Geološka šetnja Zagrebom
Stručni članak
Karmen Fio Firi
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek
Grad Zagreb, s bogatom graditeljskom baštinom, prepun je geoloških zanimljivosti - od položaja na dodiru Medvednice i doline Save, do različitih stijena od kojih su sagrađene njegove ulice i zgrade.

Grad Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, pun je zanimljivosti i raznolikosti, kako za njegove stanovnike, tako i za turiste koji ga dolaze posjetiti. Ulicama grada uglavnom šetamo u žurbi, ne primjećujući detalje oko nas, no nekada uspijemo i detaljnije promotriti što nas sve okružuje. Ipak, čak i kad obratimo pozornost na detalje, promatranjem različitih građevina, spomenika, parkova, ulica i trgova, promatraču će rijetko oko „zapeti“ na materijalu koji je korišten u gradnji. A upravo je kamen česti zajednički nazivnik mnogim građevinama, i poveznica s geološkom prošlošću našega prostora, a time i geologijom kao znanošću.

Geologija je prirodna znanost koja proučava sastav i građu Zemlje, procese u njezinoj unutrašnjosti i na površini, ali i vremensku dinamiku Zemlje i života na njoj. Iako je jedna od osnovnih prirodnih znanosti, geologija se od sredine 20. stoljeća, pa sve do 2021. godine, kada je donesena odluka o kurikulumu za nastavni predmet Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije (NN 54/2021), kao zaseban predmet vrlo rijetko predavala u školama. Učili smo o geologiji kroz geografiju, biologiju, kemiju, fiziku, često ni ne znajući da učimo geologiju. Stoga ne čudi činjenica da mnogo ljudi nije upoznato s mnogim znanjima, ali i ljepotama koje geologija kao znanost donosi.

Stijene koje nalazimo u površinskom, ali i u dubinskim dijelovima Zemlje, omogućavaju nam da iščitavamo što se sve događalo u geološkoj prošlosti. Stijene su, najjednostavnije rečeno, nakupine minerala. To su prirodne, čvrste tvari sastavljene od minerala (jedne ili više vrsta), određenog načina pojavljivanja, teksture i strukture. Prema postanku razlikujemo magmatske, sedimentne i metamorfne stijene, a svaka od ovih skupina stijena sadrži veliku raznolikost u pojavnosti i izgledu. Upravo ta raznolikost dovodi i do različitog korištenja kamena, pa se prilikom građevinskih radova koristi tehničko-građevni i arhitektonsko-građevni kamen. Tehničko-građevni kamen odnosi se na prirodan kamen koji je lako dostupan u prirodi i koji se najčešće drobi i usitnjava za različite potrebe, dok arhitektonsko-građevni kamen obuhvaća nemetalne mineralne sirovine (ovdje se ubrajaju i umjetni materijali) koje se vade u blokovima, imaju određeni mineralni sastav i fizičko-mineralna svojstva te imaju dekorativnu vrijednost.

Kad ste u prirodi lako ćete uočiti da hodate pokraj ili po različitim stijenama, ili pak po tlu. Kako onda povezati kamen i grad? Dok šetate gradom promatrajte po čemu hodate, kakve vas građevine okružuju, spomenici, skulpture… promotrite grad na malo drugačiji način – očima geologa. U ovom aspektu nemojte zaboraviti na povijesne, kulturne i turističke vrijednosti, i slika koju u konačnici dobivate postaje cjeloviti uvid u vaš i naš grad, bilo da se radi o gradu Zagrebu, kao u ovom primjeru, ili o bilo kojem drugom gradu.

Kako se prilikom razgledavanja grada najčešće zadržavamo u njegovom središnjem dijelu, ovim će putem biti prikazano nekoliko lokacija iz centra grada Zagreba (Fio Firi i Maričić, 2000; http://geoloskasetnjazagreb.com/).

Krećemo od Trga žrtava fašizma i Hrvatskog doma likovnih umjetnika (sl. 1a), poznatog kao Džamija ili Meštrovićev paviljon, građenog prema projektu Ivana Meštrovića. Izgrađen je za potrebe umjetničke galerije u razdoblju između 1933. i 1938. godine, no u razdoblju od 1941. do 1947. godine paviljon je i bio džamija kada su uz njega postojala i tri minareta. Geološki je zanimljiv zbog bijelog kamena od kojeg je izgrađen, naziva veselje unito. Radi se o bijelim vapnencima kredne starosti (starosti oko 80 milijuna godina), eksploatiranim na otoku Braču, koji se zbog svoje bijele boje i ljepote često (pogrešno) nazivaju mramorom, iako se ne radi o metamorfnoj stijeni. Brački kamen poznat je još od vremena cara Dioklecijana koji je od njega dao izgraditi svoju velebnu palaču u Splitu. Ovi vapnenci sadrže mnoštvo usitnjenih dijelova organizama koji su tijekom krede živjeli u plitkim morima, od čega su najbrojniji rudisti – neobični školjkaši koji izgledom podsjećaju na obrnute stošce s poklopcem. Na nekim se dijelovima može naći i presjek rudista (kružnog ili V oblika, ovisno o položaju unutar stijene, sl. 1b). Ovaj je kamen korišten i u gradnji nekadašnje zgrade burze – izgrađenoj 1927. godine, a danas Hrvatske narodne banke na Trgu hrvatskih velikana (sl. 1c), gdje se, posebice u stepenicama ispred glavnog ulaza, može uočiti mnoštvo presjeka rudistnih školjkaša (sl. 1d).

Sl. 1. Bijeli brački vapnenci kredne starosti a) korišteni za izgradnju Hrvatskog doma likovnih umjetnika; b) s vidljivim presjekom rudista u kamenu; c) korišteni u izgradnji zgrade Hrvatske narodne banke; d) s mnoštvom presjeka školjkaša rudista u stepenicama na ulazu u Hrvatsku narodnu banku.

Krenemo li dalje prema Trgu bana Jelačića, putem nailazimo na zgradu Hrvatske pošte u Jurišićevoj ulici (sl. 2a), izgrađene u mađarskom stilu kombinacijom crvene opeke i kamenih horizontalnih vijenaca. Može se primijetiti kako je korišteni kamen žućkaste boje i šupljikav, bitno različit od prethodno spomenutih bijelih vapnenaca. Pogledate li malo bolje, osim mnogobrojnih šupljina uočit ćete i presjeke fosila – posebice nepravilnih ježinaca (sl. 2b). Ovaj, tzv. litotamnijski vapnenac naziv duguje brojnim ostacima crvenih algi koje dominiraju u sastavu kamena, a koje su zajedno s mnogobrojnim beskralježnjacima živjele u prostorima Paratethys mora koje se prije 15–12 milijuna godina nalazilo na velikom dijelu današnjeg sjevernog dijela Hrvatske, a u kojem su današnje planine bile otoci u moru. Ovaj se kamen eksploatirao u kamenolomima na zapadnom dijelu Medvednice i od njega su izgrađeni dijelovi mnogobrojnih zgrada te se smatra najkorištenijim kamenom na području grada Zagreba.

Sl. 2. Zgrada pošte u Jurišićevoj ulici a) izgrađena od kombinacije opeke i litotamnijskog vapnenca i litavca; b) s vidljivim presjecima nepravilnih ježinaca u donjem dijelu zgrade.

Najpoznatija građevina izgrađena od ovog kamena je zagrebačka katedrala (sl. 3a), odnosno Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, izgrađena prema nacrtima Hermanna Bolléa. U sadašnjem je obliku poznata od početka 20. stoljeća, nakon što je prethodna stradala u velikom zagrebačkom potresu 1880. godine. Korišteni litotamnijski vapnenac, i njemu izgledom slični litavac i pješčenjaci, eksploatirani na području zapadne Medvednice, u ono su se vrijeme činili kao dobar i povoljan izbor za izgradnju katedrale, no utjecaj atmosferilija kroz vrijeme pokazao je da se kamen značajno troši i uništava. Stoga već godinama uočavamo radove na katedrali, jer je potrebno obnoviti uništene i dotrajale dijelove. Katedrala se najvećim dijelom obnavlja izgledom sličnim, ali tvrđim varijetetom kamena – travertinom (sl. 3b), koji uvozimo iz Italije.

Sl. 3. Zagrebačka katedrala a) izgrađena od litotamnijskog vapnenca, uz korištenje i litavca i pješčenjaka eksploatiranih u kamenolomima na području zapadne Medvednice; b) s vidljivim trošnim i izmijenjenim dijelovima – trošna fijala od litotamnijskog vapnenca i obnovljena fijala od travertina.

Dolaskom na Trg bana Josipa Jelačića primijetit ćete da je popločen kamenim pločama. Zbog značajnog prometa na ovom prostoru za popločavanje su korištene čvrste i otporne magmatske stijene, granit i gabro (sl. 4a). Granitom, koji je na dijelovima bolje uglačan, popločen je i dio oko fontane Manduševac te elementi poput klupica i stupića. Gabro, koji je tamnije boje, nalazimo i na postolju spomenika banu Josipu Jelačiću (sl. 4b). Magmatske su stijene rijetke na području Hrvatske – mi smo zemlja s dominantno sedimentnim stijenama, tako da je, iz potrebe za kamenom postojanim na habanje ovaj kamen uvezen iz drugih zemalja, poput Bosne i Hercegovine, Češke, Italije i Španjolske.

Sl. 4. Trg bana Josipa Jelačića a) popločen pločama od granita i gabra; b) sa spomenikom banu Josipu Jelačiću čije je postolje izgrađeno od gabra uvezenog iz Bosne i Hercegovine.

Prešavši Trg bana Jelačića dolazimo na početak Ilice gdje je smještena robna kuća NAMA, nekadašnja trgovina Kästner i Öhler, koja je već početkom 19. stoljeća predstavljala modernu trgovinu s ukrašenim izlozima i dostupnošću različite robe. Primijetit ćete na vanjskom dijelu sada već poznati litotamnijski vapnenac u gornjim dijelovima zgrade, ali i vrlo sličan travertin u donjim dijelovima (sl. 5a). No, na ulaznom dijelu nalazimo još dvije vrste kamena, čvrste jurske vapnence sa stilolitima (izgleda poput šavova) – kirmenjak ili ivorio (sl. 5b), podrijetlom iz Istre, te isto tako istarske foraminiferske vapnence naziva istranka (sl. 5c). Oba su kamena vrlo lijepa i dekorativna, no kirmenjak zbog svoje čvrstoće predstavlja i najkvalitetniji kamen u Hrvatskoj. Poznato je njegovo korištenje u izgradnji grada Venecije, posebice zbog postojanosti u dodiru s morskom vodom.

Sl. 5. Robna kuća NAMA na početku Ilice a) izgrađena u vanjskom dijelu od litotamnijskog vapnenca koji je u donjim dijelovima zbog oštećenja kamena zamijenjen travertinom; b) s popločenjem od najkvalitetnijeg hrvatskog kamena – kirmenjaka; c) foraminiferskim vapnencima na zidovima oko izloga s mnogobrojnim presjecima kućica jednostaničnih organizama.

Nastavimo li šetnju prema Cvjetnom trgu, odnosnu Trgu Petra Preradovića, ponovo ćemo uočiti da je trg popločen kombinacijom granita i gabra (sl. 6a), kao i Trg bana Jelačića. U podnožju kipa Petru Preradoviću možete uočiti rudistne vapnence. No, obližnje najstarije kino u Zagrebu – kino Europa, popločeno je u donjim dijelovima posve drugačijim kamenom od svega prethodno spomenutoga. U tamnom vezivu vidimo mnoštvo bijelih dvostrukih linija kojima je prožet cijeli kamen (sl. 6b). Radi se o ljušturama školjkaša koji su početkom jurskog perioda živjeli u plitkomorskim prostorima toplih mora, a ovaj kamen nazivamo litiotidni vapnenac prema jednom od prisutnih rodova, rodu Lithiotis. Iako ovaj kamen nalazimo i na području Like i Gorskog kotara, ovdje korišteni kamen je podrijetlom iz Slovenije. Uz promatranje kamena ovdje ćete sigurno uočiti i biste sestara Baković, heroina II. svjetskog rata po kojima i prolaz kraj kina nosi ime.

Sl. 6. Trg Petra Preradovića a) popločen kombinacijom granita i gabra; b) prolaz kraj kina Europa s oblogama od litiotidnog vapnenca.

Prolaskom kroz prolaz sestara Baković i Masarykovom ulicom u nastavku, šetnju možemo završiti ispred Hrvatskoga narodnog kazališta (sl. 7a). Primijetit ćete da je zgrada žuto obojena, kao i sve službene zgrade iz vremena Austro-Ugarske Monarhije, no i ovdje ćete u donjim dijelovima zgrade uočiti sad već poznate varijetete kamena: litotamnijski vapnenac i njemu sličan, ali šupljikaviji litavac te rudistni vapnenac (sl. 7b). Možda je sad već vrijeme za kraj šetnje, kavu, ili čak razmišljanje o tome kada ste posljednji put bili u kinu ili kazalištu.

Sl. 7. a) Hrvatsko narodno kazalište; b) varijeteti kamena na ulaznom dijelu u zgradu – litavac i rudistni vapnenac.

Šetnju možete nastaviti prema Gornjem gradu i posjetiti kulu Lotrščak, crkvu sv. Marka i okolne zgrade na Trgu sv. Marka, ili pak krenuti prema zgradi Državnog arhiva, pa pokraj Botaničkog vrta prema Glavnom kolodvoru i dalje dvorani Vatroslava Lisinskog… U kojem god smjeru da krenete naići ćete na povijesne građevine velikim dijelom izgrađene od arhitektonsko-građevnog kamena. Nakon viđenih varijeteta kamena, koji su izgledom dovoljno različiti da ih već i nakon ove šetnje možete razlikovati, nadam se da ćete ubuduće više pažnje pridavati kamenu koji vas okružuje u gradu, a naravno i u prirodi, i da ćete uočiti da je geologija zbilja svuda oko vas.

foto: Šimun Aščić i Karmen Fio Firi

Literatura:

Fio Firi, K., Maričić, A., 2020: Usage of the Natural Stones in the City of Zagreb (Croatia) and Its Geotouristical Aspect. Geoheritage 12, 62. doi:10.1007/s12371-020-00488-x

NN 54/2021: Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije u Republici Hrvatskoj. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_05_54_1097.html (10. 10. 2023.)

http://geoloskasetnjazagreb.com/ (10. 10. 2023.)

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content