Nova znanstvena monografija

Izazovi razvoja turizma u zaštićenim područjima Hrvatske i Slovenije

h

Prikaz

4. prosinca 2020.

Vuk Tvrtko Opačić

Geografski odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu
Znanstvena monografija „Challenges of tourism development in protected areas of Croatia and Slovenia“ (ur. M. Koderman i V. T. Opačić) nastala je kao rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu „Komparativna analiza prostornog razvoja turizma u zaštićenim područjima Hrvatske i Slovenije.

Razvojem turizma i rekreacije zaštićena područja postaju sve posjećenija, što rezultira brojnim pozitivnim, ali i negativnim prostornim posljedicama. Stoga danas u zaštićenim područjima sve više dolazi do prostornih konflikata između zaštitarskih i razvojnih upravljačkih pristupa. Uz mnoge druge izazove, u upravljanju turizmom u zaštićenim područjima često nedostaje podloga konkretnih istraživanja, čiji bi cilj bio identifikacija prostornih implikacija turizma na temelju definiranih i mjerljivih indikatora stanja okoliša. Prostorni razvoj turizma u zaštićenim područjima zanimljivo je analizirati u Hrvatskoj i Sloveniji, jer su te dvije države u razdoblju socijalističke Jugoslavije dijelile isti društveno-ekonomski razvojni kontekst, a nakon osamostaljenja i različitog konteksta i dinamike razvoja u razdoblju tranzicije, danas su punopravne članice Europske unije sa sve većim sličnostima u implementaciji koncepta održivog turizma u zaštićenim područjima.

Znanstvena monografija „Challenges of tourism development in protected areas of Croatia and Slovenia“ (ur. Miha Koderman i Vuk Tvrtko Opačić) nastala je kao rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu „Komparativna analiza prostornog razvoja turizma u zaštićenim područjima Hrvatske i Slovenije“ u sklopu zajedničke hrvatsko-slovenske znanstveno-tehnološke suradnje (MZO i ARRS; 2018.-2019.) – partner iz Hrvatske: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, partner iz Slovenije: Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Oddelek za geografijo, Koper, voditelji: prof. dr. sc. Vuk Tvrtko Opačić i izv. prof. dr. sc. Miha Koderman.

Zagreb – prvi sastanak projektnog tima.

Ukupno 14 hrvatskih i slovenskih autora u 11 poglavlja raspravlja o prostornom razvoju turizma u zaštićenim područjima Hrvatske i Slovenije. Djelo osim brojnih studija slučaja obuhvaća i uvodno i zaključno poglavlje koja kontekstualiziraju analiziranu tematiku zaokružujući poglavlja u jedinstvenu, koherentnu cjelinu.

Promet i prometna infrastruktura nezaobilazan su preduvjet i faktor razvoja turizma u svim tipovima turističkih područja pa tako i u zaštićenim područjima. Ovoj temi posvećeno je poglavlje o prometnoj dostupnosti kao faktoru turističkog prometa u hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Neki nacionalni parkovi s velikim brojem posjetitelja s pravom se mogu prepoznati nositeljima turističkih destinacija koje ne uključuju samo zaštićeno područje, već i okolni prostor. Primjeri takvih nacionalnih parkova su nacionalni parkovi Krka i Mljet. U poglavlju o nacionalnom parku Krka stoga se analizira sve jači razvoj ruralnog turizma u okolici Parka s aspekta njegovih prostornih implikacija. Cijeli otok Mljet u Južnoj Dalmaciji postao je popularan s turističkog aspekta nakon proglašenja nacionalnog parka u njegovom sjeverozapadnom dijelu 1960. godine. Utjecaj turizma na demografski razvoj tog otoka istražen je u poglavlju o socioekonomskoj transformaciji i turističkim pritiscima na malu lokalnu zajednicu na otoku.

NP Triglav.

Iako je transformatorska uloga turizma u manje poznatim zaštićenim područjima (najčešće onima niže kategorije zaštite) znatno slabije izražena, pobliže upoznavanje njihove konzervatorske i edukativne uloge u okviru ponude ekoturizma vrlo je vrijedno i radi osmišljavanja smjernica budućeg razvoja upravljanja zaštićenim područjima. Osim toga, važno je istražiti i geografski aspekt rekreacijskih aktivnosti u njima – primjerice oblike aktivne rekreacije (planinarenje, ribolov, promatranje ptica), kao i vikendaštva. Zaštićena područja u Slovenskom primorju te u Kraško-dinarskoj regiji zahvalni su primjeri u opisanom kontekstu. Prvo poglavlje u ovoj tematskoj cjelini raspravlja o utjecaju klimatskih promjena na zaštićena područja na slovenskoj obali. S ciljem utvrđivanja mogućnosti razvoja ekoturizma u ruralnom prostoru Kraškoga roba, u drugom je poglavlju ove cjeline provedeno ocjenjivanje atraktivnosti prirodnih atrakcija i njihove turističke dostupnosti. Treće poglavlje u ovom tematskom sklopu bavi se vikendaštvom, kao jednim od oblika rekreacije, a potencijalno i turizma, u zaštićenom području (Natura 2000). Opisani fenomen predstavljen je na primjeru naselja Sviščaki u šumskom području podno Snežnika, najviše planine u Sloveniji izvan alpskog područja. Na primjeru prirodnog rezervata Škocjanski zatok, u posljednjem poglavlju ove tematske cjeline, prikazana je transformacija nekadašnje degradirane površine, koja je procesom renaturalizacije danas postala zaštićeno močvarno područje s edukativnom i turističko-rekreativnom funkcijom u neposrednoj blizini lučkog grada Kopra.

PP Papuk – Jankovac.

Problematika planiranja turizma i upravljanja zaštićenim područjima s aspekta turizma u obje država prikazana je u posljednjoj cjelini knjige. Poglavlje posvećeno prostornom planiranju turizma u zaštićenim područjima Slovenije najprije daje pregled planiranja na različitim razinama (od nacionalne do lokalne), a potom ih aktualizira na primjerima prirodnog rezervata Škocjanski zatok, Lipice (Natura 2000) te regionalnog parka Škocjanske jame. Slijedi poglavlje o međuodnosu razvoja, upravljanja i upravljačkih problema na primjeru nacionalnog parka Plitvička jezera, najposjećenijeg zaštićenog područja u Hrvatskoj. U njemu su izdvojene etape turističkog razvoja prema Butlerovom modelu životnog ciklusa turističkih destinacija (TALC) te su one povezane s upravljačkim fazama i pristupima.

U posljednjem poglavlju sintetizirani su glavni nalazi istraživanja predstavljeni u poglavljima, te su integrirani u predloženim preporukama za buduće upravljanje zaštićenim područjima u skladu s postulatima održivog turizma.

Ova znanstvena monografija znanstveno je djelo važno za geografiju, kao i komplementarne znanosti u Hrvatskoj, Sloveniji, ali i šire. Preporuke za kvalitetnije upravljanje različitim tipovima zaštićenih područja u kontekstu turističkog razvoja vrijedan su aplikativni doprinos knjige, te će zasigurno biti od koristi znanstvenicima, stručnjacima i studentima zainteresiranima za ovu tematiku, ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji, nego i šire. Suizdavači knjige su Založba Univerze na Primorskem iz Kopra i Hrvatsko geografsko društvo iz Zagreba.

Knjiga je u izašla u PDF i HTML formatu, a možete ju besplatno pregledati ili preuzeti na sljedećim poveznicama:

HTML / Flipbook verzija:
http://www.hippocampus.si/ISBN/978-961-7055-09-2/index.html

PDF verzija:
http://www.hippocampus.si/ISBN/978-961-7055-08-5.pdf

PP Kopački rit.

Škocjanski zatok.

PP Papuk – Ružica grad.

Literatura:

Koderman, M., Opačić, V. 2020: Challenges of tourism development in protected areas of Croatia and Slovenia. Koper, Zagreb, Založba Univerze na Primorskem, Hrvatsko geografsko društvo.
Skip to content