Među više od tisuću hrvatskih otoka posebice se izdvajaju oni koji su s kopnom povezani putem mosta; ti su otoci izgubili velik dio svojih inzularnih obilježja i poradi toga ih je moguće nazvati pseudo-otocima.
Hrvatski otoci
-
-
HrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvo
Općina Dobrinj na Krku – može li se razviti turizam u uvjetima otočne periferije?
Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila “po strani” od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije – glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.
-
Nekoć “otoci samoće koji život znače”, jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice “Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio”.
-
GeomorfologijaHidrogeografijaHrvatskaHrvatski otociKlima i vodeKvarnerSjeverno hrvatsko primorje
Vransko jezero – jedinstven prirodnogeografski fenomen na otoku Cresu
Vransko je jezero najveća kriptodepresija u Hrvatskoj. To je jedinstveni prirodni fenomen i važan izvor vode za stanovništvo i turiste.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvoTeme
Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?
Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociJužno hrvatsko primorjeSrednja DalmacijaUrbano i ruralno
Poljoprivreda na otoku Hvaru za vrijeme uprave Mletačke Republike
Saznajte kakvi usjevi su rasli, na kojim dijelovima otoka, kako je korištena šuma, ali i u kakvom je položaju bio običan otočki težak.
-
EuropaHistorijska geografijaHrvatskaHrvatski otociItalijaJužno hrvatsko primorjeSjeverno hrvatsko primorjeSvijet
Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku
Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.
-
HrvatskaHrvatski otociJužno hrvatsko primorjeKartografijaKlima i vodeSjeverno hrvatsko primorje
Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?
Obala je prostor dodira i interakcije kopna, mora te atmosfere u kojem se odvija raznolik život biljaka i životinja, ali i različite društveno-gospodarske aktivnosti. Posebno značenje obale svjetskog mora imaju u suvremenim procesima litoralizacije, osobite koncentracije gospodarskih djelatnosti i stanovništva uz taj, iz različitih razloga, atraktivan prostor.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociPrimorska Hrvatska
Pag – otok na dodiru geografskih mikrosvijetova
Otok Pag jedan je od najvećih hrvatskih otoka (284,56 km2) na kojem se sučeljuju raznoliki krajolici nastali oblikovanjem unutar različitih prirodno-geografskih i socio-geografskih okvira.