Dana 17.11. napustio nas je prof. dr. sc. Mladen Friganović, vodeći hrvatski znanstvenik na području demogeografije. Preminuo je u Zagrebu u 88. godini, ostavivši za sobom 159 knjiga, udžbenika, izvornih znanstvenih radova i stručnih radova. Povodom smrti prof. Friganovića objavljujemo sjećanja dr. sc. S. Šterca, njegovog bliskog suradnika i prijatelja.
Naši srednjoškolci vraćaju se iz Rusije sa svjetske geografske olimpijade s tri medalje i izvrsnim 6. mjestom ukupno.
Krš prekriva gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske i na njemu nastaju plitka, slabo razvijena i slabo do srednje plodna tla koja su unatoč tome zbog svoje rijetke prostorne distribucije izrazito važan resurs tog prostora. O pretpostavkama za razvoj krških tala i njihovom ekološkom i agrarnom vrednovanju pišu dr. sc. Matko Bogunović i dr. sc. Aleksandra Bensa.
Dugotrajna prostorna izoliranost Australije odrazila se u specifičnoj geološkoj i biološkoj evoluciji rezultirala što je rezultiralo specifičnom prostornom distribucijom tala. Takva je distribucija imala značajne posljedice za geografski razvoj Australije.
Koje su geografske zakonitosti prostorne distribucije tala u Africi uzimajući u obzir prirodne uvjete i društveno iskorištavanje tih tala pročitajte u članku Ivana Mikolčevića.
Kakvo je stanje i koje su perspektive za razvoj turizma u Gradu Vukovaru pročitajte u članku Dragana Jovića.
Kakva suvremena ekonomija u globalnim gradovima oblikuje prostor pročitajte u članku Mislava Matejka i Antonija Mihalića, studenata 2. godine preddiplomskog studija geografije u Zagrebu.
O tribini "Hrvatske planine između stvarnosti i mogućnosti" održanoj na dan planina prije dvije godine pročitajte u tekstu Nenada Buzjaka.
Valpovština je nizinski i ravničarski kraj u kojem dominira pejzaž otvorenih polja i niznih naselja uz prometnice te ima dobre pedološke predispozicije za intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju na lesnoj podlozi. Kakve su mogućnosti za razvoj ekološke poljoprivrede u ovom kraju pročitajte u članku Florijana Kveteka.
Pitanje odnosa Turske i Europske unije kao nositelja europskog integracijskog procesa predmet je političkog i geostrateškog spora koji traje više od pedeset godina. Turskoj je još 1960-ih godina „obećano“ punopravno članstvo nakon neodređenog vremenskog perioda, a do danas ona nije postala članica Europske unije. Koji su razlozi tome i kakve su perspektive budućeg odnosa Turske i Europske unije pročitajte u članku Dade Jakupovića i Ive Babić.
Problematika održivosti zaštićenih područja često se stavlja na margine istraživanja održivosti, zbog uobičajene percepcije da su ona samim svojim postojanjem održiva ili da je jedina problematika održivosti u njima turizam.
Fragmentacija staništa vrlo je važan problem prilikom zaštite prirode. U članku Najle Kajtezović, studentice studija znanosti o okolišu, saznat ćete više o ovom problemu, kao i o načinima na koji se mogu umanjiti njezine negativne posljedice.
U nacionalnoj knjižnici Češke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. svečano je otkrivena spomen-ploča hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću u povodu obilježavanja 100. godišnjice otkrića Mohorovičićevog diskontinuiteta.
Prostorni identiteti zanimljivo su područje istraživanja kojem geografi (poglavito oni koji se bave kulturnom i političkom geografijom) posvećuju veliki interes. Kratak osvrt na složeni međuodnos mjesta i identiteta donosi vam Lana Slavuj.
Kako su pseudoznanstvene teorije opravdavale kolonijalne politike i doprinijele promjenama okoliša u Africi pročitajte u članku Aleksandra Puače, studenta 3. godine istraživačkog studija geografije.