Geo-blog

Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.

Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?

Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.

Delta Neretve – od močvare do intenzivne poljoprivrede

gost autor (bojan todorović) Nekoć je Neretva, jedna od najdužih tekućica istočnojadranske obale,  tvorila razgranatu deltu, sa specifičnim krajobraznim, klimatskim, pedološkim, hidrografskim, biološkim i ostalim prirodnim karakteristikama koje su uvjetovale...

Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku

Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.

Razvoj turizma na Biokovu

Biokovo je sa svojim 1762 m visokim vrhom Sv. Jurom najviša planina hrvatskog primorja, a treća po visini u Hrvatskoj. Najljepši dio planine 16. lipnja 1981. proglašen je parkom prirode, ponajviše zaslugama dr fra Jure Radića, makarskog franjevca i biologa.

Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?

Obala je prostor dodira i interakcije kopna, mora te atmosfere u kojem se odvija raznolik život biljaka i životinja, ali i različite društveno-gospodarske aktivnosti. Posebno značenje obale svjetskog mora imaju u suvremenim procesima litoralizacije, osobite koncentracije gospodarskih djelatnosti i stanovništva uz taj, iz različitih razloga, atraktivan prostor.

Historijskogeografski razvoj turizma u Opatiji

Turizam u Opatiji datira od 1844. kada je tu riječki trgovac žitom i drvom Higinij Scarpa sagradio ljetnikovac koji je po svojoj supruzi nazvao "Villa Angiolina". Povodom 160. obljetnice objavljujemo članak o historijskogeografskom razvoju turizma u Opatiji.

Bura u Makarskoj

UVOD Vjetar koji je mahovit, relativno hladan i suh te puše s planina na istočnoj obali Jadrana prema moru, ima barem umjerenu jačinu i traje barem nekoliko sati naziva se burom.  Za razvoj bure odlučna je planinska pregrada koja nije osobito visoka, a dijeli toplo...

Caulerpe i dalje u Jadranu

Povodom nedavno obilježena dana bioraznolikosti donosimo kratak prikaz tropskih alga ubojica koje su zabrinule domaću javnost. One su nažalost još tu i zaposlile su domaće stručnjake, ali i nevladine udruge koje se, unatoč nedovoljnim financijskim sredstvima, vrijedno i samozatajno hvataju ukoštac s ovim ekološkim neprijateljem.

Split – grad doseljenika?

Split je mediteranski grad smješten na zanimljivom dijelu obale, prostoru između škrtog zaleđa i prelijepih otoka; poznat po specifičnom mentalitetu njegovih stanovnika; grad koji je privukao mnogobrojne doseljenike; i koga danas ima više: "fetivih" Splićana ili doseljenika?

Postoji li danas Dalmacija?

Tijekom prošlosti geografsko ime Dalmacija nije "pokrivalo" isto područje. Teritorijalno pulsiranje ove regije uz središnji dio istočne obale Jadrana značajno je utjecalo na društveno-gospodarski razvoj, uz ostalo, i na oblikovanje kulturnoga identiteta njenih stanovnika.

Problem razvoja hrvatskih otoka

Intenzivna depopulacija hrvatskih otoka, pogotovo onih površinom manjih i udaljenijih od kopna, na pojedinim je područjima rezultirala odumiranjem otočnih naselja, a time i zapostavljanjem njihovog kulturnog nasljeđa. Premda se radi o procesu koji je na ovom prostoru prisutan već dulje vrijeme, s intenzivnim razvojem turističke djelatnosti aktualiziran je problem razvoja otoka i očuvanje njihove kulturne i prirodne baštine. Na turističkom tržištu uz Hrvatsku često stoji slogan: Mediteran kakav je nekoć bio, no pitam se da li on doista vrijedi za hrvatske otoke i kakva je njihova budućnost?