Historijska i politčka geografija

EuropaHistorijska geografijaMađarskaRumunjskaStanovništvo i gospodarstvoSvijet
Mađari u Transilvaniji

Mađari u Transilvaniji

Transilvanija je najzapadnija rumunjska pokrajina i smještena je na granici Rumunjske s Mađarskom. Ova pokrajina razlog je loših diplomatskih odnosa između Mađarske i Rumunjske, a uzrok tome nije Drakula, nego oko 2 milijuna Mađara koji ondje žive. Ako želite bolje upoznati ovu "strašnu" pokrajinu, pročitajte ovaj članak, rad jednog povjesničara i geografa.

Historijska geografijaTeme
Istarski grafiti

Istarski grafiti

Sve je više generacija kojima su sve manje jasni natpisi - parole koje sreću na zidovima diljem Istre Od njihova nastanka prošlo je sada već više od 50 godina i pravo je čudo što ih i danas nalazimo u tolikom broju No kako i zašto je došlo do njihova nastanka?

Historijska geografijaRegionalizacija i prostorno planiranjeTeme
Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske

Upravno-teritorijalni ustroj Hrvatske

Prije točno četiri mjeseca, u saboru se glasalo o prijedlogu zakona kojim je u Hrvatskoj trebalo biti formirano novih osam općina Umjesto potrebnih 77 glasova, za zakon je glasalo 76 zastupnika čime je vladajuća stranka po prvi puta izgubila većinu Da je zakon izglasan, Hrvatska bi imala 558 upravno-teritorijalnih jedinica (124 grada i 434 općine) Ovaj je događaj bio poticaj za osvrt o upravno-teritorijalnom ustroju Hrvatske nakon 1991 godine.

Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvoTeme
Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?

Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?

Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.

AfrikaHistorijska geografijaSvijetTeme
Dan Afrike

Dan Afrike

Dana 25. svibnja 1963. godine 32 nezavisne afričke zemlje izglasale su u Adis Abebi Rezoluciju Organizacije Afričkog Jedinstva. Bio je to prvi korak prema povezivanju afričkih zemalja nedugo nakon vala dekolonizacije koji je zahvatio kontinent početkom 60-ih godina 20 st.

Skip to content