Problematika održivosti zaštićenih područja često se stavlja na margine istraživanja održivosti, zbog uobičajene percepcije da su ona samim svojim postojanjem održiva ili da je jedina problematika održivosti u njima turizam.
Donosimo vam drugi dio članka studenta geografije Nina Malešića o promjenama uličnog nazivlja u Gradu Rijeci.
Preimenovanje ulica i trgova jedan je od načina na koji vladajuća ideologija želi pokazati svoju prisutnost u prostoru. Kako se taj proces odvijao u simboličkom prostoru Rijeke, pročitajte u članku Nina Malešića, studenta 2. god. studija geografije.
O problemima održivog razvoja u ruralnoj periferiji pročitajte u članku Ivana Carevića.
O poimanju golfa u prostornom planiranju Istarske županije pročitajte u članku Irene Čanjevac i Jurice Knege, studenata 1. godine diplomskog studija geografije, smjera Prostorno planiranje i regionalni razvoj.
U moru oko srednjodalmatinskih otoka ovih dana viđen je morski pas. O razlozima njegovog pojavljivanja u Jadranu, rasprostranjenosti i napadima na ljude pročitajte u nastavku.
U nastavku članka o Nacionalnom parku "Krka" pročitajte kako razvoj turizma u Nacionalnom parku utječe na gospodarstvo, stanovništvo i okoliš širega prostora.
Kako razvoj turizma u Nacionalnom parku ″Krka″ utječe na gospodarstvo, stanovništvo i okoliš širega prostora?
Projekt kaveznog uzgoja tuna započeo je na zadarskom području krajem 1995. godine, samoinicijativno zaslugom nekolicine iseljenika iz mjesta Kali na otoku Ugljanu. Zbog povećane potražnje za tunom na japanskom tržištu i visokih cijena došlo je, najprije na južnoj...
Među više od tisuću hrvatskih otoka posebice se izdvajaju oni koji su s kopnom povezani putem mosta; ti su otoci izgubili velik dio svojih inzularnih obilježja i poradi toga ih je moguće nazvati pseudo-otocima.
Na hrvatskom dijelu Jadrana tijekom prošlosti funkcioniralo je nekoliko sezonskih ribarskih naselja koja su bila nastanjena samo periodično, i to uglavnom tijekom glavne ribolovne sezone; među tim svjedočanstvima bogate tisućugodišnje ribarske tradicije na osobit se način ističe Piškera u Kornatima.
Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila “po strani” od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije – glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.
Osim dobrog provoda, maturalac čini nezaboravnim i ono što se na njemu nauči; Čime je ovo putovanje obogatilo njihovo znanje, pišu učenici sedmoga razreda II osnovne škole Luka iz Sesveta; Zabava i učenje doista mogu ići zajedno.
Nekoć "otoci samoće koji život znače", jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice "Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio".
Vransko je jezero najveća kriptodepresija u Hrvatskoj. To je jedinstveni prirodni fenomen i važan izvor vode za stanovništvo i turiste.