Naslovna Aktualno Jezerski biseri u središnjem dijelu Šar-planine

Jezerski biseri u središnjem dijelu Šar-planine

Darko Onosimoski

Šar-planina (makedonski Šar planina, albanski Malet e Sharrit) je planinski masiv u Republici Sjevernoj Makedoniji i u Republici Kosovo. Najveći dio (56% površine) pripada Sjevernoj Makedoniji. Pruža se u duljini od 80 km, a širok je 10 do 25 km. Planinsko bilo je do 2200 m visoka zaravan s koje se izdižu vrhovi: Titov vrh (s 2748 m najviši vrh), Mali Turčin (2702 m), Rudoka (2662 m), Ljuboten (2498 m), Karanikola (2479 m) i dr. Masiv je građen uglavnom od paleozojskih škriljevaca, a viši dijelovi od trijaskih vapnenaca i dolomita. U višim područjima su brojni tragovi pleistocenske glacijacije poput morena, cirkova i manjih ledenjačkih jezera: Bogovinskog, Belog, Crnog, Karanikoličkog (Hrvatska enciklopedija, . Šar-planina obiluje mineralnim izvorima i vodenim tokovima. Na rijeci Peni iznad Tetova podignuta je 1926. mala hidroelektrana, najstarija u Sjevernoj Makedoniji. Šar-planina je u Sjevernoj Makedoniji 30. lipnja 2021. godine proglašena nacionalnim parkom, dok je na Kosovu ona nacionalni park već od 1986. godine.

Planinski vrhovi i ledenjačka jezera čine područje Šar-planine jedinstvenim u krajobraznom smislu. Svako godišnje doba otkriva njezinu ljepotu na drugačiji način. Ljepotu Šar-planine za sada otkrivaju u najvećem broju planinari te ljubitelji prirode. U širem regionalnom smislu posebnost masiva je velik broju ledenjačkih jezera na prostoru JI Europe, odmah iza planine Rila Na području Republike Sjeverne Makedonije zabilježeno je ukupno 27 ledenjačkih jezera koja se nalaze u plićim i dubljim cirkovima.

Bogovinsko jezero nalazi se između Bristavca i Male smreke na 1960 m nadmorske visine. Koordinate jezera su 41°57’1.94″N, 20°47’35.97″E. Duljina jezera je 452 m, širina 225 m, a dubina oko 2,2 m. Duljina obale mu je 1200 m, a površina 66.880 m2 te je ujedno najveće ledenjačko jezero Šar-planine i Republike Sjeverne Makedonije. Do jezera se može doći kroz Novo Selo koje se nalazi iznad sela Bogovinje. Odmah po dolasku u Novo Selo, koje se nalazi na 1170 m n. v., kreće se dolinom Bogovinske rijeke. Od Novog Sela do Bogovinskog jezera je potrebno oko 3 sata hoda.

Belo jezero ima konstantan vodostaj bez obzira na padaline tijekom godine. Nadmorska visina na kojoj se nalazi je 2280 m. Oblik jezera je eliptičan i nalazi se ispod vrha Trapeznica (2610 m). Jezerska voda se razlikuje od ostalih šar-planinskih jezera zbog činjenice da je voda u jezeru bijela, po čemu je jezero i dobilo naziv. U neposrednoj blizini nalaze se brojni atraktivni vrhovi: Trapeznica, Jinibeg i Celepinski vrh. Jezero je površine 18.000 m2 te je četvrto po veličini jezero Šar-planine.  Maksimalna dubina mu je 1 m. Iz jezera teče Belojezerska rijeka koja se ulijeva u Bogovinsko jezero. Koordinate jezera su 41°57’20.49″N, 20°46’34.22″E. Do ovog jezera nije lagano doći te je potrebno biti kondicijski dobro pripremljen. Od Bogovinskog jezera do Belog jezera potrebno je dodatnih 3 sata hoda.

Crno jezero je još jedan skriveni biser Šar-planine. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 2122 m. Površina od 33.520 km2 čini ga drugim po veličini šar-planinskim jezerom. Cirk ovog jezera nalazi se između Borislavca i Rudoke, a na južnoj strani jezera nalazi se morena. Duljina mu je 248 m, širina 185 m, a ukupna duljina obale 825 m. Jezerska voda je bistra te izrazite plave boje, a zbog veće dubine i stjenovitog dna jezero izgleda da ima tamniju, gotovo crnu boju po čemu je dobilo naziv. Jezero je u prošlosti bilo dublje, ali s produbljavanjem toka od jezera prema naselju Kalishte od strane lokalnog stanovništva radi većeg korištenja vode za navodnjavanje, razina jezera je pala.           

 Planina je dom za dvije trećine flore Republike Sjeverne Makedonije i stanište brojnih životinjskih vrsta. Proglašenjem nacionalnim parkom očekuje se učinkovita zaštita i sprječavanje bilo kakvog uništenja. Područje će biti podijeljeno na područje stroge zaštite, zone aktivnog  upravljanja i održivog korištenja, kao tzv. tampon zona koja omogućava razvoj skijaškog centra. Sve one koji se odluče posjetiti opisana jezera očekuju nezaboravna iskustva. Bez sumnje ova jezera predstavljaju velik turistički potencijal. Osim planinara sve su češći izleti posjetitelja terenskim i drugim prikladnim vozilima, posebno vikendom.

Literatura:

Šar-planina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59367 (30. 10. 2021.)   

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content