Biciklom po granicama Hrvatske u 21 dan

Aleksandar Lukić

11. svibnja 2018.

l

UVOD

O jednom nesvakidašnjem putovanju biciklom.

Hrvatsko geografsko društvo pokrovitelj je nesvakidašnjeg avanturističkog pothvata u kojem će Toni Lugarov, Hrvoje Jakolić i Blaž Oštrek obići cijelu kopnenu granicu Hrvatske i odvoziti oko 2230 km.  Cilj projekta je promocija cikloturizma kao zdravog i ekološki održivog oblika turizma, te hrvatskih granica kao mjesta susreta i suživota. Pratite ovu avanturu na Geografija.hr!

Ispod crtica i fotografija iz dnevnika putovanja pročitajte uvodni intervju s Tonijem Lugarovom, idejnim začetnikom projekta.

Prvi tjedan putovanja

Putovanje biciklima po granicama Hrvatske započelo je u subotu, 12. svibnja u Savudriji, a potom se Bujštinom i Buzeštinom, prateći hrvatsko-slovensku granicu, nastavilo vrlo izazovnim planinskom dionicom Ćićarije i Učke.

https://www.instagram.com/p/BisD-fYhK-_/?taken-by=wegthor

Već drugog dana biciklisti su nakon voženje riječkim zaleđem i Gorskim kotarom stigli u Čabar, gdje su se družili s učenicima Osnovne škole “Petar Zrinski”, razgovarajući o biciklima, putovanjima, granicama (posebno hvala Martinu Kvaterniku, prof. geografije).

https://www.instagram.com/p/BixRx4Ahamk/?taken-by=wegthor

Put su nastavili uz Kupu sve do Žumberka, a potom se spustili u dolinu Save koju su prešli na skeli.

https://www.instagram.com/p/Bi0EXD8BD_8/?taken-by=wegthor

Ruta je bicikliste vodila preko Kumrovca, Trakošćana i Varaždina prema najsjevernijoj točki Hrvatske u Sv. Martinu na Muri.

Drugi tjedan putovanja

Sv. Martin na Muri postao je značajno turističko odredište u Hrvatskoj, i to ne samo zbog sve poznatijih toplica. Na rijeci Muri uređen je za stari mlin, označene su biciklističke rute koje se dijelom uklapaju u projekt Eurovelo i čitav kraj nudi niz prilika za provođenje aktivnog odmora.

https://www.instagram.com/p/Bi7ou-_BNiu/?taken-by=wegthor

Nakon posjeta Muru je uskoro zamijenila Drava, a kraći nedjeljni odmor proveli su uz jezero i vikendaško naselje zanimljivog imena, Čingi-Lingi u općini Molve. Prateći tok Drave tok biciklisti su vozeći Podravinom uskoro stigli u Slavoniju, u Valpovo gdje su ih dočekali članovi odreda izviđača Iovallios.

https://www.instagram.com/p/Bi-HkJohoD6/?taken-by=wegthor

Sljedeće odredište bila je Baranja, tipična prekogranična regija čiji se veći dio nalazi u susjednoj Mađarskoj i koja je bicikliste oduševila Kopačkim ritom (i prekrasnim sunčanim vremenom).

https://www.instagram.com/p/BjDZRAshmR5/?taken-by=wegthor

Nakon Osijeka, Dunav zamjenjuje Dravu, a u Vukovaru Toni, Hrvoje i Blaž susreću Japanca koji već sedam godina putuje svijetom vozeći bicikl. Preko Iloka, najistočnije točke Hrvatske, put ih je dalje vodio preko Vinkovaca do Slavonskog Broda i nove suputnice idućih nekoliko dana – rijeke Save.

U Hrvatskoj Kostajnici biciklisti su posjetili SŠ Ivana Trnskoga gdje je posjet organizirala profesorica geografije Lana Deraković-Rakas. S učenicima 2. razreda smjera šumarski tehničar te 3. razreda gimnazije razgovarali su o suživotu stanovnika u pograničnom području. Učenike su posebno zanimali o tome kako je živjeti na biciklu tijekom ovako dugih vožnji. Hrvatska Kostajnica bila je svakako dobro odredište za ovakav posjet i zbog činjenice da njeni stanovnici aktivno rade na razvoju cikloturizma i organiziraju nekoliko biciklističkih manifestacije svake godine.

Treći tjedan putovanja

Zadnji tjedan avanture biciklom po granicama Hrvatske započeo je vožnjom Kroz Banovinu i Kordun, a završio u Lici, u Korenici. Reljefna uzvišenja ovog prijelaznog prostora između Središnje i Gorske Hrvatske nisu iznenadila bicikliste, ali nakon višednevnog putovanja uz Savu ipak su predstavljala novi izazov.

https://www.instagram.com/p/BjQNKGqBZEu/?taken-by=wegthor

Put od Korenice preko Gračaca do Knina oduševio je bicikliste prekrasnim otvorenim vizurama na polja u kršu, kanjon Zrmanje i slapove NP Krka.

https://www.instagram.com/p/BjSw-4TBoXW/?taken-by=wegthor

Vozeći dalmatinskim zaleđem, od Knina prema Sinju, Toni i Hrvoje s uživanjem su gledali Dinaru (sretni što ne moraju uspeti se i na nju) i jurili obalom Peručkog jezera, prije nego su dan završili na obali, u Baškoj Vodi. Prvo ovogodišnje kupanje u moru!

Jadransko magistralom, uz uspon kod delte Neretve koji ih je nagradio ptičjom perspektivom nad najplodnijom poljoprivrednom zonom Južne Dalmacije, put su nastavili do Dubrovnika.

https://www.instagram.com/p/BjagwCnhiP6/?taken-by=wegthor

Avanturu, nakon gotovo puna tri tjedna vožnje Toni i Hrvoje su odlučili završiti vozeći Konavlima pa preko graničnog prijelaza Debeli Brijeg u Crnu Goru… Sretno su se zrakoplovom vratili u Zagreb 26. svibnja.

https://www.instagram.com/p/BjdY92ehiND/?taken-by=wegthor


Intervju s biciklistima prije početka projekta Biciklom po granicama Hrvatske

Toni, predstavite se ukratko našim čitateljima.

Moje ime je Toni Lugarov, imam 35 godina i strastveni sam biciklist amater s višegodišnjim iskustvom boravka i preživljavanja u prirodi. Preko 23 godine aktivan sam izviđač te predsjednik 28. Samostalne družine izviđača „Dubrava“ posljednjih 7 godina. Izviđački život me oblikovao u osobu koja voli i cijeni prirodu. Amaterski biciklizam kojim se bavim više od 10 godina omogućio mi je da spojim dvije strasti: putovanja i boravak u prirodi.

Otkud ideja za projekt Biciklom po granicama Hrvatske?

Kao dugogodišnjem i strastvenom biciklistu željnom avanture i upoznavanja nepoznatog, rodila mi se ideja da biciklom obiđem cijelu kontinentalnu granicu Republike Hrvatske. Želim potaknuti ljude na zdraviji život i upoznavanje ljepota naše zemlje, pomoći u promociji Hrvatske kao cikloturističke destinacije te ukazati da je usprkos trenutnim prijeporima, granica mjesto suživota, susreta i prijateljstva susjednih naroda.

Želim napraviti nešto što nitko nije napravio do sada u Hrvatskoj. Cilj mi je biciklom voziti što bliže cijelom kontinentalnom granicom Republike Hrvatske, spavajući u šatoru, noseći svu potrebnu opremu na biciklu. Time bih ostvario svoju želju, a pritom bih na inovativan i kreativan način promovirao Hrvatsku kao prekrasnu cikloturističku destinaciju.

Kako ste odredili trasu kojom ćete voziti?

Hrvatsku kontinentalnu granicu čine 4 krajnje točke, Bašanija-Savudrija (rt Lako) na zapadu, Sv. Martin na Muri na sjeveru, Ilok na istoku i Vitaljina-Prevlaka (rt Oštra) na jugu. Moja ruta je spojila te točke prateći granicu što je bliže moguće s početkom u Savudriji i krajem na Prevlaci. Ukupna dužina je ~2230 km s preko ~25000 m visinske razlike, a plan ju je odvoziti kroz tri tjedna, oko 100 km dnevno.

Rekli ste da projektom želite i promovirati Hrvatsku kao cikloturističku destinaciju. Kakvi su trendovi razvoja cikloturizma danas?

Smatram da projekt može imati i turističko značenje, posebno zato što je cikloturizam prepoznat kao važan rastući turistički proizvod Hrvatske. U Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine te u Akcijskom planu razvoja cikloturizma navodi se da prema procjenama Svjetske turističke organizacije, u Europi trenutno postoji više od 60 milijuna aktivnih biciklista, 60% muškaraca i 40% žena, različitih dobnih skupina te da cikloturističko tržište Europske Unije uključujući Norvešku i Švicarsku svakodnevno raste.

Nadalje ističe se da Hrvatskom prolaze 4 EuroVelo pravca Europske mreže biciklističkih ruta, da je Hrvatska relativno dobro premrežena lokalnim i županijskim biciklističkim stazama, no da proizvod još uvijek nije adekvatno valoriziran ni komercijaliziran. Također, smatra se da Hrvatska još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznata kao važna europska cikloturistička destinacija, čemu dodatno doprinose i nedostatna ulaganja u promociju i razvoj turističkog proizvoda cikloturizma. No upravo su odobreni projekti za ozbiljniji razvoj ovog oblika turizma u nas i zato sam optimističan.

Drugi važan element Vaše avanture je granica. Zašto?

Uslijed brojnih otvorenih graničnih pitanja između Hrvatske i susjednih zemalja te neizvjesnosti i straha povezanih s međunarodnom migrantskom krizom, u javnosti se sve više stvara dojam o granici kao prostoru problema, sukoba i nesigurnosti. S druge strane, zbog svog specifičnog oblika Hrvatska, kao površinom mala zemlja u europskim okvirima, ima izuzetno dugu kopnenu granicu. I u europskim okvirima Hrvatska je prepoznata kao država s velikim udjelom pograničnih područja. Iako su granice i u povijesti bile izvor sukoba, one su i živi svjedok stoljetnog suživota, susreta i prijateljstva sa susjednim narodima. Zbog toga sam odabrao voziti svoju biciklističku turu Hrvatskom prateći te nijeme svjedoke naše povijesti i podsjetiti nas da granice usprkos trenutnim problemima trebaju spajati, a ne razdvajati susjede i prijatelje.

Posjetit ćete i osnovne škole tijekom putovanja?

Pokrovitelj mog projekta je Hrvatsko geografsko društvo (HGD) u suradnji s kojim ću tijekom vožnje posjetiti nekoliko osnovnih škola u pograničnim naseljima i s nastavnicima geografije i učenicima razgovarati o životu uz granicu koja je njihova svakodnevica te promovirati zdrav način života, biciklizam i cikloturizam. Hrvatsko geografsko društvo cijeli će projekt pratiti putem svog internetskog portala te društvenih mreža. Puno hvala na podršci i pratite nas!

Toni, Hrvoje i Blaž – sretno!

Razgovor vodio: Aleksandar Lukić

Skip to content