U posjeti najusamljenijim dijelovima Jadrana

Svjetionici Hrvatske

h

Popularni članak

21. rujna 2020.

Marko Kovač

Društvo geografa LIK
l

UVOD

Ploviti morem oduvijek je zahtijevalo znanje i vještinu. Hrvatska ima jednu od najrazvedenijih obala u svijetu. Oko 70% duljine hrvatske obale odnosi se na obalu 1246 otoka, otočića, hridi i grebena. Plovidba zbog brojnih otoka i otočića ponekad predstavlja pravu opasnost.

Zbog opasnosti plovidbe Jadranskim morem od davnina se pomorska navigacija nastoji olakšati gradnjom raznih objekata za pomorsku signalizaciju. Sve je počelo paljenjem vatre na ulazima u luke kako bi se pomorcima olakšala orijentacija. Razvojem tehnike, počeli se izgrađivati svjetionici i ostali objekti za sigurnu plovidbu (obalna ili lučka svjetla, svjetleće oznake ili plutače, signalne postaje, oznake ili plutače, te oznake mostova).

Porer

Najstariji postojeći svjetionik u Hrvatskoj se nalazi na otočiću sv. Nikola kraj Poreča. Svjetionik visok 15 metara izgrađen je 1403. godine odlukom mletačkog senata. Na istoimenom otoku nalazio se benediktinski samostan, pa su fratri svakodnevno palili vatru kako bi svjetionik bio vidljiv noću, dok je danju bio jasan orijentir. U 17. stoljeću vatra je zamijenjena fenjerom, da bi isti svjetionik za vrijeme Austro-Ugarske izgubio na značenju.

Svjetionik Sv. Nikola

Godine 1816. izdan je carski dekret za gradnju i postavljanje svjetionika Savudrija. Dana 17. travnja 1818. započinje s radom najstariji svjetionik u Hrvatskoj. Uključujući Savudriju, tijekom 19. stoljeća pod vlašću Austro-Ugarske izgrađeno je 57 svjetionika na području današnje Hrvatske. U prvoj polovici spomenutog stoljeća izgrađena su četiri svjetionika. Tijekom 50-tih i 60-tih godina izgrađena su još tri svjetionika, da bi prava ekspanzija krenula od 70-tih godina 19. stoljeća. U tom je desetljeću izgrađeno 29 svjetionika, među kojima je čak 9 počelo s radom 1872. godine.

Svjetionik Savudrija

Od 90-tih godina prošlog stoljeća svjetionici se automatiziraju, čime počinje modernizacija pomorske signalizacije. Nažalost, zbog automatizacije svjetionika posao svjetioničara počinje gubiti na važnosti. Svjetionici su dva stoljeća bili mjesto stanovanja nekoliko generacija određenih obitelji. Veličina građevine odlučivala je o broju obitelji koje su živjele na svjetioniku. Navodno su tri obitelji živjele na svjetioniku Glavat, odnosno 17 ljudi uključujući djecu. Jedna bizarna dogodovština s ovog otočića dogodila se 50-tih godina. Tada je morska pijavica razbacala na tisuće riba po cijelom otoku.

Svjetionik Glavat

Tvrtka Plovput d.o.o. je trgovačko društvo koje održava pomorske plovne putove i radijsku službu vezanu za sigurnost plovidbe u Hrvatskoj. Spomenuta tvrtka održava 50 svjetionika, dok su preostalih 7 zapušteni svjetionici ili ruševine. Danas samo 16 svjetionika ima posadu, dok jedan svjetionik služi kao dom za umirovljene svjetioničare.

Popis lanterni na Jadranu

U ljeto 2012. godine, odveslao sam s kolegom geografom Šimom Sušićem do svih naseljenih otoka u Hrvatskoj, kojih je tada bilo 47. Iako svjetionici s posadom imaju prisustvo čovjeka tijekom cijele godine, službeno se ne računaju kao naseljeni otoci jer su ljudi tamo na poslu. Zbog toga sam par godina kasnije odlučio odveslati kajakom do svih svjetionika iz 19. stoljeća na području današnje Hrvatske. Tijekom zime 2019. godine odveslao sam do 32 svjetionika na području Dalmacije, da bi ove zime doveslao do 24 svjetionika na području Istre i Kvarnera.

Svjetionik Jadrija

Na Palagruži sam bio 2007. godine u sklopu terenske nastave koje je vodio pokojni profesor, akademik Andrija Bognar. Tada sam doplivao s broda kojim smo putovali iz Komiže, skoro pet sati u jednom smjeru. Ove godine planiram doveslati do Palagruže s otoka Sušac. Vjerojatno ću veslati 10 sati do najizoliranijeg arhipelaga u Hrvatskoj kako bih posjetio jedinu građevinu na tom otočju, a to je 145 godina star svjetionik. Svjetionici su spomenici kulturne baštine nulte kategorije, te je potrebno održavati sve svjetionike u spomen graditelja istih i svih svjetioničara koji su održavali ove kamene građevine živim.

Zaglav

Literatura:

Plovput d.o.o., https://www.plovput.hr/pomorska-signalizacija
Gašpar, J. 2017: Legende svjetla. Udruga "Lux Mediterraneum", Samobor