Općina Perušić nalazi se u Ličko-senjskoj županiji. Svojim zapadnim dijelom graniči s Gradom Senjom, dok sjeverni rub čini granicu s Gradom Otočcom i Općinom Plitvička Jezera. Jugoistočnim i južnim rubnim dijelovima Općina Perušić graniči s Gradom Gospićem koji je središte Ličko-senjske županije. Vrlo dobra prometna povezanost, izlaz s autoceste A1, državna cesta D50 između Otočca i Gospića i željeznička pruga Zagreb-Split, nudi prilike za gospodarski razvoj, a samim time i razvoj turizma na ovom području. Općina Perušić odredište je speleoturizma, aktivnog turizma, idealna za obiteljske izlete u prirodu zbog brojnih edukativnih staza i šetnica te dobro označenih biciklističkih staza.
Iako ličke zime više nisu ‘jake’ kao nekada, zimski ugođaj Perušića je poseban. Foto ©TZ Perušić.
Osnovni resursi koje smatramo razlogom dolaska sve većeg broja turista su prirodni resursi, naročito resursi Pećinskog parka Grabovača. Uz špilju Samograd, koja je otvorena za posjete gotovo cijele godine, te koja predstavlja izrazito vrijedan primjer speleološkog bogatstva Like, šire područje Parka nudi brojne mogućnosti za odmor u suživotu s prirodom. Šetnjom poučno-rekreativnim stazama moguće je doznati brojne zanimljivosti o bogatstvu flore i faune, naučiti više o posebnostima špiljskog svijeta. Jedna od staza vodi do vidikovca s kojeg pogled seže na kanjon rijeke Like utopljen u zelenilo šume i livada; prizor je to koji ostaje dugo u sjećanju. Predivan osjećaj nadmoći prirode nad čovjekom te taj trenutak smiraja i tišine poklonjen posjetitelju, razlog je ponovnog dolaska.
Rijeka Lika najdulja je lička ponornica, duga 78 kilometara koja izvire podno Velebita na 600 metara nadmorske visine te svojim velikim dijelom protiče Općinom Perušić. Iako nedovoljno turistički valorizirana, krije velik potencijal za razvoj aktivnih oblika turizma. Uz rijeku, na dijelu koji je pod upravom Javne ustanove PP Grabovača, uređeno je izletište te su osmišljeni dodatni sadržaji poput paintballa, streličarstva, vožnje kanuom što bi trebalo, uz kvalitetne marketinške aktivnosti, u narednom razdoblju rezultirati boljom posjećenošću i prepoznatljivošću rijeke Like.
Kanjon rijeke Like kraj sela Kaluđerovac. Foto ©TZ Perušić.
Vožnjom kanuima nizvodno rijekom Likom, stižemo do jezera Kruščica koje je ime dobilo po selu potopljenom prilikom izgradnje hidroelektrane “Sklope”. Zanimljivo je ribolovcima jer se u jezeru mogu pronaći veliki primjerci šarana, somova i štuke.
Uz već navedene prirodne resurse, važno je spomenuti Kosinjsku dolinu koja predstavlja “najzeleniji” dio Općine. Na ovom dijelu rijeka Lika teče nepreglednim livadama do Markovog ponora na jugozapadnom dijelu Lipovog polja, gdje ponire pod Velebit te postaje podzemnom rijekom. Nedaleko, u šumi iznad Kosinjskog Bakovca, nalazi se Jela Car. Najveće je to stablo jele u Hrvatskoj, jedno od najvećih u Europi, koje sa svojih 42,5 metara visine i opsegom od 5,42 metra predstavlja “diva među stablima” te je svakako vrijedno posjeta.
Općina Perušić također ima veliki potencijal i bogatstvo kulturno-povijesnih spomenika. Ovaj prostor bio je naseljen još u Japodsko doba o čemu svjedoče arheološka nalazišta na brdima Mali Čardak, Lipova Glavica te izrazito zanimljiv epigrafički spomenik na kamenu u velebitskoj šumi koji je nastao u razdoblju između I. i IV. stoljeća prije Krista, tzv. “Pisani kamen” na kojem je zapisan sporazum između dva tadašnja plemena, Parentina i Ortoplina. Plemena su se, prema predaji, sporila oko zemlje i izvora “žive vode”. Tada vladajuće Rimsko carstvo odlučilo je riješiti spor sporazumom isklesanim u kamenu. Do lokacije “Pisanog kamena” moguće je doći makadamskom cestom te na tren oživjeti davnu prošlost i predočiti si surovu borbu za život i opstanak na Velebitu. Naselje Kvarte također je povijesno zanimljivo. Upravo ondje pronađene su stare rimske mjere za žito te rimski zlatnici što potvrđuje kako se život ondje odvijao i u rimsko doba. Danas je tamo uređen vidikovac s informacijama i detaljima iz povijesti ovog nekada trgovačkog mjesta za koje se pretpostavlja kako se nalazilo na važnoj rimskoj prometnici.
Pisani kamen na Velebitu. Foto TZ Perušić.
Iznad Perušića ponosno se uzdiže Stari grad Perušić i kazuje nam priču o burnoj povijesti ovoga kraja. Plemićima Dominiku i Gašparu Perušiću Frankopani su darovali utvrdu, čiji su ponosni vlasnici bili sve do najezde Osmanlija u Liku. Po njihovom prezimenu Perušić danas nosi ime. Za vrijeme osmanlijske vladavine Perušići napuštaju grad pa on postaje obrambena utvrda osmanlijske vojske.
Stari grad Perušić. Foto TZ Perušić.
Crkva sv. Križa, današnja župna crkva, u to je vrijeme bila pretvorena u džamiju. Srednjovjekovna crkva (danas vidljivi simboli gotike), nakon 160 godina osmanlijske vladavine zajedno s Likom postaje slobodna, oslobođena pod vodstvom popa Marka Mesića koji 1698. daje napisati natpis iznad njenih ulaznih vrata. Natpis označava pobjedu Križa nad Polumjesecom: „In hoc signo vinces, hic opvs meae salvtis“ – U ovom znaku ćeš pobijediti, ovo djelo je moj spas.. Stari grad Perušić trenutno je u završnoj fazi obnove, a plan je unutarnjim uređenjem, na zanimljiv i suvremen način, interpretirati njegovu povijesnu priču.
Crkva Sv. Križa najveći je sakralni objekt Like. Zvonik krasi pozlaćeni križ prenesen nakon požara na Zagrebačkoj katedrali 1863. godine. Foto TZ Perušić.
Kosinjski kraj je po mnogočemu zanimljiv, može se reći jedinstven i zaseban prostor na području Općine Perušić, koji predstavlja reljefno izdvojenu cjelinu te je i kroz povijest bio zanimljiv narodima koji su ga naseljavali. To ličko selo u 15. i 16. stoljeću bilo je ucrtano u mnogobrojnim zemljopisnim kartama, a postoje i važni razlozi za to. Prema sačuvanim povijesnim dokumentima poznato je kako se vrlo moćan hrvatski feudalac Anž Frankopan nastanio u Kosinju, odnosno starom gradu Ribniku, te se pretpostavlja kako je, budući da je vrlo često boravio u Veneciji koja je tada imala bogato razvijenu tiskarsku djelatnost, odlučio i sam osnovati jednu takvu tiskaru i to baš u Kosinju. Jedna od pretpostavki je kako je stari grad Ribnik u današnjem Kosinjskom Bakovcu lokacija prve tiskare u Hrvata. Inkunabula tiskana u Kosinju jest Brevijar po zakonu rimskog dvora. Premda je veći dio inkunabule izgubljen, smatra se kako je tiskana 1491. godine. Znanost o tome dvoji, ali ime Kosinja se spominje i kao mjesto tiskanja prve knjige u Hrvata (1483.). Vizualno privlačan i uistinu jedinstven je Kosinjski most preko rijeke Like koji predstavlja granicu dvaju sela, Gornjeg i Donjeg Kosinja.
Projektirao ga je početkom 20. stoljeća projektant Milivoj Frković, a predstavlja remek djelo hrvatske mostogradnje, građen starohrvatskom tehnikom građenja – uklinjenjem kamena. Foto TZ Perušić.
Mnogobrojni antropogeni resursi ovog kraja kao što su manifestacije koje se održavaju s ciljem promocije kulturne, prirodne i etnosocijalne baštine, gastronomija i način života ljudi, daju dodanu vrijednost turističkom proizvodu Općine Perušić, gledajući je u budućnosti kao jednu kvalitetnu turističku destinaciju u srcu ruralne Like. Iako malobrojno, stanovništvo Općine Perušić polako počinje prepoznavati vrijednosti ovoga kraja te njegov turistički potencijal. Postupno raste broj smještajnih kapaciteta (trenutno registrirano 160 ležaja) kao i broj OPG-ova, a unaprjeđenjem postojeće infrastrukture i valorizacijom svih resursa moguće je postići duži boravak turista u Općini. Naročito je potrebno osmisliti nove sadržaje, događanja i aktivnosti u zimskim mjesecima kako bi privukli domaće goste izvan glavne turističke sezone. Dalje je potrebno jačati i inovirati marketinške aktivnosti za poticanje turističkog razvoja, unaprijediti kvalitetu i povećati smještajne kapacitete te unaprijediti suradnju s nacionalnim parkovima te se umrežiti sa svim dionicima u turizmu na području Ličko-senjske županije.
Posjetom Općini Perušić doživite raznolikost! Iskoristite slobodno vrijeme i provedite prekrasne trenutke u prirodi. Otkrijte zanimljive priče iz prošlosti ovog kraja, udahnite čistoću špiljskog zraka uživajući u istraživanju podzemlja, provozajte se kanjonom veličanstvene rijeke Like i poželjeti ćete se vratit ovdje u Perušić – u srce Like!