Preliminarni rezultati kartiranja suhozida na otocima Cresu, Lošinju i Iloviku.
Oko 5000 km suhozida na području Grada Maloga Lošinja
Stručni članak
Tanja Kremenić
Suhozidi su građevine od kamena građene bez korištenja veziva. Najčešća svrha im je ograđivanje maslinika, vinograda, voćnjaka, vrtova i pašnjaka.

Aktualnost gradnje “u suho”

Posljednjih nekoliko desetljeća tema suhozida se aktualizira. Vrednuje se kako njihova nematerijalna tako i materijalna komponenta, tehnika gradnje odnosno manifestacija na terenu, prepoznaje se količina uloženog truda u njihovu gradnju, njihova estetska vrijednost i uklopljenost u krški poljoprivredni krajobraz. U znanstvenim radovima sve se više ističe i njihova okolišna dobrobit (Collier, 2013; Gravagnuolo, 2015; Manenti, 2014; Powell i dr., 2018; itd.). Kulturna se vrijednost potvrđuje i kroz institucionalnu zaštitu – Ministarstvo kulture RH je “Umijeće suhozidne gradnje” zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro 2016. godine (URL 1), a kao konačni pečat svim aktivističkim, znanstvenim i institucionalnim uvažavanjima jest uvrštenje istog na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva krajem 2018. godine (URL 2). Nominacija za uvrštenje došla je od strane čak 8 država, među kojima je i Hrvatska. U operativnom smislu, obnova suhozida je postala predmet subvencioniranja unutar mjera ruralnog razvoja, preciznije kroz tip operacije 4.4.1 – Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša (URL 3).

Problem dosadašnjih prikaza suhozida

Suhozidi su, u kartografskom smislu, najpotpunije prikazani na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) na kojoj su označeni kao pune linije s tri usporedne kružnice (sl. 1, sl. 2), određene Pravilnikom o kartografskim znakovima iz 2020. Ostali se suhozidni oblici (gomile, podzidi) mogu potražiti u Zbirci kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000 (URL 4) pod pojmovima “Suhi zid” i “Gromača”.

Sl. 1. Kartografski znak suhozida na topografskoj i hrvatskoj osnovnoj karti
Izvor: Zbirka kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000, 2020., 27.

Međutim, u područjima najveće gustoće suhozida, kao što su intenzivno obrađeni terasirani krajobrazi maslinika i nekadašnjih vinograda, takvi su prikazi i dalje nepotpuni. Također, s obzirom na to da je HOK rasterskog formata, linije suhozida nisu upotrebljive za daljnje rukovanje i prostorne analize. Vektorski sloj “Izgrađene barijere”, prikazan na hrvatskom Geoportalu kao „Crotis Građevine“ jest GIS uporabljiv, ali nosi istu manjkavost – dosljedno prikazivanje tek pašnjačkih suhozida, ali ne i podzida.

Sl. 2. Primjer prikaza kartografskog znaka za suhozid na području južnog dijela otoka Cresa
Izvor: Hrvatska osnovna karta

Istraživanje

Izrada digitalne baze podataka suhozida nameće se kao logičan prvi korak u mirenju jaza između njihove aktualnosti i još nedovoljne obrađenosti u literaturi, a za područje Grada Malog Lošinja započeta je početkom 2020. godine. Radi se o istraživanju koje je dio magistarskog rada studentice arheologije Michele Trevisan i doktorskog rada iz područja geografije Tanje Kremenić, praćene mentorima prof. Maurom Varottom i Silviom Piovan. Pod nazivom “LussinRock”, projekt je bio sufinanciran sredstvima Zaklade “Bracco”. Kartiranje se odvija na temelju fotointerpretacije crno-bijelih zračnih snimaka iz 1953. godine (vidljiv na Geoportalu kao sloj DOF68), odnosno prepoznavanjem i vektorizacijom svih suhozidnih oblika u linijske objekte u alatu ArcGIS.

Rezultati

Na administrativnom području Grada Maloga Lošinja  prema zračnim snimcima iz 1953. godine, zabilježeno je oko 5000 kilometara suhozida (lokalno zvanih gromača i mocira) i suhozidnih struktura (sl. 3., 4. i 5.), s gustoćom od 23 kilometra zida po kvadratnom kilometru otočne površine.

Sl. 3. Posebno građen suhozid od klesanog kamena visok oko četiri metra, na putu iz Velog Lošinja prema vrhu Sveti Ivan. Foto T. Kremenić.

Sl. 4. Otok Lošinj raspolaže velikim brojem suhozidno omeđenih putova koji su ostaci nekadašnjih komunikacija naselja i maslinika/vinograda, a danas pretežno označeni te u službi turizma i rekreacije. Foto T. Kremenić.

Ovim je kartiranjem ustanovljeno oko 70% više suhozida u odnosu na prethodna fotogrametrijska kartiranja (spomenuti sloj “Izgrađene barijere”). Oduzimajući 300 kilometara suhozida koji su u međuvremenu srušeni ili predviđeni za rušenje radi novogradnje, prema važećem cjeniku izgradnje odnosno obnove suhozida iz mjera ruralnog razvoja, novčana vrijednost suhozida na području Grada Malog Lošinja je oko 250 milijuna eura.

Najveća gustoća struktura je na južnom dijelu otoka Lošinja (južno od prokopanog kanala na Privlaci), gdje je izgrađeno barem 1400 kilometara suhozida, s gustoćom od 63 kilometra zida po kvadratnom kilometru, što govori o izrazito velikom naporu uloženom kako bi se ovaj krški i brdovit predio priveo kulturi, pretežno maslini i vinovoj lozi. Radi vizualizacije, ta se gustoća može izraziti i kao – svakih 15 metara jedan suhozid/podzid.

Sl. 5. Niske duplice s funkcijom zadržavanja plodnog tla na neravnom i škrtom krškom terenu Okolica Velog Lošinja. Foto T. Kremenić.

Po gustoći slijedi otok Ilovik s 315 kilometara suhozida, s gustoćom od 57,1 km/km2 (svakih 17 m jedan zid/podzid) (sl. 6), na čijoj su se gotovo cijeloj površini uzgajale masline.

Slika 6. Kartiranje suhozida otoka Ilovika i Svetog Petra. Obradila T. Kremenić.

Na južnom dijelu otoka Cresa, koji administrativno pripada Malom Lošinju, gustoća je puno manja, što je odraz pretežno pašnjačkog korištenja zemljišta – s 1722 kilometra suhozida gustoća je oko 15 km/km2. U tijeku je kartiranje suhozida i na području Grada Cresa. Kada bude završena ovo biti prva opsežna digitalizirana baza suhozida u Republici Hrvatskoj koja obuhvaća područje od oko 500 km2.

Participativno kartiranje

Tko želi doprinijeti okupljanju podataka suhozidne baštine otočja jadranske Hrvatske to može učiniti slanjem fotografija suhozidnih struktura i njihove precizne lokacije na popis@suhozid.hr. Na taj način doprinosi se upotpunjavanju web platforme Suhozid.hr (URL 5) koja je u koordinaciji udruge „4 grada Dragodid“, vodeće neformalne nacionalne kontakt točke za suhozidnu baštinu u Hrvatskoj (URL 6).

Literatura:
Collier, M.J., 2013: Field Boundary Stone Walls as Exemplars of ‘Novel’ Ecosystems. Landscape Research 38, 141–150. https://doi.org/10.1080/01426397.2012.682567 Gravagnuolo, A., 2015: La valutazione dei paesaggi culturali. Approcci e strumenti per la tutela e valorizzazione dei sistemi terrazzati (Doktorski rad). Università degli Studi di Napoli Federico II, Napoli. https://doi.org/10.6093/UNINA/FEDOA/10443 Manenti, R., 2014: Dry stone walls favour biodiversity: a case-study from the Apennines. Biodivers Conserv 23, 1879–1893. https://doi.org/10.1007/s10531-014-0691-9 Powell, J., Lake, J., Gaskell, P., Courtney, P., Smith, K., 2018: Developing an ecosystems approach: Dry stone walls (Project report No. 43/2018), Research Report Series. Historic England, Gloucestershire. URL 1: Rješenje o zaštiti umijeća suhozidne gradnje u svojstvu nematerijalnog kulturnog dobra – Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2016. https://drive.google.com/file/d/0B43aYGDgrybCdl9aRmJGNmRIakk/view (18.3.2021.) URL 2: Zbirka kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000 (Pravilnik o kartografskim znakovima „Narodne novine“ No. 15/2020), Državna geodetska uprava, 2020. https://dgu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Pristup%20informacijama/Zakoni%20i%20ostali%20propisi/Pravilnici/OCR%20Zbirka_kartografskih_znakova_2020.pdf (18.3.2021.) URL 3: UNESCO - Art of dry stone walling, knowledge and techniques (18.3.2021.) https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 (18.3.2021.) URL 4: Program Ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske – mjera 4 https://ruralnirazvoj.hr/mjera/m4/ (18.3.2021.) URL 5: WebGIS platforma Suhozid.hr https://suhozid.giscloud.com/ (18.3.2021.) URL 6: Udruga 4 Grada Dragodid http://www.dragodid.org/ (18.3.2021.)
Literatura:

Collier, M.J., 2013: Field Boundary Stone Walls as Exemplars of ‘Novel’ Ecosystems. Landscape Research 38, 141–150. https://doi.org/10.1080/01426397.2012.682567
Gravagnuolo, A., 2015: La valutazione dei paesaggi culturali. Approcci e strumenti per la tutela e valorizzazione dei sistemi terrazzati (Doktorski rad). Università degli Studi di Napoli Federico II, Napoli. https://doi.org/10.6093/UNINA/FEDOA/10443
Manenti, R., 2014: Dry stone walls favour biodiversity: a case-study from the Apennines. Biodivers Conserv 23, 1879–1893. https://doi.org/10.1007/s10531-014-0691-9
Powell, J., Lake, J., Gaskell, P., Courtney, P., Smith, K., 2018: Developing an ecosystems approach: Dry stone walls (Project report No. 43/2018), Research Report Series. Historic England, Gloucestershire.
URL 1: Rješenje o zaštiti umijeća suhozidne gradnje u svojstvu nematerijalnog kulturnog dobra – Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, 2016. https://drive.google.com/file/d/0B43aYGDgrybCdl9aRmJGNmRIakk/view (18.3.2021.)
URL 2: Zbirka kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000 (Pravilnik o kartografskim znakovima „Narodne novine“ No. 15/2020), Državna geodetska uprava, 2020. https://dgu.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Pristup%20informacijama/Zakoni%20i%20ostali%20propisi/Pravilnici/OCR%20Zbirka_kartografskih_znakova_2020.pdf (18.3.2021.)
URL 3: UNESCO – Art of dry stone walling, knowledge and techniques (18.3.2021.)
https://ich.unesco.org/en/RL/art-of-dry-stone-walling-knowledge-and-techniques-01393 (18.3.2021.)
URL 4: Program Ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske – mjera 4 https://ruralnirazvoj.hr/mjera/m4/ (18.3.2021.)
URL 5: WebGIS platforma Suhozid.hr https://suhozid.giscloud.com/ (18.3.2021.)
URL 6: Udruga 4 Grada Dragodid http://www.dragodid.org/ (18.3.2021.)

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content