Legenda kaže da je Karlo IV., češki kralj i rimski car iz 14. st. po kojemu su toplice i dobile ime, otkrio izvore mineralne vode prilikom lova na jelena. Tada je još ovaj prostor bio nenaseljen. Karlo IV je imao ovdje lovačku kuću i često bi tu dolazio u lov. Prilikom jednog takvog lova, jedan od njegovih goniča bio je ranjen, te je pao u vruću izvorsku vodu. Međutim, kako je ostao ležati u toj vodi, njegova je rana zacjeljivala. Karlo IV uočio je tu promjenu, te je i sam odlučio isprobati djeluje li voda ljekovito i na njegove kosti, s obzirom da je imao sa njima problema. Upravo je njegovo otkriće rezultiralo osnivanjem toplica. Htio je da ovo postane mjesto koje će služiti kao odmaralište i lječilište. Na zna se točno kada je grad osnovan, ali pretpostavlja se da je to bilo oko 1350. godine. 1370. grad dobiva privilegij slobodnog grada. Sam grad se je razvio oko lovačke kuće Karla IV, točnije njegovog gotičkog tornja na stijeni. Ispod njega je 1520. utemeljena vijećnica.
Sl. 1. Gotičke i renesansne kuće su izgorile u požaru 1604., barokne je uništio požar 1759. Zastarjele rokokoove, klasicističke, carske i biedermeirske kuće bile su tijekom renoviranja u godinama 1870.-1900. uništene. Na njihovom mjestu su nastale moderne i konformne građevine koje su dale specifičan izgled ovom gradu (foto: Nina Brandeis)
18. stoljeće možemo nazvati razdobljem kada dolazi do procvata ovoga grada. Godine 1707. car Josip I potvrdio je Karlovim Varima sve njegove privilegije, pri čemu ih je direktno označio kao slobodni kraljevski grad. U prvoj polovici 19. st. posebice je bio značajan doprinos Habsburgovaca. Karlovi Vari su bili veoma odani Bečkom dvoru, a oni su ih nagradili novčanim sredstvima koja su ulagana u daljnji razvoj. U 19. st. Karlovy Vary postaju mjestom na kojemu se okuplja elita, a posjeti svjetski značajnih ličnosti postali su ustaljena pojava. Karlovy Vary se okreću “elitnom” turizmu. Posljednja desetljeća 19. st. obilježila je izgradnja modernih lječilišnih objekata.
Sl. 2. i 3. Bolesni ovdje dolaze tri puta na dan sa posebnim lončićima popiti vodu zbog njenih ljekovitih svojstava (kako bi efekt bio bolji piju polako) (foto: Nina Brandeis)
Danas u Karlovym Varyma možete pronaći 64 izvora ljekovite mineralne vode, ali koristi se samo 12 vrućih mineralnih izvora. Najpoznatiji od njih je Vřidlo koji se uzdiže na visinu od 12 m. S 72 °C on je i najtopliji. Izvori se međusobno razlikuju temperaturom koja se kreće od 38-63°C, te u ponekim sastojcima. Izvori su jako bitni za gospodarstvo grada, te se i nastoji ih zaštititi. Što se tiče samog liječenja, u 16. st. liječenje je uključivalo plivanje u vodi i zdravu prehranu. Same kure liječenja su u početku bile više mučenje nego neki užitak. Naime ljudi su morali tada plivati i do 10 sati na dan, jer se vjerovalo da će tek tada ljekovita svojstva vode moći na njih djelovati. U vodi su jeli, a ponekad i spavali. Mnogi nisu izdržali ovakav tretman liječenja. Mineralizirana voda je negativno utjecala na njihovo tijelo. Godine 1522. dr. Payer počinje predlagati novi način terapije, ograničavajući broj sati kupanja, te uvodeći tretman pijenja ljekovite vode. U 18 st. dr. David Becher daje moderne osnove liječenja – čovjek ne smije popiti više od 1 l vode na dan, pije se odmah, kod izvora, a dnevno kupanje iznosi najviše 30 min. Danas liječnik svaki dan propisuje pacijentu koji dan će sa kojeg izvora piti, koliko puta dnevno i u kojim količinama.
Sl. 4. Kamena kolonada stara više od 100 godina. U njoj se nalazi pet izvora (Mlinsky , Skalni, Libušin, kneza Vaclava, Rusalčin) (foto: Nina Brandeis)
Voda se pije odmah kod izvora, iz posebnih keramičkih lončića, polako ali odjednom. Uglavnom se pije ujutro kada je želudac prazan, kako bi ljekovita svojstva mogla imati veći efekt. Upravo je voda ta koja utječe na ozdravljenje pacijenata. Svaki izvor ima manje više ista svojstva, ali bitna je temperatura izvora jer se tada mijenja sastav vode. Neposredno pred Prvim svjetskim ratom, Karlovy Vary su dosegli vrhunac u broju gostiju – 1911. tu se liječilo 70 935. ljudi. U posljednjih nekoliko godina broj posjetitelja lječilišta je u stalnom porastu (tab. 1.).
Tab. 1. Broj gostiju u karlovarskim toplicama. Usporedba godina 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005.
Izvor: INFOCENTAR Karlovy Vary
Među brojnim posjetiteljima bilo je i poznatih gostiju kao što je Friedrich I (pruski kralj – 1708.), Petar Veliki (ruski car – 1711. i 1712.), J. S. Bach (njemački skladatelj – 1718. i 1720.), Marija Terezija (austrijska carica – 1721. i 1732.), Karlo VI (austrijski car – 1732.), Josip II (austrijski car – 1766.), J. W. Goethe (njemački pjesnik – 1785. i 1823.), L. v. Beethoven (njemački skladatelj – 1812.), Metternich (austrijski kancelar – 1819.), R. Wagner (njemački skladatelj – 1835.), F. Chopin (poljski skladatelj – 1835.), W. A. Mozart (austrijski skladatelj koji je u Karlovyim Varyma i umro – 1844.), F. Palacky (češki političar – 1849.), O. v. Bismarck ( njemački kancelar – 1863.), K. Marx (njemački filozof – 1874., 1875., 1876.), Eduard VII (engleski kralj – 1907.), T. G. Masaryk (predsjednik ČSR – 1923., 1932.), R. Strauss (austrijski skladatelj 1926.), K. Čapek (češki književnik – 1932. , 1935.), A. Tolstoj (ruski književnik – 1936.), A. Hitler (1938.), Ch. Sartzetakis (grčki predsjednik -1988.), M.Forman (češko-američki redatelj – 1992.), V. Finnbogadottir (islandska predsjednica – 1994.), M. York (glumac – 1995. i 2002.), Michael Douglas ( glumac – 1998.), Woody Harelson (glumac – 1999.), Jackie Chan (glumac – 2002.), Michail Gorbačov (ruski političar – 2002), itd. Danas među gostima dominiraju oni dubljeg džepa, a posebice se među njima ističu ruski tajkuni ( tab. 2.). Što se tiče odnosa domaćih i stranih turista, prevaga je na strani stranih turista koji dominiraju (tab. 3.).
Tab. 2. Države sa najvećim brojem posjetitelja u karlovarskim toplicama 2005.
izvor: INFOCENTAR Karlovy Vary
Tab. 3. Domaći i strani turisti u karlovarskim toplicama u periodu od 1996-2005.
izvor: INFOCENTAR Karlovy Vary
S oko 80-ak hotela, čitav grad je orijentiran na turizam. Stanovništvo se većinom zapošljava u toplicama, restoranima, hotelima. Osim što je poznat po izvorima, grad je poznat i po proizvodnji slatkiša (Karlovarske oplatky nadaleko su poznate po svom finom okusu; riječ je o dvije oblatne spojene kremastom čokoladom ili nekim drugim punjenjem; proizvode se od 1856. a već od početka izvozile su se na brojne europske dvorove), porculanu te Moser-staklu koje su koristili i mnogi kraljevski dvorovi u Europi. Osim toga nadaleko je poznat i “13 izvor” ( zovu ga i “lijek za želudac”). Riječ je o Becherovki, likeru spravljenog od 32 vrste ljekovitog bilja i korijenja te vode iz karlovarskih izvora. Međutim točni sastojci se ne znaju jer ih ljubomorno čuvaju. Navodno samo dvoje ljudi zna koji je točan sastav ovog aromatičnog pića.
U Karlovym Varyma se svake godine odvija filmski festival. Na njemu sudjeluju mnoge zvijezde. Prikazuju se filmovi domaće i strane produkcije. Ovaj je festival počeo 1946. ali u prvim godinama se izmjenjivao sa Moskvom (jedne godine tu, a jedne u Moskvi), zato je festival ove godine 41. put u Karlovym Varyma. Dok traje filmski festival po cijelom gradu možete gledati filmove sa festivala i to po vrlo pristupačnim cijenama od 50 kč. (oko 10 kn). Tijekom festivala, lako se može dogoditi da u gradu naletite na neku od poznatih filmskih zvijezda. Njihov dolazak u Karlove Vare tijekom festivala postala je uobičajena pojava svake godine što dodatno privlači turiste. Može se reći da tijekom festivala turizam “žari i pali”.
Sl. 5. Najveći i najtopliji izvor Vřidlo (temp 72 C° i visina 12 m) kada se prvi puta pojavio svojom jačinom uništio je nekoliko kuća (foto: Nina Brandeis)
Uzevši u obzir sve što Karlovy Vary nude, bogata i lijepa arhitektura najčešće iz historicizma i secesije, zatim umirujuća priroda, ljekoviti izvori te raznolika kulturna ponuda, čovjek uviđa da su ovome gradu pruženi svi preduvjeti za stvaranje svjetski prepoznatljivog odredišta koje svake godine privlači sve više ljudi iz svih strana svijeta. Stoga ni ne čudi činjenica da se turistička ponuda iz svake godine dodatno obogaćuje, pružajući posjetiocu najbolji mogući utisak te želju za ponovnim povratkom.
LITERATURA I IZVORI
1. Burachovič, S. (1997): Průvodce Karlovými Vary a okolím; ALHA; Karlovy Vary
2. Lorenc, P. (1998.): Česká Republika; nakladatelství MOBY DICK; Praha
3. Vondraček, F. (2004): Karlovy Vary; Meridijani; br. 81; Samobor; 34-37
4. www.karlovyvary.cz
5. www.accommodationinczech.com/karlovy-vary-karlsbad
6. www.vjesnik.hr/pdf/2005%5C06%5C15%5C26A26.PDF
7. cs.wikipedia.org/wiki/Karlovy_Vary
