Hrvatska još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznata kao važna europska cikloturistička destinacija, čemu dodatno doprinose i nedostatna ulaganja u promociju i razvoj turističkog proizvoda cikloturizma. No upravo su odobreni projekti za ozbiljniji razvoj ovog oblika turizma u nas i zato sam optimističan.
Drugi važan element Vaše avanture je granica. Zašto?
Uslijed brojnih otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i susjednih zemalja te neizvjesnosti i straha povezanih s međunarodnom migrantskom krizom, u javnosti se sve više stvara dojam o granici kao prostoru problema, sukoba i nesigurnosti. S druge strane, zbog svog specifičnog oblika Hrvatska, kao površinom mala zemlja u europskim okvirima, ima izuzetno dugu kopnenu granicu. I u europskim okvirima Hrvatska je prepoznata kao država s velikim udjelom pograničnih područja. Iako su granice i u povijesti bile izvor sukoba, one su i živi svjedok stoljetnog suživota, susreta i prijateljstva sa susjednim narodima. Zbog toga sam odabrao voziti svoju biciklističku turu Hrvatskom prateći te nijeme svjedoke naše povijesti i podsjetiti nas da granice usprkos trenutnim problemima trebaju spajati, a ne razdvajati susjede i prijatelje.
Posjetit ćete i osnovne škole tijekom putovanja?
Pokrovitelj mog projekta je Hrvatsko geografsko društvo (HGD) u suradnji s kojim ću tijekom vožnje posjetiti nekoliko osnovnih škola u pograničnim naseljima i s nastavnicima geografije i učenicima razgovarati o životu uz granicu koja je njihova svakodnevica te promovirati zdrav način života, biciklizam i cikloturizam. Hrvatsko geografsko društvo cijeli će projekt pratiti putem svog internetskog portala te društvenih mreža. Puno hvala na podršci i pratite nas!
Toni, Hrvoje i Blaž – sretno!
Razgovor vodio: Aleksandar Lukić
Pregled privatnosti
Ove internetske stranice koriste kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više o kolačićima i načinu kako ih koristimo te načinu kako ih onemogućiti pročitajte ovdje. Klikom na gumb 'U redu' pristajete na korištenje kolačića.
Geografija.hr uvažava i cijeni Vaše pravo na povjerljivost podataka te se obvezuje očuvati sigurnost podataka koje prikupi putem stranice www.geografija.hr.
Geografija.hr prikuplja, obrađuje i čuva Vaše osobne podatke sukladno EU Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) i drugim važećim propisima. Podaci neće biti proslijeđeni trećim osobama ili iznijeti u treće zemlje.
Smatrat ćemo da daljnje korištenje stranice www.geografija.hr predstavlja Vaše prihvaćanje svih u nastavku opisanih uvjeta. Ovi uvjeti odnose se na sve suradnike i čitatelje.
2. Korištenje osobnih podataka
Vaši osobni podaci se prikupljaju i koriste samo na temelju podataka koje ste dobrovoljno dali za portal Geografija.hr.
Prikupljeni osobni podaci se čuvaju u elektroničkom ili pismenom obliku (ispis elektroničke pošte), te se primjenjuju sve odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se spriječila povreda osobnih podataka. Zaprimljene e-mailove s Vašim osobnim podacima uredništvo portala Geografija.hr će koristiti samo u svrhu obostrane komunikacije i ostvarivanja suradnje.
3. Kolačići
Kolačići (cookies) omogućavaju prikupljanje statističkih podataka o ponašanju korisnika (npr. o duljini zadržavanja na pojedinim člancima i objavama), koji se Internet preglednik koristi i slično, a sve u cilju poboljšanja kvalitete stranice.
Kolačići su mali skupovi podataka poslani s poslužitelja na računalo korisnika, koji služe kao anonimni identifikatori. Kolačići se također koriste za lakšu navigaciju kroz stranice. Kolačići se ne koriste s ciljem pristupa korisničkim podacima ili kako bi se pratile aktivnosti korisnika nakon napuštanja stranice.
Geografija.hr zadržava pravo korištenja kolačića na www.geografija.hr, no svaki korisnik može zabraniti primanje kolačića uređivanjem/promjenama postavki u svom Internet pregledniku.
4. Poveznice
Geografija.hr sadrži poveznice na druge Internet stranice i društvene mreže. Sukladno tome upozoravamo i molimo korisnike da uzmu u obzir kako Geografija.hr ne može biti odgovorna za poštivanje privatnosti na drugim stranicama. Stoga korisnike potičemo na čitanje Izjave o privatnosti svake Internet stranice kojoj pristupaju.
5. Sigurnost
Geografija.hr poduzima sve mjere sigurnosti kako bi se zaštitili suradnici i korisnici, tijekom unosa i prijenosa, obrade podataka, te prilikom pohrane. Pristup podacima je ograničen i imaju ga samo oni zaposlenici kojima su isti potrebni radi obavljanja aktivnosti na portalu.
Korisnici u bilo kojem trenutku imaju pravo zatražiti obavijest o tome koji se njihovi osobni podaci obrađuju od strane uredništva Geografija.hr, odnosno da se isti izmjene ili obrišu, slanjem zahtjeva na e-mail [email protected]
6. Obavijesti o promjenama
U slučaju promjena vezanih za pravila o poštivanju privatnosti obavijest će biti objavljena na naslovnoj stranici Internet stranice s ciljem upoznavanja suradnika i korisnika.
UVJETI KORIŠTENJA
Sadržaji s portala Geografija.hr (tekstovi, fotografije, karte, nacrti, crteži i bilo kojih drugi materijali) ne smiju se reproducirati, distribuirati ili na bilo koji način koristiti u komercijalne svrhe bez izričitog pisanog pristanka portala Geografija.hr i autora. Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na ovim web stranicama mogu se koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava te prava trećih osoba.
Podaci prikazani na ovim web stranicama su ponuđeni u svrhu edukacije i informiranja u najboljoj namjeri. Geografija.hr se u potpunosti odriče svake odgovornosti (i) koja na bilo koji način može nastati iz, ili je na bilo koji način vezana za korištenje ovih web stranica, (ii) za bilo koje radnje korisnika uporabom ili zlouporabom sadržaja ovih web stranica, te za (iii) bilo kakvu štetu koja može nastati korisniku ili bilo kojoj trećoj strani u vezi s uporabom ili zlouporabom korištenja sadržaja ovih web stranica.
Ove web stranice sadrže i dokumente, podatke, informacije kao i veze do drugih Internet stranica kreiranih od strane trećih osoba koje će se, kad god je to moguće, kao takve označavati. Geografija.hr nema nadzor nad navedenim dokumentima, podacima, informacijama ili drugim Internet stranicama uopće te se u potpunosti odriče svake odgovornosti, uključujući, ali ne ograničeno na točnost, potpunost i dostupnost sadržaju na Internet stranicama kreiranim od strane trećih osoba.
Geografija.hr zadržava pravo izmjene sadržaja ovih web stranica te neće biti odgovorna ni za kakve moguće posljedice proizašle iz takvih promjena.
Geografija.hr zadržava pravo izmjene ovih uvjeta korištenja. O svakoj promjeni ovih uvjeta korištenja korisnici će biti na odgovarajući način i pravovremeno obaviješteni. Izmjene ovih uvjeta korištenja stupaju na snagu s datumom njihove objave na web stranici Geografija.hr.
Potrebni kolačići nužni su za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web mjesta. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji možda nisu posebno potrebni za funkcioniranje web stranice i koji se posebno koriste za prikupljanje korisničkih osobnih podataka putem analitike, oglasa i drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Obavezno je pribaviti pristanak korisnika prije pokretanja ovih kolačića na vašoj web stranici.