Osim dobrog provoda, maturalac čini nezaboravnim i ono što se na njemu nauči; Čime je ovo putovanje obogatilo njihovo znanje, pišu učenici sedmoga razreda II osnovne škole Luka iz Sesveta; Zabava i učenje doista mogu ići zajedno.
Primorska Hrvatska
-
-
Nekoć “otoci samoće koji život znače”, jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice “Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio”.
-
GeomorfologijaHidrogeografijaHrvatskaHrvatski otociKlima i vodeKvarnerSjeverno hrvatsko primorje
Vransko jezero – jedinstven prirodnogeografski fenomen na otoku Cresu
Vransko je jezero najveća kriptodepresija u Hrvatskoj. To je jedinstveni prirodni fenomen i važan izvor vode za stanovništvo i turiste.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvoTeme
Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?
Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.
-
HrvatskaJužna DalmacijaJužno hrvatsko primorjeKlima i vodeUrbano i ruralno
Delta Neretve – od močvare do intenzivne poljoprivrede
gost autor (bojan todorović) Nekoć je Neretva, jedna od najdužih tekućica istočnojadranske obale, tvorila razgranatu…
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociJužno hrvatsko primorjeSrednja DalmacijaUrbano i ruralno
Poljoprivreda na otoku Hvaru za vrijeme uprave Mletačke Republike
Saznajte kakvi usjevi su rasli, na kojim dijelovima otoka, kako je korištena šuma, ali i u kakvom je položaju bio običan otočki težak.
-
EuropaHistorijska geografijaHrvatskaHrvatski otociItalijaJužno hrvatsko primorjeSjeverno hrvatsko primorjeSvijet
Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku
Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.
-
HrvatskaJužno hrvatsko primorjeOkoliš i zaštita prirodeReljef i tloSrednja DalmacijaStanovništvo i gospodarstvoTeme
Razvoj turizma na Biokovu
Biokovo je sa svojim 1762 m visokim vrhom Sv. Jurom najviša planina hrvatskog primorja, a treća po visini u Hrvatskoj. Najljepši dio planine 16. lipnja 1981. proglašen je parkom prirode, ponajviše zaslugama dr fra Jure Radića, makarskog franjevca i biologa.
-
HrvatskaHrvatski otociJužno hrvatsko primorjeKartografijaKlima i vodeSjeverno hrvatsko primorje
Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?
Obala je prostor dodira i interakcije kopna, mora te atmosfere u kojem se odvija raznolik život biljaka i životinja, ali i različite društveno-gospodarske aktivnosti. Posebno značenje obale svjetskog mora imaju u suvremenim procesima litoralizacije, osobite koncentracije gospodarskih djelatnosti i stanovništva uz taj, iz različitih razloga, atraktivan prostor.
-
HrvatskaKvarnerSjeverno hrvatsko primorjeStanovništvo i gospodarstvoTeme
Historijskogeografski razvoj turizma u Opatiji
Turizam u Opatiji datira od 1844. kada je tu riječki trgovac žitom i drvom Higinij Scarpa sagradio ljetnikovac koji je po svojoj supruzi nazvao “Villa Angiolina”. Povodom 160. obljetnice objavljujemo članak o historijskogeografskom razvoju turizma u Opatiji.