Razvoj svake znanosti u velikoj mjeri ovisi i o stupnju njezine uključenosti u međunarodnu suradnju. To ne vrijedi samo za znanosti koje su svojim sadržajem svojina čitava svijeta ( npr. matematike, fizike, kemije ) već naročito za znanosti čije je sadržaj određen regionalno ( tipičan primjer geografija, geologija a donekle i povijest ) Sigurno je da su regionalni geografski sadržaji pojedinih područja najbolje poznati odgovarajućoj struci iz uže sredine. No teorijski pristup i metodologija istraživanja te regionalne problematike moraju biti dio svjetskih znanstvenih spoznaja.
Zagreb je npr., geografski shvaćen , jedinstven sadržaj, određen brojem lokalnih prirodnih obilježja ali i lokalnih i širih društvenih zbivanja Njega najbolje poznaju, a i najbolje ga mogu proučiti , znanosti kojima su njegova prirodna obilježja i društveni razvoj najbolje poznata. No u proučavanju njegove geografske problematike trebamo se koristiti teorijama i metodologijom koje se primijenjuju u istraživanju i drugih gradova u svijetu, odnosno gradova iz drugih regionalnih sredina.
Do spoznaja tih metoda istraživanja može se , međutim , doći samo međunarodnom suradnjom. Ta se suradnja vrši razmjenom znanstvene literature ili, još bolje, neposrednim vezama i kontaktima znanstvenika istih i srodnih struka iz različitih sredina. Ti se kontakti najbolje ostvaruju razmjenom mišljenja na različitim znanstvenim skupovima, naročito onima na kojima se raspravlja o specifičnoj problematici, problematici bliskoj sudionicima takvih skupova Može se slobodno reći da znanstveni stupanj, odnosno znanstveni ugled neke struke ovisi upravo o međunarodnoj suradnji.
Smatram stoga korisnim da se prilikom 12o- godišnjeg jubileja djelovanja hrvatske geografije sagleda njezina uključenost u međunarodnu suradnju, i to danas ali i kroz njen razvoj. Razdoblje od 12o godina je dugo razdoblje, razdoblje bogato promjenama u sadržaju ali i u mogućnostima i u načinu djelovanja struke. U tom su se razdoblju mijenjali oblici i intenzitet međunarodne suradnje. Nažalost, o toj suradnji nemamo sustavno vođenih podataka, pa ni objavljenih skupnih pregleda .
Sigurno je da je hrvatska geografija u međunarodnoj suradnji sudjelovala od početka njezina postojanja. odnosno od osnivanja geografskih visokoškolskih ustanova krajem 19.st. No za tu suradnju od osnivanja takvih institucija do osnivanja Geografskog zavoda na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta Zagreb sredinom 2o.stoljeća nemamo nikakvih podataka. Vjerojatno se ona sastojala od rijetkih individualnih veza naših i inozemnih geografa. Podaci o takvim eventualnim individualnim vezama mogli bi se pronaći u dokumentaciji nekadašnjih matičnih ustanova pojedinih naših geografa, najviše na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagreb u čijem sastavu je geografija bila sve do osnivanja Geografskog zavoda PMFa. Nažalost, skupnih i preglednih podataka o međunarodnoj suradnji nema ni od osnivanja Geografskog zavoda. No za to se razdoblje podaci o međunarodnoj suradnji ipak mogu posredno rekonstruirati, i to iz pojedinačnih podataka različitih spisa te na osnovu objavljenih radova s različitih znanstvenih skupova, naročito kolokvija i simpozija međunarodnog značaja. Treba osim toga reći da se u ovom razdoblju međunarodna suradnja nije odvijala samo preko geografskih ustanova, dakle institucionalno, već i individualnim vezama pojedinih naših geografa, a o tim vezama ima još manje podataka.
Stoga smo, da bi ovaj izvještaj bio što korektniji, o dosadašnjoj međunarodnoj suradnji, naročito pojedinaca, pismeno zatražili informacije direktno od nositelja te suradnje. Do sada je odziv bio samo djelomičan. U tom svijetlu treba vrednovati i sadržaj ovog pregleda
Osnove međunarodne suradnje
Geografski zavod PMFa Sveučilišta u Zagrebu je započeo rad sa samo dva sveučilišna profesora, dr.Ivo Rubićem i Dr. Josipom Roglićem. No obojica su na Zavod došla s određenim iskustvom međunarodne suradnje, naročito prof. J.Roglić. On je već u predratnim godinama bio na specijalizaciji u Francuskoj i Njemačkoj a u inozemstvu je imao i objavljenih znanstvenih radova i to iz problematike krša koja je privlačila interes znanstvenika i izvan zemlje. Nakon 2.svjetskog rata rukovodio je radovima Komisije za razgraničenje pri Vladi Republike Hrvatske a sudjelovao je i kao ekspert u Jugoslavenskoj delegaciji na mirovnoj konferenciji u Parizu. Dobio je niz priznanja iz inozemstva. Bio je član Njemačke akademije prirodnih znanosti Leopoldina, počasni doktor Sveučilišta u Dijonu te počasni član nekoliko inozemnih geografskih društava i član međunarodne redakcije časopisa Geoforum.
Kao što se na primjeru prof.J.Roglića vidi, naša je struka imala bitnu ulogu u poslijeratnom rješavanju naših prostora u vezi s problemima njihova etničkog sastava i određivanja granica. Obavljajući tu ulogu prof.J.Roglić je stekao osobna poznanstva i priznanja ali i priznanje struci. Navedene međunarodne veze i poznanstva prof.J.Roglića bile su osnova na kojima je započela i međunarodna suradnja hrvatske geografije nakon drugog svjetskog rata, odnosno od osnivanja Geografskog zavoda na PMF u Sveučilišta u Zagrebu. Suradnja na toj osnovi je u početku bila intenzivnija s geografima Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i SAD a naknadno se , uključivanjem u nju i mlađih suradnika Geografskog zavoda, proširila i na neke druge zemlje.
Suradnja s geografima Ujedinjenog Kraljevstva
Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata u Zagrebu su kraće vrijeme boravili profesori A.E.O. Moodie iz Londona, H.Wilkinson iz Liverpoola i A.A..Mill er iz Readinga. Nakon kraćeg boravka u Zagrebu i ekskurzija po Hrvatskoj napustili su Zagreb ali su njihovi boravc u Zagrebu doveli do širenja i jačanja suradnje naših geografa s geografima U.. Brzo nakon spomenutog boravka u Zagrebu Moodie se vratio u Hrvatsku s grupom geografa ( « Field Group «) i oko tri tjedna istraživao Vinodol i okolicu. Interpretator te grupe na terenu je bio I.Crkvenčić Iz tog su boravka rezultirala dva znanstvena rada koautora I.Crkvenčića i B.Johnstona ( Christchurch, Novi Zeland ) , objavljena u poznatim svjetskim geografskim časopisima Geographical Review , 1954 ( Changing Peasant Agriculture in Northwestern Hrvatsko primorje, Croatia, Yugoslavia ) i Economic Geography, 1957 ( Examples of Changing Peasant Agriculture in Croatia, Yugoslavia ) Prof. Wilkinson je osigurao 14- dnevni studijski boravak I Crkvenčića i 6-mjesečnu specijalizaciju T.Šegoti, oba boravka u njegovom Institutu u Liverpoolu
Na povratku iz Liverpoola I.Crkvenčić je posjetio Geography Department , University College-a, London kojeg je vodio H.C.Darby, poznati britanski historijski geograf ( specijalizacija : rekonstrukcija agrarnog pejsaža). Ponuđen mu je dulji studijski boravak u tom Institutu, što je vrlo brzo i ostvareno. I.Crkvenčić je, naime, na preporuku spomenute geografske ustanove, dobio jednogodišnju stipendiju Britanskog savjeta za kulturne veze ( British Council ) koju je školske godine 1956/57 i koristio. Iz tog su njegova boravka i istovremenog istraživanja u Arhivu Ministarstva vanjskih poslova ( Public Records Office ) te Britanskom muzeju rezultirala dva njegova znanstvena rada, objavljena u našim časopisima. Jedan od tih radova je Emigracija naših ljudi u Novi Zeland u drugoj polovici 19.st., objavljen u povijesnom dodatku Kalendara Matice hrvatskih iseljenika 1958.g. To je jedan od prvih radova o našoj prekomorskoj emigraciji uopće. Drugi njegov rad pod naslovom Britanska konzularna služba na našoj obali i izvoz drveta preko Rijeke objavljen je u Jadranskom zborniku 1958.g. Radeći u Britanskom muzeju prikupio je i snimio povijesne mape na kojima su prikazani dijelovi Hrvatske. Taj materijal u obliku filmova predao je na pohranu Fotolaboratoriju Geografskog zavoda PMFa Sveučilišta u Zagrebu. Navodno su ti filmovi posuđeni na privremenu upotrebu Mirku Markoviću..
Suradnja s britanskim geografima se nastavila i kasnije, sada i na osnovi uspostavljenih novih kontakata i poznanstava mlađih suradnika Geografskog zavoda. Kod nas je dulje vrijeme boravilo nekoliko britanskih geografa ali je jača suradnja nastala boravkom F.W.Cartera i F.E.Hamiltona, oba iz Londona..
F.W Carter .je napisao znatan broj geografskih radova a među njima nekoliko o našim krajevima Godine 1969. F.W.Carter je objavio članak Balkan export through Dubrovnik, 1972.g. knjigu Dubrovnik ( Ragusa )- A Classic City State, a 1977.g. opsežan rad pod naslovom An Historical Geography of the Balkans. U tom je radu objavljen i prilog V.Rogića The Changing Urban Pattern in Yugoslavia. Godine 199o. F.W.Carter je objavio rad Development and the environment: a case study of Hvar island a 1996.g. knjigu The changing shape of the Balkans. Godine 1999. u koautorstvu s D.Turnuckom je objavio dvije sveske knjige The States of eastern Europe. U drugom svesku te knjige objavljen je prilog Croatia, koautora M.Vreska i D.Turnocka. Svoj rad o Hrvatskoj završio je 2oo2 g. obranom doktorata pod naslovom Razvoj naselja i stanovništva otoka Hvara do 19oo.g.
F.E.Hamilton je u ekoliko navrata dulje vrijeme boravio u našem Zavodu, ali i u drugim institucijama Jugoslavije. Najdulje je kod nas boravio školske godine 1959/6o a prikupljao je podatke o gospodarstvu i politici zemlje na osnovu kojih je napisao opsežnu knjigu pod naslovom Yugoslavia- patterns of economic activity , objavljenu 1968.g.. Godine 1966.g. u našu zemlju je doveo i ekskurziju britanskih geografa . Zahvaljujući Hamiltonovoj pomoći u Londonu je kasnije na kraćim studijskim boravcima bio M.Vresk, član Geografskog zavoda.
Posustjelu suradnju s geografima Ujedinjenog Kraljevstva obnovio je 1994.g. M.Klemenčić i to između uredništva Atlasa Europe pri Leksikografskom zavodu M.Krleža i Jedinice za međunarodne granice ( International Boundaries Researche Unit, IBRU ) u sastavu Sveučilišta Durhamu u Škotskoj Rade na zajedničkom projektu ALIS ( Academic Links and Interchange Schemme ) kojeg sufinanciraju Britanski savjet za kulturne veze ( British Council ) i naše Ministarstvo znanosti i tehnologije. Suradnja se sastoji od redovite godišnje razmjene suradnika – partnera ( mr.Mladen Klemenčić i Duško Topalović s naše strane te Clive Schofield, Martin Pratt i Gerald Blake s britanske strane ) i zajedničkom radu na pojedinim temama te objavljivanju postignutih rezultata.
Do sada su na osnovu te suradnje objavljeni slijedeći radovi : M.Klemenčić Territorial proposals for the settlement of the war in Bosnia- Hercegovina, objavljen u Zborniku Boundary and Territory Briefings. M.Klemenčić The Effects of War on Water and Energy Resources in Croatia and Bosnia, objavljen u prije spomenutom Zborniku. U časopisu Jane,s Intelligence Review, 1955. objavljen je rad koautora C.Schofielda i M.Klemenčića o strateškom položaju Hrvatske nakon « Oluje «. Neki su radovi prihvaćeni za tisak ili su u tisku.
Navedeni su samo oni primjeri međunarodne suradnje s geografima Ujedinjenog Kraljevstva koji su rezultirali objavljivanjem radova. U međuvremenu je, međutim, bilo i drugih obostranih posjeta. Tako je u našem Zavodu dulje vrijeme na studijskom boravku bila gđica Louise Lathy s namjerom da s geografskog aspekta prouči problematiku rudarstva Hrvatske. Naši geografi su povremeno bili pozivani na određene znanstvene skupove u Ujedinjenom Kraljevstvu
Suradnja s geografima Njemačke
Suradnja s geografima Njemačke započela je našom ekskurzijom u tu zemlju 1953.g., i to suradnji
s Geografskim institutom Tehničke visoke škole ( danas Tehnički univerzitet ) koji je vodio W.Hartke, poznati njemački socijalni geograf. Rečeno nam je da smo prva studentska ekskurzija geografa koja je nakon drugog svjetskog rata iz inozemstva došla u Njemačku. Taj naš posjet je kod njemačkih kolega izazvao određen pozitivni psihološki efekt koji je bio dobra podloga za daljnju suradnju . Nekoliko godina nakon naše ekskurzije u Njemačku prof. W.Hartke je sa svojim studentima došao u našu zemlju. Stručni interpretator i pratilac te ekskurzije je bio I.Crkvenčić
Iz navedene razmjene terenskih nastava razvila se vrlo uska suradnja između mlađih suradnika prof. J.Roglića i prof.W.Hartkea, posebno između K.Rupperta i I. Crkvenčića. Prvi je vodio našu ekskurziju po Njemačkoj a drugi njemačku ekskurziju po našoj zemlji .Tijekom njemačke ekskurzije po našoj zemlji prof.W.Hartke je I.Crkvenčiću ponudio dulji studijski boravak u njegovom Institutu. Do realizacije je došlo školske godine 1962/63. kad je I.Crkvenčić u tom Institutu proveo 14 mjeseci kao stipendista Zaklade Alexander von Humboldt. Specijalizaciju je koristio za upoznavanje načela socijalne geografije kao i novije geografske literature, poglavito na njemačkom jeziku . Boravak I.Crkvenčića u Institutu prof. W.Hartkea stvorio je osnovu daljnje suradnje i uključivanje u nju i drugih članova Geografskog zavoda PMFa Sveučilišta Zagreb. Na njegovu preporuku u tom je Institutu nešto kasnije dvije godine proveo I.Baučić, također proučavajući načela socijalne geografije i noviju geografsku literaturu. I.Baučić je već dosta jaku suradnju još i produbio i to dogovorom s prof. W.Hartkeom o mogućnosti zajedničkog rada na proučavanju naših radnika na privremenom radu u Njemačkoj.
Osnivanjem Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kao naše nove geografske znanstveno- istraživačke ustanove 1967.g. kod nas je, naime, započeo program proučavanja problematike vezane s radom naših radnika na privremenom radu u inozemstvu. Obzirom da je najveći broj radnika iz Hrvatske otišao na rad u Njemačku to smo u istraživanju te problematike u toj zemlji počeli surađivati sa spomenutim institutom prof. W.Hartkea. Dogovoreni oblik suradnje potpisali su direktori obih Instituta, prof.W.Hartke u ime njemačkog a I.Crkvenčić u ime našeg Instituta. Dogovoreno je da njemački institut izradi karte i osigura sudjelovanje njegovih studenata na prikupljanju potrebnih podataka u njemačkom Veleposlanstvu u Beogradu i Generalnom konzulatu u Zagrebu, što je i učinjeno . Stručno vođenje samog istraživanja povjereno je našem Institutu.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Migracije radnika, posebnoj seriji publikacija Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu , i to u četiri knjige ( 197o, 1971,1972 i 1973.g. ) Taj istraživački rad u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu vodio je I.Baučić , pročelnik Centra za istraživanje migracije, kao dijela Instituta.
I. Baučić je na toj problematici radio vrlo intenzivno pa je i sam bio pozivan na različite skupove u inozemstvu na kojima je održavao predavanja. Iz te suradnje proizašlo j nekoliko njegovih znnstvenih radova Ukinućem Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu I.Baučić se sa Centrom za istraživanje migracija ( do tada dijelom spomenutog Instituta ) spojio s Zavodom za migracije i narodnosti u jedinstvenu instituciju interdisciplinarnog značaja. U toj je instituciji nastavljen rad na istraživanju migracija naših radnika. O tom radu izvještaj može dati samo dr.I.Baučić
Rad na problematici naših radnika na privremenom radu u inozemstvu postupno se proširio i na druge zemlje a on je bio povjeren nekim suradnicima Geografskog odsjeka. Tako je M.Friganović u razdoblju listopad-prosinac 197o.g. tu problematiku istraživao u Francuskoj i dio rezultata objavio u svom prilogu u časopisu Migracija radnika,knj.3., 1970. Problematiku naših radnika u Švicarskoj proučavala je šest mjeseci 197o. i 1971.g. P.Novosel, i to kao stipendista OECD-a ., a u Švedskoj u dva kraća boravka 1971. i 1972. g Z. Pepeonik. Z.Pepeonik je rezultate svog istraživanja obradio u obliku doktorske disertacije
Nešto kasnije je ojačala naša suradnja s Ekonomsko- geografskim institutom Sveučilišta Munchen, poticana i provođena suradnjom I.Crkvenčića ,direktora Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i K.Rupperta, direktora spomenutog njemačkog instituta.. Suradnja se provodila međusobnim posjetima s predavanjima a naročito izvođenjem zajedničkih simpozija.. Ukupno je održano 8 simpozija od kojih dva u Hrvatskoj a 6 u Njemačkoj. U Hrvatskoj su spomenuta dva simpozija održana u hotelu Šmidhen kod Samobora i u Koprivnici i Varaždinu a u Njemačkoj u mjestu Tutzing na obali Titisee-a. Na simpozijima je redovno sudjelovao određen broj članova Geografskog odsjeka i, redovno, svi članovi spomenutog njemačkog instituta, a katkad i sudionici iz drugih zemalja. Na simpozijima se raspravljalo o socijalno-geografskim problemima zemalja predavača. Svi sudionici simpozija bili su dužni održati predavanje. Troškove boravka gostiju plaćao je organizator simpozija. Predavanja sa svih simpozija su objavljena i to onih održanih u Hrvatskoj u našem časopisu Geographical Papers a održanih u Njemačkoj u njihovim časopisima Studien zur Sozial- und Wirtshaftsgeographie i Berichte zur Regionalforschen.
Osim navedenih oblika suradnje s Munchenom održavali smo i suradnju i s nekim drugim njemačkim geografima i geografskim ustanovama, naročito Wurzburgu i Mainzu. Suradnju s prvim je održavao J.Riđanović koji je u tom institutu proveo godinu dana specijalizacije i to kao stipendista Zaklade A.von Humboldt. Suradnja s Mainzom održavana u sklopu prijateljstva gradova Zagreba i Mainza. U toj je suradnji s predavanjima sudjelovalo više naših suradnika ali je najviše bio angažiran M.Vresk .koji je u gegrafskom časopisu tog instituta ( Mainzer Geographische Studien ) objavio i jedan rad ( Die Tendenz zur Verstadterung und die regionale Bevelkerungsverteilung in Kroatien ).
Osim navedene suradnje naročito su intenzivne bile terenske nastave, odnosno ekskurzije., katkad u obliku razmjene ili samostalno ali uvijek uz vodstvo domaćina. Njemačke ekskurzije su našu zemlju posjećivale gotovo svake godine a po neke godine i više njih .Ekskurzije su dolazile iz više njemačkih geografskih institucija, ali su veze u toj suradnji bile najintenzivnije s Flensburgom, Mainzom, Heidelbergom, Giessenom, Erlangenom , Regensburgom i Gottingenom.
Kao što se iz navedena pregleda vidi našu suradnju s geografima Njemačke, posebno s Munchenom, vodio je I.Crkvenčić. Stoga je 1969.g., u povodu proslave 25 godišnjice Geografskog društva Munchen, proglašen za počasnog člana tog Društva. Zbog istih razloga izabran je 1977.g. za dopisnog člana uglednog Društva za istraživanje jugoistočne Europe ( Sudosteuropa Gesellschaft ), do prije dvije godine kao jedini iz Hrvatske.,
Kao član spomenutog Društva dobivao je pozive na brojne međunarodne skupove koje je navedeno Društvo svake godine organiziralo u različitim gradovima Njemačke. Sudjelovao je na nekoliko takvih skupova a ovdje navodim samo one na kojima je posljednjih godina sudjelovao s referatima a koji su u jednom od nekoliko člasopisa tog Društva i objavljeni : 1994. Leipzig ( Aktuelle Tendenzen und Probleme des Wandels des landlichen Raumes in Kroastien, Sudosteuropa Aktuell, 1994 ), Munchen 1994 ( Etnische Zusammensetzung der Unprofor Mandatsgebiete, u Sudosteuropa Mitteilungen, 1994 ), 1997 Potsdam ( Auswanderung und demographische Prozesse in Kroatien, Sudosteuropa Studien, 1997 ).
Kao znak određene pažnje za prošlu međusobnu suradnju, prof .F.Schaffer , bivši đak prof.Rupperta , organizirao je 1996.g. u Augsburgu međunarodni simpozij pod nazivom Slovenija, Hrvatska i BiH na kojem je sudjerlovalo oko 3oo sudionika , uglavnom domaćih ali i predstavnici triju spomenutih naroda bivše Jugoslavije. S hrvatske strane predavanje su održali .I.Crkvenčić i D.Feletar. Sva su predavanja objavljena u geografskom časopisu sveučilišta Augsburg Angewandte Sozialgeographie 37, 1997.
U okviru navedene uske suradnje s geografima Njemačke treba spomenuti i boravak K.Kargera koji je kod nas istraživao područje Zapadne Slavonije na osnovu čega je o razvoju naselja tog kraja napisao svoju doktorsku disertaciju Jednu školsku godinu je na Geografskom institutu Tehničke visoke škole u Munchenu kao stipendist Zaklade A.von Humboldt boravio i M. Marković, i to na preporuku akademika B.Gušića. Školske godine 2ooo/2oo1 i 2oo1/2oo2 kod nas je , kao stipendist DAAD boravio i J.K.Weber koji je na osnovu prikupljenih podataka napisao doktorsku disertaciju o Hrvatskoj. Školske godine 2oo2/2oo3 u Geografskom odsjeku PMFa ,na osnovi međudržavnog ugovora između njemačke organizacije DAAD i našeg Ministarstva znanosti i tehnologije , kao nastavnik radi njemački geograf Reinhard Henkel.
Umirovljenjem I. Crkvenčića ( 1992.) smrću W.Hartkea ( 1995 ) i umirovljenjem K.Rupperta ( 1996 ) naša navedena intenzivna suradnja s geografima Munchena je gotovo prestala. Pokušaji prenošenja te suradnje na mlađe geografe Hrvatske i Njemačke nisu uspjeli.
Suradnja s geografima Mađarske
I suradnja s geografima Mađarske započela je kolegijalnim odnosima prof.J.Roglića i M.Peczya. direktora Geografskog instituta Mađarske akademije nauke. Suradnju je proširio I.Crkvenčić koji je 6 godina bio predsjednik odbora za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu. U toj je funkciji uspostavio suradnju matematičara Mađarske i Hrvatske a predložio je i suradnju geografa Mađarske i Hrvatske. Tako inciranu suradnju kasnije je proširio i produbio A.Bognar, naročito u obliku redovitih kolokvija, organiziranih Geografskim odsjekom Sveučilišta u Zagrebu i Geografskim institutom Eotvas Lorand Sveučilišta u Budimpešti Do sada je održano ll kolokvija od kojih šest kod nas a pet u Mađarskoj. Predavanja s prva četiri kolokvija su objavljena i to ona održana kod nas u Geographical Papersu a održana u Mađarskoj u njihovim časopisima.
Osim navedene suradnje koju vodi A. Bognar neko vrijeme je postojala dosta uska suradnja između Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i Geografskog instituta Mađarske akademije nauka, i to u okviru Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja . Suradnju su vodili I.Crkvenčić i G. Enyedi, zamjenik direktora spomenutog mađarskog instituta., oba kao stalni članovi spomenute Podkomisij MGU Suradnja se obavljala međusobnim posjetima s predavanjima ali naročito sudjelovanjem u istraživanju pojedinih područja u Mađarskoj i Hrvatskoj ( « Case Studies « ) Ta je suradnja prestala završetkom rada spomenute Podkomisije, o kojoj će biti govora nešto kasnije.
Osim navedene institucionalne suradnje , odvijala se i individualna međusobna suradnja hrvatskih i mađarskih geografa, najčešće u obliku kraćih posjeta s predavanjima. No bilo je i studijskih boravaka mađarskih geografa kod nas ( dulje vrijeme M .Popović a 3 mjeseca 2oo3.g. A. Dobos ) a i posjeta naših geografa na nekoliko simpozija u Mađarskoj ( I.Crkvenčić. M.Friganović ).Posebno treba ukazati na vrlo intenzivnu suradnju A.Bognara koja je rezultirala izradom etničkih karata panonskog dijela Hrvatske, knjigom o otoku Susku i knjigom o Mađarima u Hrvatskoj Neki od navedenih radova izrađeni su u koautorstvu s mađarskim geografima. Intenzivna suradnja urodila je i izborom A.Bognara za člana Mađarske akademije nauka.
Suradnja s francuskim geografima
Ranije stručne veze prof. Roglića s geografima Francuske bile su osnova i za našu međunarodnu suradnju s geografima te zemlje. Tu su suradnju kasnije proširili mlađi članovi Geografskog odjela posebno V.Rogić pa onda i M.Friganović S francuske strane u toj je suradnji najviše sudjelovao A.Blanc ; on je zapravo bio središnja osoba te naše suradnje.
A. Blanc je u Zagrebu boravio nekoliko godina prikupljajući materijal za svoju doktorsku disertaciju Croatie Occidentale koja je značila značajan doprinos upoznavanju naše zemlje i za inozemne stručnjake. Prostor Zapadne Hrvatske bogat je, naime, geografskim sadržajem naročito interesantnim zapadnoeuropskim znanstvenim krugovima. Poznavao je i hrvatski jezik pa je u referalnim inozernnim časopisima pisao recenzije o našim radovima.
S francuskim geografima je od nas najintenzivnije surađivao V.Rogić koji je već 1953.g. bio na kraćoj specijalizaciji u Poitiersu , a šk.god. 1957/58 na postdoktoralnoj specijalizaciji u Strasnbourgu. Dosta intenzivna suradnja rezultirala je i pozivom da bude gost profesor na Sveučilištu X Pariz,što je on šk.g. 1978 / 79. i realizirao.Naknadno je stalno bio u kontaktu s francuskim geografima..
U okviru suradnje Geografskog odsjeka PMFa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Caen obavljena je šk.god. 1957 / 58 razmjena ekskurzija koju je u našoj zemlji vodio M.Friganović. Na osnovi uspostavljenih kontakata M..Friganović je kasnije dobio stipendiju francuske Vlade pa je šk.god 1962/63 bio na specijalizaciji na Sveučilištu Pariz. Tu je radio na problemima stanovništva, što je odredilo i njegovu užu specijalizaciju.
U okviru suradnje Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i OECD a M.Friganović je u razdoblju listopad- prosinac šk.god. 197o/71 boravio u Parizu radeći na problematici naših radnika u Francuskoj. Dio rezultata je objavio u svom prilogu Radnici iz Jugoslavije na radu u Francuskoj.. Povremeno je suradnju s francuskim geografima koristio i M. Sić.
Školske godine 1993/94 A.Mrđen je kao stipendist Ministarstva vanjskih poslova Francuske boravila u Parizu radi izrade svog diplomskog rada a 2ooo. g. je na Visokoj školi društvenih znanosti u Parizu i doktorirala .
Suradnja s geografima SAD a
Stvarna i stalna suradnja s tom zemljom je započela boravkom J.Roglića u SAD u, naročito nakon upoznavanja Ch.Harrisa, profesora u Chicagu. Naknadnno su se u tu suradnju s američke strane uključili P.Poulsen iz Oregona, G.Hoffman iz Austina , Texas, i J.Fisher iz Baltimora Česti boravci G.Hofmana kod nas rezultirali su opsežnom monografijom Yugoslavia a J .Fishera njegovom doktorskom disertacijom Yugoslavia- multinational State. Jedino boravak P.Poulsena nije urodio nikakvim konkretnim radom ali zato vrlo čestim međusobnim posjetima.
S naše strane u toj su razmjeni najviše sudjelovali V.Rogić, Z.Pepeonik ,I.Crkvenčić i M.Friganović V.Rogić je šk.godine 1965 /66 bio na specijalizaciji na Sveučilištu Chicago a tom je prilikom posjetio i niz drugih geografskih ustanova SAD a. I. Crkvenčić je SAD posjetio nekoliko puta , sudjelujući na različitim simpozijima ili kraćim studijskim boravcima. Na osnovu opsežne suradnje I.Crkvenčić je bio pozvan je da šk.god. 1972 /73 bude i gost profesor na Kent State University, Ohio. . Zahvaljujući stipendiji Zaklade Z.Baloković Z.Pepeonik je šk.god. 1969/7o boravio na Harward School of Architecture ( planiranje gradova ). Najtiješniju vezu je Z.Pepeonik održavao s P.Poulsenom iz Sveučilišta Portland. Na poziv te institucije Z.Pepeonik je kao gost profesor U SAD u predavao nekoliko puta, i to između 1979. i 1997.g., ukupno 3 godine i 8 mjeseci. Z.Pepeonik je imao i druge kontakte u SAD u. M.Friganović je u ljetnom semestru šk.god. 1976/77.g. bio gost profesor na Sveučilištu Lincoln, Nebraska, a 199o/91. je u okviru jugoslavensko- američke interdisciplinarne suradnje s predavanjem sudjelovao na seminaru Vojvodina kao multietnička regija, održanom na sveučilištu UCLA , Kalifornija. Osim navedenih članova Geografskog odsjeka kao gost profesor godinu dana je na Sveučilištu Minessota predavao S.Žuljić, tada na radu u Urbanističkom institutu R Hrvatske. Godine 1979. tri mjeseca je u SAD boravila V.Mikačić i to kao Fulbrightov stipendist u Immigration Researche Center, Minneapolis
Dosta jaka suradnja s američkim geografima pomogla nam je osigurati dvije jednogodišnje stipendije za naše bolje studente, koristili su ih Zoran Roca i Mila .Zlatić. Danas je Roca direktor Geografskog instituta Sveučilišta Lisabon a Lazić radi u struci u Belgiji Suradnja nam je pomogla i u dobivanju stipendije za Veru Pavlaković Koči, našu bivšu asistenticu. Ona je na Kent State University završila doktorski studij a danas je programski direktor Instituta za ekonomski razvoj prigraničnih područja na Sveučilištu Arizona Spremna je da posustalu hrvatsko- američku suradnju geografa oživiti. Čeka odziv s naše strane.
Suradnja hrvatskih geografa s geografima drugih zemalja
Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu je imao vrlo intenzivnu suradnju s Geografskim institutom Sveučilišta u Moskvi Osim dosta brojnih međusobnih posjeta i održavanja predavanja surađivalo se u razmjeni terenskih nastava. Ovaj oblik suradnje s Moskvom smatram vrlo korisnom Održano je desetak takvih razmjena ekskurzija. U njima je s ruske strane sudjelovalo 8- 1o nastavnika i suradnika spomenutog ruskog Instituta a s naše strane isto toliko studenata s dva nastavnika- voditelja Troškove boravka unutar zemlje snosio je domaćin a putne troškove gost. Na taj su način naši bolji sudenti ( 3.i 4. godine ) ali i nastavnici upoznali velik dio europskog dijela SSSR-a u koje pristup u drugim uvjetima i nije bio tako slobodan.
Geografski zavod PMF-a je imao dosta intenzivnu suradnju s geografima i nekih drugih zemalja. Osim s Rusijom Zavod je dosta surađivao i s geografima Ukrajine, posebno iz Sveučilišta i Akademije nauka iz Kijeva. Vršila se razmjena nastavnika a u Geografskom zavodu PMF a u Zagrebu godinu dana je na studijskom boravku kod nas proveo I. Pistun iz Sveučilišta Kijev Sa Sveučilištem Lund u Švedskoj Zavod je razmjenivao posjete i terensku nastavu. Nositelj te suradnje sa švedske strane bio je prof. T. Hagerstrand, tada jedan od poznatijih geografa Europe. Iz Švedske je određeno razdolje kod nas boravila E.Skjeld istražujući socijalnu problematiku Žumberka, kao temu svog doktorskog rada. Kao stipendist norveške Vlade I.Crkvenčić je 6 tjedana 1959.g. sudjelovao u Međiunarodnoj ljetnoj školi Sveučilišta Oslo u kojoj je slušao predavanja iz kolegija Povijest Norveške i Društvena geografija Norveške. Nakon položenih ispita dobio je potvrdu o uspjehu ( Certificate of Achivment ). Bilo je i nekoliko međusobnih posjeta nastavnika ali i razmjena terenske nastave s geografima Čehoslovačke. Danas tu suradnju sa Sveučilištem Ostrava održava D.Feletar. Česti su bili i međusobni posjedi s predavanjima s geografima Poljske, posebno Krakova i Lodza. I tu suradnju danas obavlja D.Feletar . Intenzivna je bila i suradnja s geografima Austrije, posebno s prof. H.Bobekom iz Beča. U novije vrijeme s austrijskim geografima surađuje T.Jelić koji je izradio doktorsku disertaciju o Gradišću i gradišćanskim Hrvatima u toj zemlji. S talijanskim geografima veze su bile relativno slabije. No 197o. kao stipendist talijanske vlade na studijskom boravku u Rimu i nekim drugim tralijanskim gradovima proveo je 8 mjeseci A.Kalođera. Osim sa SAD, veze s geografima prekomorskih zemalj bile su slabije. No u Australiji je 198o.g. kao stipendista ( doktorska stipendija ) australijske vlade 9 mjeseci boravila V.Mikačić i to na Departmentu of Geography ,Australian National University.
Suradnja s Međunarodnom geografskom unijom ( MGU )
Hrvatska je članica MGU, krovne geografske organizacije u svijetu. Suradnja s tom organizcijom odvija se na dvije razine. Jedna je sudjelovanje predstavnika Hrvatskog geografskog društva, nositelja članstva u MGU, a ponekad i drugih naših geografa ,na međunarodnim kongresima ( u pravilu svake četvrte godine ), odnosno na Međunarodnim regionalnim konferencijama ( svake druge godine ). Na Međuregionalnoj konferenciji u Pragu 1994.g. sudjelovali su I.Crkvenčić, Z.Pepeonik i M.Klemenčić, svi s referatima koji su objavljeni u CD ROMI s te konferencije. Druga razina je članstvo i aktivno sudjelovanje u Komisijama MGU, imenovanih za različite geografske probleme u trajanju do 8 godina. Neke od Komisija su samo na papiru ali su neke vrlo aktivne. Članstvo i aktivno sudjelovanje u takvim Komisijama smatram vrlo značajnim oblikom međunarodne suradnje Nekoliko članova Geografskog odsjeka su članovi takvih Komisija.
M. Friganović je bio član Komisije za istraživanje povijesti geografske misli i član Komisije za proučavanje stanovništva. Z.Pepeonik je bio član Komisije za turizam. .L.Šakaja je aktivni član Komisije Kulturni pristup u geografiji a Borna Furst-Bjeliš aktivni je član Komisije Povijest geografske misli Poznata mi je vrlo aktivno članstvo A.Bognara u Komisiji za kvartarnu geomorfologiju kao i vrlo aktivno sudjelovanje I.Crkvenčića u Komisiji za iskorišćivanje zemljišta i njene Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja
Osim u navedenim Komisijama MGU-a neki članovi Geografskog odsjeka su i aktivni članovi nekih drugih međunarodnih organizacija. Tako je B.Furst Bjeliš aktivni član Europskog društva za povijest okoliša i koordinator potprojekta Mletački katastri u Dalmaciji u okviru Međunarodnog istraživačkog projekta Triples Confinium. Vanjski suradnik tog projekta je i D.Pejnović
Obje spomenute organizacije MGU, tj Komisiju i Podkomisiju za iskoričavanje zemljišta , kojih je aktivni član bio I Crkvenčić, vodio je J. Kostrovicki, predstojnik Agrarno-geografskog odsjeka Poljske akademije nauka. Komisija je u razdoblju postojanja od 8 godina održala niz radnih sastanaka u različitim gradovima Europe, SAD a i Kanade .Na tim se konferencijama raspravljalo na osnovi podnesenih reeferata koji su imali za cilj doprinositi stvaranju svjetske tipologije poljoprivrede Takva je tipologija i načinjena i ušla u sadržaj opće ekonomske geografije. I.Crkvenčić, u koautorstvu sa V.Klemenčičem iz Ljubljane, podnijeli su zasjednički referat na konferenciji u Veroni 197o.g. Taj referat pod naslovom Sozio- geographical Factors in Agricultural Typology objavljen je u Zborniku s te konferencije. Komisija je 1977.g. održala i simpozij u Finskoj, u gradu Ouulu, na kojoj je I.Crkvenčić podnio referat The Problem od Rural Development in Yugoslavia . Taj je referat objavljen u časopisu Nordia 12,No 1, 1978..
Osobito je intenzivan bio rad Podkomisije za iskoriščivanje zemljišta za istočno-europske zemlje koju su sačinjavali predstavnici svih istočnoeuropskih zemalja, a mađu njima V.Klemenčič iz Slovenije i I.Crkvenčić iz Hrvatske. Podkomisija je organizirala niz terenskih izlazaka i istraživanja ( Case Studies ) u pojedinim zemljama istočne Europe a organizirala je i tri konferencije ( u Varšavi 1962., Budimpešti 1964. i Mariboru 1969.g. ) na kojima su iznijeti rezultati rada u razdoblju od prethodne konferencije. Na sve tri konferencije I.Crkvenčić i V.Klemenčić iznijeli su referate koji su i objavljeni
Prva konferencija je održana u Varšavi 1962.g.. Na njoj su sudjelovali geografi predstavnici svih zemalja istočne Europe, među njima i članovi već spomenute Podkomisije. Na konferenciji je I.Crkvenčić podnio referat Land Use Mapping under Yugoslav Conditions. Referat je objavljen u časopisu Geographical Studies 31, 1962.
Druga konferencija je održana 1964.g. u Budimpešti. Na toj su konferenciji kao koautori I.Crkvenčić i V.Klemenčič podnijeli referat The Mapping of Land Utilization in Yugoslavia. Referat je objavljen u Zborniku radova te konferencije Land Utilization in Eastern Europe, Budimpešta 1967.
Treća konferencija je održana u Mariboru 1969.g.. Na njoj je sudjelovalo 32 geografa, među njima geografi iz svih istočno-europskih zemalja te neki geografi iz drugih jugoslavenskih geografskih središta. Uvodni referat podnijeli su koautori I.Crkvenčić i V.Klemenčič pod naslovom Agrarian Geographical Work in Yugoslavia since the Conference in Budapest 1964. Referati s te konferencije objavljeni su u časopisu Geographica Slovenica 4,Ljubljana 1975.g.
U dijelu spomenutog referata kjoji se odnosio na rad u Hrvatskoj rečeno je da je istraživački rad u Hrvatskoj nakon 1964.g. intenziviran, zahvaljujući poglavito osnivanju nove geografske istraživačke ustanove Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanjem tog Instituta okupljeni su istraživački kadrovi iz čitave Republike a povećana su i novčana sredstva za istraživanje. Funkcionalna povezanost Instituta s Geografskim odjelom PMFa Sveučilišta u Zagrebu omogućila je i suradnju studenata koji su sudjelovali u istraživanju nekoliko « Case Studies».
Istraživanja pojedinih područja ( Case Studies ) obavljena su u nekoliko područja primorskog dijela Hrvatske ( Vinodolu, Kaštelanskom primorju, Togirskoj Zagori i Omiškom primorju ) i kontinetskog dijela Hrvatske ( okolica Vinkovaca , Varaždina i Novske).
U području Vinodola istraživanje je obavljao G.Bauer, student W.Hartkea iz Munchena. Istraživanje je obavljeno pod mentorstvom I. Crkvenčića a rezultiralo je izradom doktorske disertacije Sozialgeographische Untersuchungen zur Entwicklung der nordwestlichen Hrvatsko Primorje unter dem Einfluss der Fremdenverkehr und Industrialisierung. Rad je objavljen u K.N.A.G. Geografisk Tijdschrift III, 196o.
Istraživanja u Kaštelanskom primorju i Trogirskoj Zagori provođena su u okviru terenske nastave studenata Geografskog odjela PMFa Sveučilišta u Zagrebu uz sudjelovanje studenata geografije iz Ljubljane te grupe geografa iz Poljske. Poljski sudionici su se koncentrirali na istraživanje tipologije poljoprivrede kao primjera tipologije poljoprivreda dijela obalnog područja Sredozemlja Taj se rad odvijao u okviru Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja.
U Omiškom primorju istražena je katastarska općina Jesenice i to u grupi hrvatskih i poljskih geografa, suradnika J.Kostrovickog. Dijelu istraživanja sudjelovala je i grupa njemačkih studenata geografije Poljaci su boravili u okviru međudržavne kulturne i znanstvene suradnje Poljske i Jugoslavije. Rezultati istraživanja objavljeni su u koautorstvu I.Baučića, WE Biegajla i I.Crkvenčića pod naslovom Socijalno geografska istraživanja sela Jesenice. Rad je objavljen u Geografskom glasniku 28, Zagreb….
Navedeno istraživanje u Omiškom primorju proširio je I.Baučić na šire područje našeg primorja i o tome referirao na Prvom međunarodnom simpoziju iz socijalne geografije,održanom u Omišu 1969.g. i to pod naslovom Metode istraživanja transformacije obalnog područja Hrvatske na primjerima iz srednje Dalmacije.
I istraživanja u navedenim kontinentskim primjerima Case Studies provodila su se u okviru terenskih nastava studenata Geografskog odjela PMFa Sveučilišta u Zagrebu uz sudjelovanje studenata geografije iz Ljubljane. U okolici Vinkovaca istraživana je katastarska općina naselja Vođinci. Dio rezultata tog istraživanja koristio je M. Vresk za svoj diplomski rad a dio tog materijala je objavio pod naslovom Vođinci- prilog proučavanju socijalno-geografskih promjena kolonizacijskih naselja istočne Hrvatske, Geografski glasnik 31, 1969. U okolici Varaždina istraživana su područja katastarskih općina naselja Vidovec i Druškovec. Dio materijala s tog istraživanja M.Vresk je koristio za svoj poslijediplomski rad a dio je i objavio u članku Tendencije suvremene evolucije prenaseljenog agrarnog kraja, Geografski glasnik 3o, Zagreb 1968. Istraživanja u okolici Novske obavljena su u područjima katastarskih općina naselja Koštutarica, Grabovec i Subocki Grad . Dio rezultata tih istraživanja koristio je za svoj poslijediplomski rad Stanko Breber.
Kao case studies I. Crkvenčić je istraživao socijalnu strukturu naselja Rudež u predgrađu Zagreba. Istraživao je socijalnu strukturu tog naselja kao posljedicu doseljavanja stanovništva iz agrarnih područja Hrvatske ,zahvaćenih procesom deagrarizacije. Rad je objavljenu Munchner Sozial- und Wirtschaftsgeographie 4, Munchen 1968.g. kao prilog navedenom časopis, posvećenom 6o-godišnjici W.Hartkea.
U dijelu spomenutog referata s treće konferencije u Mariboru, a koji se odnosio na agrarno-geografska istraživanja u čitavoj Jugoslaviji ,rečeno je da je osnovan savezni projekt Degrarizacija i karta iskorištavanja zemljišta SFRJ koja bi trebala biti gotovo do kraja 197o.g. U radu na tom projektu trebali su sudjelovati Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, Geografski institut u Ljubljani i Geografski institut « Jovan Cvijić « iz Beograda. Prva dva spomenuta instituta su za taj rad na projektu dobila i dodatna novčana sredstva. Zbog pasivnog odnosa spomenutog Instituta iz Beograda naveden projekt je završen ali nekompletan. Završni elaborat je napisao M. Medved iz Ljubljane.
Intenzivna međunarodna suradnja na izradi tipologije poljoprivreede, ali i šire agrarno-geografske problematike, dovela je i do pojačanog rada na toj problematici i u našoj zemlji. U vezi s tom problematikom održano je nekolikoi domaćih skupova s jakom participacijom inozemnih kolega. Navodim slijedeće takve manifestacije.
Prvi jugoslavenski simpozij o agrarnoj geografiji, odžan u Mariboru 1964.g. Referati su tog simpozija objavljeni su u Zborniku radova s tog simpozija, u Ljubljani 1967. Sudjelovali su predstavnici svih geografskih institucija Jugoslavije a znatan je bio i broj stranaca Osnova široke i žive diskusije bio je.zajednički referat I.Crkvenčića i V.Klemenčia pod naslovom Razvoj i rezultati agrarne geografije u Jugoslaviji te posebni referat I.Crkvenčića pod naslovom Naučno-istraživački rad agrarne geografije u svjetlu suvremene socijalne geografije. Mislim da je spomenuti skup bio najozbiljniji stručni sastanak geografa Jugoslavije ikad održan. Kroz referate i diskusiju su došle do izražaja znatne razlike u gledanju na geografiju između suvremenijih pogleda hrvatskih i slovenskih geografa i tradicionalnijih pogleda geografa iz drugih geografskih središta Jugoslavije
Prvi međunarodni simpozij o socijalnoj geografiji, održan u Omišu 1969.g., posvećen 3oo godišnjici Sveučilišta u Zagrebu. Referati su objavljeni u našem novom geografskom časopisu The Geographical Papers. Na tom su skupu sudjelovali neki tada najpoznatiji europski geografi ( Bobek iz Beča, Hartke i Ruppert iz Munchena, de Vries Reilingh iz Amsterdama, gospođa Dobrovolska iz Krakova i još neki drugi iz drugih zemalja). To je bio jedini znanstven skup organiziran u čast 3oo-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu !
Suradnja s drugim međunarodnim organizacijama
Osim članstva i aktivne suradnje u ranije navedenim Komisijama i Podkomisijama MGU-a neki naši geografi su bili ili su još uvijek voditelji ili aktivni članovi nekih drugih međunarodnih organizacija. Tako je B.Furst-Bjeliš aktivni član Europskog društva za povijest okoliša i koordinator projekta Mletački katastar u Dalmaciji u okviru Međunarodnog projekta Triples Confinium. Vanjski suradnik tog projekta je D.Pejnović. Z.Klarić je voditelj sadržajem vrlo opsežnog i vrlo aktivnog Međunarodnog projekta Development of Mediterranean tourism harmonized with the Environment, koji se izvodi u okviru U.N.. Geografski odsjek PMFa Sveučilišta u Zagrebu je suradnik u međunarodnom projektu Improving the Knowledge Base for sustainable Management of Recreational Resources Taj se projekt izvodi u suradnji nekoliko istočno-europskih zemalja i Švicarske.
Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu je potpisnik slijedećih ugovora o međunarodnoj suradnji: Ugovor s Geografskim odsjekom Eotvos Lorand Sveučilišta u Budimpešti, Ugovor s Geografskim institutom mađarske akademije znanosti ( MTA – putem HAZU ), Međufakultetski ugovor o suradnji između Filozofskog fakulteta u Ljubljani i PMF- a Zagreb, Ugovor o suradnji između Faculty of Geosciences- Ruhr University Bochum i PMF-a Zagreb a u područjima disciplina geologija, geografija i geofizika te Ugovor između Pedagoške fakultete Univerze u Mariboru ( Oddelek za geografijo) i PMF-a ( Geografski odsjek ).
Treba naglasiti da su mnogi naši geografi članovi još nekih drugih inozemnih stručnih organizacija s kojima povremeno surađuju, referatima ili samo posjetima određenih znanstvenih ili stručnih manifestacija. No to je uglavnom izvaninstitucionalna suradnja, odnosno individualna suradnja, koja je vrlo opsežna pa ne može biti predmet ovog sadržaja.
Međunarodni simpoziji Geografskog odsjeka ,održani od 1992.g.
Međunarodni simpozij Geomorfologija i more i znanstveni skup Geomorfološke komisije Karpatsko- balkanskih zemalja IGU, Mali Lošinj 1992
Međunarodni znanstveni skup Prometni sustav, ekonomsko-socijalni razvoj i organizacija prostora, Zagreb 1992
Međunarodni znanstveni skup Hrvatska- nova europska država, Zagreb-Čakovec, 1993.
Međuodjelski geografski seminar ( hrvatsko -slovenski), Pazin 2oo2.,
Međunarodni znanstveni skup Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja, Zagreb 2002.
U ovom pregledu navedena je samo ona međunarodna suradnja između geografskih ustanova, tj. geografskih instituta ili geografskih društava., i to ona koja je rezultirala stručnim usavršavanjem ili objavljivanjem radova. Osim te suradnje ,većina naših geografa imala je i individualne veze s inozemnim geografskim institucijama i pojedincima. Ta individualna suradnja je opsežna pa ne može biti dio ovog pregleda.
Naglašavam da je ovaj rad napisan uglavnom na osnovi vlastita saznanja i informacija koje su mi neki geografi dostavili kao odgovor na pismenu zamolbu, dostavljenu im preko Ureda Geografskog odsjeka PMFa. Većina na tu zamolbu nije odgovorila.