Doživjeti stotu

Bradati Guru

5. studenoga 2003.

l

UVOD

Otkrivanje tajne dugovječnosti oduvijek je bilo prisutno u ljudskom društvu, a razne priče i legende o besmrtnosti samo su poticale takve pokušaje. Napretkom medicine i tehnologije povećavaju se granice ljudskih mogućnosti i izdržljivosti, ali na pitanje koliki je krajnji mogući životni vijek čovjeka za sada je teško odgovoriti. Da li nam je stvarni rok trajanja za sada pretpostavljenih 120 godina ili ćemo, uz pomoć novh medicinskih dostignuća, moći doživjeti Metuzalemove godine?
Uvod

Dosezanje brojke sto u životnom kalendaru oduvijek je fasciniralo ljudsko društvo. Svaki takav “podvig” uvijek je popraćen medijskom pozornošću kao nešto iznimno i u svakom slučaju, jako rijetko. Međutim, kako se povećava prosječna životna dob stanovništva, povećava se i broj stogodišnjaka. Procjenjuje se da je ukupan broj stogodišnjaka (engl. Centenarians) u svijetu oko 450 000, a superstogodišnjaka (engl. Supercentenarians), tj. osoba starijih od 110 godina, oko 30.

Činjenice i legende o dugovječnosti

Dugovječnost i besmrtnost oduvijek su zaokupljali ljudski um poput nerješive zagonetke za koju se svejedno pokušava naći rješenje. Iz svih legendi i priča o tim pokušajima nastale su ideje o raznim napicima, eliksirima i pilulama života. Sličan je slučaj i s alkemijom, kojoj je osim pronalaženja načina kako pretvoriti obične metale u zlato i srebro, drugi zadatak bio upravo pronalaženje načina da se beskonačno produlji ljudski život. Poznati engleski filozof i znanstvenik Roger Bacon vjerovao je da je zlato otopljeno u kraljevskoj vodi pravi eliksir života (kraljevska voda ili aqua regia je mješavina koncentrata klorovodika i nitritne kiseline, koja ima sposobnost otapanja plemenitih metala).

U čemu je tajna dugovječnosti? Univerzalnog odgovora nema, međutim u novije vrijeme razna medicinska i sociološka istraživanja usmjerena su na pronalazak ključa života ispitujući fizičko i mentalno zdravlje stogodišnjaka, njihove gene, način života. Tajna vjerojatno leži u kombinaciji gena, stila i uvjeta života te, uvijek neizbježne, sreće (sreće u smislu da su uspjeli izbjeći za život pogubne ozljede ili zaraze), ali krajni “rok trajanja” čovjeka još uvijek nije određen.

Jeanne Calment 1915. godine u dobi od 40 godina

Sve do 20. st. točne podatke o rođenju, a time i starosti neke osobe bilo je teško utvrditi budući da se takvi podaci nisu ažurno vodili. Unatoč tome, postoje priče o “superstarim” ljudima tijekom povijesti. Najpoznatiji sinonim dugovječnosti zasigurno je Metuzalem, biblijski lik koji je navodno živio 969 godina. Otud i potječe poznati i općeprihvaćeni kompliment da je netko star kao Metuzalem. Nešto kraće su, prema istom izvoru, živjeli njegov praunuk Noa i prvi čovjek, Adam. Postoji još sličnih primjera dugovječnosti, npr. zaštitnik Irske, St. Patrick živio je, prema nekim izvorima, 122 godine, a Englez Thomas Parr 152 godine, ali oni su u usporedbi s Metuzalemom bili tek mladići. Slične priče nalazimo i u drugim dijelovima svijeta.

Smatra se da je sve do 20. st. bilo relativno malo šansi da netko živi više od stotinu godina, što je i razumljivo s obzirom da je očekivano trajanje života stanovništva svijeta bilo u prosjeku 50 godina. Prve prave dokaze o najstarijim osobama na svijetu nalazimo u 20. st. i to tek nakon što je njihova starost stvarno potvrđena. Danas je prosječno očekivano trajanje života puno dulje (oko 70 godina), a šansa da se doživi 100 godina u većini razvijenih zemalja procjenjuje se na 1:20 000 ili 0,005%. Popis stanovništva u SAD-u pokazao je da su 78% stogodišnjaka činili bijelci (ne uključujući Hispanoamerikance), a 16% Afroamerikanci.

Tvrdnje da je maksimalni životni vijek čovjeka 120 godina opovrgnula je Francuskinja Jeanne Calment, koja je umrla 1997. godine u dobi od 122 godine i smatra se jedinom osobom koja je živjela duže od 120 godina. Najstariji živući muškarac trenutno je Španjolac Joan Findavets Moll, koji je rođen 1889. godine i uskoro će napuniti 114 godina, dok je nastarija žena Japanka Kamato Hongo, koja je rođena 1887. godine i danas ima 116 godina. Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj su bile 84 osobe starije od 100 godina (0,002% ukupnog stanovništva Hrvatske), od čega 21 muškarac i 63 žene.

Jeanne Calment 1995. godine u dobi od 120 godina

Pokušajmo zamisliti život jednog stogodišnjaka rođenog 1900. godine u Zadru. U svojih sto godina života u Zadru ta osoba je de facto živjela unutar Austro-Ugarske monarhije, Kraljevine Italije, SFRJ i Republike Hrvatske, proživjela je dva svjetska rata te Domovinski rat. U djetinjstvu ta je osoba živjela u svijetu gdje su automobil i električna energija bili rijetkost i privilegija; superbrzi avioni i automobili, let u svemir, mobilna telefonija, internet, bili su tada prava znanstvena fantastika. Međutim, ne samo da je ta osoba i to doživjela, nego danas, na početku 21. st. živi u svijetu gdje ni ljudski genom više nije nepoznanica.

Zaključak

S obzirom na brzi napredak medicine i tehnologije, možda se jednog dana i riješi tajna dugog ili beskonačnog života, ali onda se postavlja pitanja: “Tko uopće želi živjeti vječno?”.

Više o stogodišnjacima možete naći na:

http://www.grg.org/ Gerontology Research Group

http://www.hcoa.org/ Huffington Center on Aging

http://www.adlercentenarians.com/ National Centenarian Awareness Project

http://www.bumc.bu.edu/Departments/HomeMain.asp?DepartmentID=361 The New England Centenarian Study

http://www.guinnessworldrecords.com/ Guinness World Records