Geo-blog

Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.

Ralje u Jadranu

U moru oko srednjodalmatinskih otoka ovih dana viđen je morski pas. O razlozima njegovog pojavljivanja u Jadranu, rasprostranjenosti i napadima na ljude pročitajte u nastavku.

Hrvatski pseudo-otoci

Među više od tisuću hrvatskih otoka posebice se izdvajaju oni koji su s kopnom povezani putem mosta; ti su otoci izgubili velik dio svojih inzularnih obilježja i poradi toga ih je moguće nazvati pseudo-otocima.

Općina Dobrinj na Krku – može li se razviti turizam u uvjetima otočne periferije?

Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila “po strani” od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije – glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.

Svjetionici hrvatskoga turizma

Nekoć "otoci samoće koji život znače", jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice "Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio".

Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?

Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.

Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku

Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.

Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?

Obala je prostor dodira i interakcije kopna, mora te atmosfere u kojem se odvija raznolik život biljaka i životinja, ali i različite društveno-gospodarske aktivnosti. Posebno značenje obale svjetskog mora imaju u suvremenim procesima litoralizacije, osobite koncentracije gospodarskih djelatnosti i stanovništva uz taj, iz različitih razloga, atraktivan prostor.

Caulerpe i dalje u Jadranu

Povodom nedavno obilježena dana bioraznolikosti donosimo kratak prikaz tropskih alga ubojica koje su zabrinule domaću javnost. One su nažalost još tu i zaposlile su domaće stručnjake, ali i nevladine udruge koje se, unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima, vrijedno i samozatajno hvataju ukoštac s ovim ekološkim neprijateljem.

Problem razvoja hrvatskih otoka

Intenzivna depopulacija hrvatskih otoka, pogotovo onih površinom manjih i udaljenijih od kopna, na pojedinim je područjima rezultirala odumiranjem otočnih naselja, a time i zapostavljanjem njihovog kulturnog nasljeđa. Premda se radi o procesu koji je na ovom prostoru prisutan već dulje vrijeme, s intenzivnim razvojem turističke djelatnosti aktualiziran je problem razvoja otoka i očuvanje njihove kulturne i prirodne baštine. Na turističkom tržištu uz Hrvatsku često stoji slogan: Mediteran kakav je nekoć bio, no pitam se da li on doista vrijedi za hrvatske otoke i kakva je njihova budućnost?