Climate in motion: science, empire, and the problem of scale - prikaz

h

Prikaz

12. veljače 2021.

Ante Batistić

Povijest dinamičke klimatologije zauzima važno mjesto u povijesti čovječanstva, jer je identificirala i počela se baviti problemom konceptualizacije interakcija u opsegu prostora i vremena, od ljudskog do planetarnog.

Povijest dinamičke klimatologije zauzima važno mjesto u povijesti čovječanstva, jer je identificirala i počela se baviti problemom konceptualizacije interakcija u opsegu prostora i vremena, od ljudskog do planetarnog. Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik, dinamičku klimatologiju definira kao dio klimatologije koji obuhvaća opis i istraživanje klime kao posljedice atmosferskog strujanja, te objašnjava fizikalne i dinamičke značajke sadašnje klime, njezinih anomalija i dugoročnih promjena (Gelo, 2005).

Knjiga Climate in motion: science, empire, and the problem of scale od autorice Deborah R. Coen, profesorice povijesti na Sveučilištu Yale, koja se fokusira na ekološke teme, povijest fizike te na srednjoeuropsku intelektualnu i kulturnu povijest. Knjiga je tiskana 2018. u izdanju Sveučilišta u Chicagu. U njoj autorica istražuje tijek i posljedice formiranja klimatologije kao globalne znanosti u 19. stoljeću te definira ulogu carstava 19. stoljeća u stvaranju znanja posebno o klimi. Knjiga ima 425 stranica te je podjeljena na jedanaest poglavlja u kojima autorica razlaže povijest dinamične klimatologije na najsitnije dijelove, i na metodološki i strukturno detaljan; stručan i kvalitetan način, sintetizira sve potrebne informacije ključne za poznavanje geneze, razvoja i značaja klimatske znanosti na europskom prostoru. Za knjigu je autorica osvojila nagradu Pfizer 2019. To je prva je studija znanosti o dinamici klime prije računalne ere. Povezujući habsburšku klimatologiju s političkim i umjetničkim eksperimentima kasno carske Austrije, Climate in Motion utemeljuje naizgled ezoteričnu znanost o atmosferi u svakodnevnim iskustvima ranije ere globalizacije.

Valja napomenuti kako postoji iznimno malo literature koja se bavi ovom temom. Na hrvatskom prostoru gotovo da nema u zadovoljavajućoj mjeri znanstvenih radova, knjiga ili članaka koji su posvećeni povijesti znanosti u Habsburškoj Monarhiji. Poznati matematičar i povjesničar znanosti Žarko Dadić bavio se razvojem znanosti na ovim prostorima te je na tu temu napisao nekoliko znamenitih djela. Slijedeći važan autor je Vladimir Bazala koji je napisao nekoliko bitnih djela važnih za proučavanje razvoja znanosti na području Hrvatske i svijeta. Osim navedenih, valja spomenuti i Ivana Supeka koji je mnogo pisao o povijesti fizike i filozofije.

Iako su meteorološka mjerenja na Jadranu bila izuzetno važna za Monarhiju zbog vitalnih pomorskih interesa, u hrvatskim znanstvenim publikacijama o tome gotovo da nema ni riječi. Znamenit doprinos poznavanju povijesti meteorologije na hrvatskim prostorima dao je Državni hidrometeorološki zavod objavljivanjem izdanja: 160 godina meteoroloških motrenja i njihova primjena u Hrvatskoj (2014.). Ovim putem valja spomenuti i monografiju u izdanju Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nulla dies sine observatione 150 godina Geofizičkog zavoda u Zagrebu (2011.).

 

Začeci dinamične klimatologije i njen razvitak

Još od vremena antičke Grčke javljaju se brojne definicije klime još od vremena antičkih Grka pa je tako primjerice korištena kao termin za nagib ili upadni kut Sunčeve svjetlosti (Coen, 2018). Izrazito temeljitu definiciju klime za njegovo vrijeme dao je Alexander von Humboldt, poistovjećujući je s promjenama u atmosferi koje utječu na naše osjetilne organe. Ova antropocentrična definicija odražavala je činjenicu da je klima prepoznata kao čimbenik brojnih aspekata ljudskog života: zdravlje, poljoprivrede, trgovine, čak i psihe (Coen, 2018).

U knjizi se naglašava kako povijest klimatske znanosti treba gledati kao dio povijesti skaliranja, koja podrazumijeva posredovanje između različitih oblika mjernih sustava, preko kojih se nastoji doći do zajedničkih proporcionalnosti. U prirodnim i društvenim znanostima, skaliranje se odnosi na postupak prilagodbe modela manjim ili većim prostornim i vremenskim dimenzijama. Skaliranje je vrlo često korišteno iako ne mora biti prepoznatljivo, npr. kada razmišljamo kako naš glas može utjecati na rezultate izbora. Radi se o stvarnosti o kojoj možemo samo promišljati jer je na iskustvenoj i praktičnoj razini nedostupna (Coen, 2018).

Počeci znanstvenog pristupa proučavanjima klime srednje Europe počiva na empirijskim mjerenjima koja su započela sredinom 18. stoljeća. U Pragu su 1752. pokrenuta meteorološka promatranja u baroknom astronomskom tornju isusovačkog kolegija Clementinum. Slijedi benediktinska opatija Kremsmünster, blizu Linza u Gornjoj Austriji, gdje su redovnici bilježili meteorološke zapise od 1763. Meteorološka mjerenja obavljana su i u Milanu i to od 1760-ih. Klimatološka istraživanja bila su važna za unaprjeđenje poljoprivrede i šumarstva, pogotovo za područje Češke u vrijeme vladavine Marije Terezije kada je osnovano Domoljubno ekonomsko društvo Češke, koje se istaknulo u sakupljanju i katalogizaciji znanja vezanog za njihovu zemlju. Od 1796. Patriotsko ekonomsko društvo, zajedno s isusovačkom zvjezdarnicom u Pragu, promiče sustavna meteorološka mjerenja i kasnija fenološka promatranja. Krajem 1790-ih evidencija se vodila i na šest mjesta u Češkoj izvan Praga (Coen, 2018).

Autorica knjige ističe kako je ključna osoba koja je započela prva istraživanja na području dinamične klimatologije bio Julius Hann (1839.-1921.). Znameniti fizičar, obrazovan na Sveučilištu u Beču, stekao je svjetsku slavu 1866. istražujući pojavu tada misterioznog vjetra fena koji puše u hladnim mjesecima i izaziva porast temperature zraka u alpskim područjima.  S obzirom da se radi o toplom i suhom vjetru, u Hannovo vrijeme se mislilo da potječe iz Sahare. U to je vrijeme bilo je uobičajeno pripisivati zdravstvene učinke lokalne klime prevladavajućoj zračnoj struji, za koju se pak znalo da je određena prema mjestu nastanka. Suprotno tome, Hann u svojem djelu “O porijeklu Föhna” 1866., objašnjava fen kao lokalni efekt. Hann je godinama boravio u Alpama te pratio kretanje oblaka, zapisujući pritom sve promjene. Sve što je na sveučilištu naučio iz termodinamike, on je primijenio u svojem istraživanju. To mu je pružilo potrebna znanja da protumači fen u smislu adijabatskih promjena temperature. Osim toga, Hann je dao doprinos razvoja prvih meteoroloških karata s obzirom da je izradio prvi meteorološki atlas Monarhije. Taj atlas sadržavao je sedam klimatskih karata, tri za temperaturu zraka i četiri za padaline. Valja napomenuti kako su znanstvenici Monarhije, izumili kreativne načine za otkrivanje, modeliranje i predstavljanje atmosferskih kretanja, uveli su nove pojmove i kartografske znakove (Coen, 2018). Prvi udžbenik klimatologije tiskan je 1874. i u njemu se nalazila prva klimatska karta Austro-Ugarske.

Carstvo i okoliš

Prema tezama D. R. Coen, brojni povjesničari su u protekla dva desetljeća nastojali ukazati na neraskidivu vezu između okoliša i izgradnje europskih carstava. Ekspanzija carstava uzrokovala je brojne transformacije okoliša na nepovratan način. Povjesničari okoliša ukazali su kako je teritorijalna ekspanzija europskih velesila istrošila prirodne resurse u kolonijama, narušila ekosustave i dovela do širenja invazivnih vrsta. Europski vladari ponašali su se poput gospodara i vlasnika prirode, što je na koncu dovelo do ozbiljnih i krajnje štetnih posljedica (Coen, 2018).

Klimatologija je bila usko vezana uz izgradnju Monarhije jer je omogućila upoznavanje novih stečevina i vlastitih teritorija u vrijeme snažnih promjena u okolišu. O klimi su bili ovisni transport i komunikacije. Osim toga, dugoročna istraživanja klime imala su praktičnu vrijednost za poljoprivredu, medicinu, turizam, trgovinu i vojne operacije. Kako autorica knjige ističe, uz pomoć istraživanja klime bilo je moguće “najbolje iskoristiti raznolike svjetske zadužbine potičući najučinkovitije korištenje pojedinih resursa svake zemlje” (Coen, 2018). Štoviše, klimatologija je mogla pomoći u određivanju smještaja poljoprivrednih naselja i kolonijalnih gradova. Osim toga, imala je i ulogu u brizi za zdravlje jer je nadahnula izgradnju visokih medicinskih rehabilitacijskih centara.

Između kraja napoleonskih ratova i pada burze 1873., došlo je do ekonomske transformacije čitave Monarhije, pri čemu su periferna područja zamijenila dotadašnje glavne proizvodne regije i postala novi industrijski centri. Sva kapitalna ulaganja usmjerena su na okolna područja kako bi se iskoristila jeftinija zemlja, sirovine i radna snaga. U tom kontekstu, klimatološka istraživanja/promatranja/mjerenja odigrala su ključnu ulogu u ekonomskim analizama iskoristivosti određenih područja. Na prvom mjestu bio je poljoprivredni potencijal nekog područja, zatim mogućnost stvaranja turističke destinacije ili pak lječilišta (Coen, 2018).

Autorica ističe kako je Monarhija bila podjeljena na industrijski zapad i poljoprivredni istok. Svaka regija i mjesto imali su svoje specifičnosti u geografskom, klimatskom, kulturnom i političkom smislu. Svako mjesto i regija imali su svoje uloge u novoj ekonomiji 19. stoljeća. Djela klimatologa, geografa i političkih ekonomista koji će karakterizirati klimu svake regije i odrediti njezino mjesto u novonastaloj “svjetskoj ekonomiji”, postala su ključna (Coen, 2018).

 

Bosna i Hercegovina – primjer klimatološkog imperijalizma

Nedugo nakon Berlinskog kongresa i okupacije Bosne i Hercegovine, habsburška vojska počela je graditi meteorološke stanice diljem zemlje. U  izdanju Instituta za balkanske studije u Sarajevu 1918. je nastalo djelo: Klimatografija Bosne i Hercegovine. Bosnu se u tom radu opisuje kao zaostalu i planinsku zemlju. Habsburškim vlastima je to područje bilo nepoznato, a posebno su ih zanimali podatci o kišama u krškom dijelu zapadne Bosne i Hercegovine, koje je ocijenjeno nepovoljnim za poljoprivredu i ljudsko zdravlje zbog pretjerane vrućine ljeti i žestoke bure zimi. Za potrebe prikupljanja meteoroloških podataka organizirano je postavljanje 77 opservatorija. Prvi opservatorij otvoren je 1894. na Bjelašnici. To je bio korak naprijed u imperijalno – znanstvenom osvajanju Jugoistočne Europe (Coen, 2018).

Knjiga Deborah R. Coen predstavlja hvalevrijedno djelo, važno za razumijevanje povijesti razvoja znanosti Habsburške Monarhije i značenje znanosti o klimi u njenoj imperijalnoj politici. Osvajanje novih teritorija i njihova ekonomska eksploatacija ovisila je o njihovim geološkim i klimatskim čimbenicima. Razvojem industrije i jačanjem proizvodnje, sirovine i materijali potrebni za stvaranje proizvoda bili su krucijalni faktori nužni za ekonomski probitak u vrijeme gospodarskih kompeticija između najjačih europskih velesila, koje su se borile za kapital, proizvodni utjecaj i trgovinsku moć.

Osim niza ekonomskih razloga, znanost o klimi valja promatrati iz konteksta modernog europskog društva i tehnologije koja se razvija u punom smislu riječi sredinom i u drugoj polovici 19. stoljeća. S druge strane, postojali su i politički razlozi bitni za razumijevanje interesa Monarhije za razvoj i daljnja istraživanja i klimatologije i općenito svih znanstvenih područja.  Period 19. stoljeća je vrijeme kada su se sve europske države borile za moć i utjecaj na ljestvici međunarodnog poretka. Na prvom mjestu nije bio isključivo ekonomski probitak, već i vojni, diplomatski, ali i znanstveni.

Ova knjiga pokazuje koliko je Monarhija bila jedinstvena tvorevina koja je poticala “jedinstvo u različitosti”, time što je sve lokalno inkorporirala u svoje globalno, definirajući pritom lokalno kao nešto specifično i nedjeljivo, a ipak spojivo sa jednom cjelinom. Znanost unutar aristokratskih zidina Habsburške Monarhije bila je na zavidnom nivou razvoja što dokazuje činjenica kako su brojni carski znanstvenici postavili temelje današnje, moderne i suvremene znanost.

Literatura:

Bazala, V., 1978: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb.
Bazala, V., 1980: Pregled povijesti znanosti: razvoj ljudske misli i obrazovanja, Zagreb.
Dadić, Ž., 1991: Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb.
Dadić, Ž., 1992: Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb.
Dadić, Ž., 2010: Egzaktne znanosti u Hrvata u doba kulturnog i znanstvenog preporoda (1835.–1900.), Zagreb.
Gelo, B., 2005: Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik, Državni meteorološki zavod, Zagreb.
Coen, D., 2018: Climate in motion: science, empire, and the problem of scale, The University of Chicago Press, Chicago.
Deborah R. Coen, https://press.uchicago.edu/ucp/books/author/C/D/au14216956.html (1. 12. 2020.)
Deborah Coen, https://hshm.yale.edu/people/deborah-coen (1. 12. 2020.)
Skip to content