Ralje u Jadranu
U moru oko srednjodalmatinskih otoka ovih dana viđen je morski pas. O razlozima njegovog pojavljivanja u Jadranu, rasprostranjenosti i napadima na ljude pročitajte u nastavku.
Robert Lončarić 21. 07. 2009.
Geo-blog
Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.
Hrvatski pseudo-otoci
Među više od tisuću hrvatskih otoka posebice se izdvajaju oni koji su s kopnom povezani putem mosta; ti su otoci izgubili velik dio svojih inzularnih obilježja i poradi toga ih je moguće nazvati pseudo-otocima.
Općina Dobrinj na Krku – može li se razviti turizam u uvjetima otočne periferije?
Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila “po strani” od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije – glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.
Svjetionici hrvatskoga turizma
Nekoć "otoci samoće koji život znače", jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice "Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio".
Vransko jezero – jedinstven prirodnogeografski fenomen na otoku Cresu
Vransko je jezero najveća kriptodepresija u Hrvatskoj. To je jedinstveni prirodni fenomen i važan izvor vode za stanovništvo i turiste.
Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?
Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.
Poljoprivreda na otoku Hvaru za vrijeme uprave Mletačke Republike
Saznajte kakvi usjevi su rasli, na kojim dijelovima otoka, kako je korištena šuma, ali i u kakvom je položaju bio običan otočki težak.
Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku
Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.
Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?
Obala je prostor dodira i interakcije kopna, mora te atmosfere u kojem se odvija raznolik život biljaka i životinja, ali i različite društveno-gospodarske aktivnosti. Posebno značenje obale svjetskog mora imaju u suvremenim procesima litoralizacije, osobite koncentracije gospodarskih djelatnosti i stanovništva uz taj, iz različitih razloga, atraktivan prostor.
Caulerpe i dalje u Jadranu
Povodom nedavno obilježena dana bioraznolikosti donosimo kratak prikaz tropskih alga ubojica koje su zabrinule domaću javnost. One su nažalost još tu i zaposlile su domaće stručnjake, ali i nevladine udruge koje se, unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima, vrijedno i samozatajno hvataju ukoštac s ovim ekološkim neprijateljem.
Turizam kao modifikator frekvencije trajektnog prometa i demografskih kretanja na hrvatskim otocima
U ovom se članku na primjeru međuovisnosti turizma i demografskih kretanja te turizma i frekvencije trajektnih linija na hrvatskim otocima nastoji istaknuti koliko štetna može biti (gotovo) isključiva razvojna usmjerenost nekog područja na jednu gospodarsku granu.
Turizam kao modifikator frekvencije trajektnog prometa i demografskih kretanja na hrvatskim otocima
U ovom se članku na primjeru međuovisnosti turizma i demografskih kretanja te turizma i frekvencije trajektnih linija na hrvatskim otocima nastoji istaknuti koliko štetna može biti (gotovo) isključiva razvojna usmjerenost nekog područja na jednu gospodarsku granu.
Problem razvoja hrvatskih otoka
Intenzivna depopulacija hrvatskih otoka, pogotovo onih površinom manjih i udaljenijih od kopna, na pojedinim je područjima rezultirala odumiranjem otočnih naselja, a time i zapostavljanjem njihovog kulturnog nasljeđa. Premda se radi o procesu koji je na ovom prostoru prisutan već dulje vrijeme, s intenzivnim razvojem turističke djelatnosti aktualiziran je problem razvoja otoka i očuvanje njihove kulturne i prirodne baštine. Na turističkom tržištu uz Hrvatsku često stoji slogan: Mediteran kakav je nekoć bio, no pitam se da li on doista vrijedi za hrvatske otoke i kakva je njihova budućnost?
Pag – otok na dodiru geografskih mikrosvijetova
Otok Pag jedan je od najvećih hrvatskih otoka (284,56 km2) na kojem se sučeljuju raznoliki krajolici nastali oblikovanjem unutar različitih prirodno-geografskih i socio-geografskih okvira.