Najstariji narod na svijetu

Marijan Biruš

26. siječnja 2004.

l

UVOD

O Židovima - najstarijem narodu na svijetu piše Marijan Biruš.

Židovi su semitski narod porijeklom iz Mezopotamije koji se u vlastitim pisanim spomenicima različito naziva pa otuda i različiti nazivi za njega u svijetu: Židovi, Judejci, Hebreji, Izraelci, Ivri, Jhudi, Jisraeli, Džühud (perz.), Çifut (tur.).

Etnografski se danas razlikuju tri glavne skupine: Aškenazi, Sefardi i tzv. istočne zajednice. Aškenazi i Sefardi naziv su dobili po zemlji koja ih je najviše obilježila tijekom duge migracijske povijesti (na hebrejskom jeziku Njemačka se naziva Aškenaz, a Španjolska Sfarad). Aškenazi govore jezikom jidiš koji je mješavina hebrejskog i njemačkoga jezika. Pripadnici istočnih zajednica (hebr. edot hamizrah) porijeklom su iz raznih zemalja Afrike i Azije (nedavno smo imali priliku čuti da je država Izrael odlučila preseliti svih 18 000 Židova iz Etiopije u Izrael). Danas u svijetu živi oko 15 000 000 Židova (Werner, 1992.). Pripadnici židovske vjere 16./17. rujna ove godine dočekat će čak 5765. godinu.

Židovi u Hrvatskoj

Među prvim Židovima na prostoru Hrvatske bili su oni u Dalmaciji o čemu govore nadgrobni spomenici u Benkovcu (I. st.) i Solinu (III. st.). U srednjem vijeku najviše ih živi u Splitu i Dubrovniku, a znatan broj u Zadru i u Rijeci.


Sinagoga u Dubrovniku (foto: M.Biruš)

U Španjolskoj se u XV. stoljeću položaj Židova bitno pogoršava odlaskom Arapa s kojima su Židovi živjeli uglavnom u miru te oni sele u druge dijelove Europe, pa tako u Dubrovniku nastaje jedna od značajnijih zajednica. Sefardi su u Dubrovniku živjeli u zasebnom dijelu grada, getu koje se nalazilo na mjestu današnje Žudioske ulice. Sinagoga u toj ulici jedna je od najstarijih u Europi, iz XV. je stoljeća. ,,Žudioska” zajednica u Dubrovniku čuva umjetnine poput jedne tore iz XIII. te dviju iz XVII. st.. Prošle je godine otvorena izložba koja je govorila o polutisućljetnoj kulturi Sefarda u Dubrovniku.

Do drugog svjetskog rata najviše je židovskog stanovništva u kontinentskoj Hrvatskoj bilo u Zagrebu i Osijeku, a zatim u drugim gradovima. Najveći dio otpadao je na privatne činovnike i namještenike te na bankare, trgovce i industrijalce. Računa se da je 1940. u Zagrebu živjelo oko 11 000 Židova (oko 4% stanovništva grada), a 1995. oko 1300 (0.15% stanovništva grada) (Švob, 1997.). Na popisu stanovništva 2001. u Hrvatskoj se 576 osoba izjasnilo pripadnicima židovske narodnosti, od čega 368 u Gradu Zagrebu.

U Hrvatskoj je nedavno izrađena kravata jedne od ekskluzivnih modnih maraka. Na njoj su motivi Davidovog šesterokutnog štita, vinove loze te lavova (simbola Judina plemena) koji drže krunu vjerske knjige Tore (na fotografijii – kravata s motivom hrvatskih Židova –  preuzeta s adrese http://www.croata.hr/detail/detail.php?artikl=254).

Židovi u drugim zemljama

Židovska dijaspora zahvatila je mnoge države svijeta. Jedna od država koje se ističu vrlo duboko urezanim tragom kulture ovoga naroda, je Poljska. Ondje je početkom XX. st. živjelo preko 2 000 000 Židova. Stanovništvo židovske narodnosti živjelo je, kao i u drugim zemljama, uglavnom u gradovima, i to većinom u zasebnim četvrtima. Među svima je možda najupečatljivija židovska manjina u Krakovu. Ondje je još u 16. stoljeću došlo do oblikovanja Kazimierza – danas gradske četvrti u središtu grada, a nekad zasebnog grada koji je stajao tik do zidina slavne poljske prijestolnice. Židovska četvrt Kazimierz nije isto što i židovski geto u Krakovu. Naime nacisti su nakon okupacije grada stanovništvo Kazimierza prisilno preselili u četvrt dotad naseljenu uglavnom Poljacima. Podgórze i Kazimierz fizički dijeli samo rijeka Visla, ali u sjećanju Židova to su dva svijeta odvojena ponorom prekida ugodnog života i početka strave.


Stara sinagoga najstarija je očuvana sinagoga u Poljskoj, građena na prijelazu XV. u XVI. stoljeće. U njoj su izlošci koji govore o povijesti u kulturi poljskih Židova. Isprva su Židovi živjeli u starom Krakovu, i to u njegovu središtu, a početkom XVI. stoljeća počeli su seliti u novi grad – Kazimierz. (foto: M.Biruš)


Sinagoga Remuh, najmanja, ali trenutno najaktivnija u Kazimierzu. Datira iz 1553., a u njoj se najčešće održavaju vjerski obredi. (foto: M.Biruš)


Na ovo staro groblje uz sinagogu Remuh pokapalo se do 1800.. Najpoznatiji je grob rabina Mosesa Isserlesa zvanoga Remuh, iz 16. stoljeća. (foto: M.Biruš)


Izakova sinagoga otvorena je 1644. i smatra se najljepšom u četvrti Kazimierz. Građena je stilom židovskoga baroka. U njoj je postavljena multimedijalna izložba koja pomoću izloženih predmeta, fotografija i filmova iz 1930-tih i 1940-tih govori uglavnom o povijesti krakovskih Židova u 20. stoljeću. U sinagogama muškarci, bez obzira jesu li vjernici ili samo posjetitelji, trebaju imati neko pokrivalo za glavu. U ovoj su sinagogi još vidljivi natpisi na hebrejskom jeziku na zidovima, a prostor je uređen postavljanjem figura koje ostavljaju dojam prisutnosti tradicionalno odjevenih Židova. (foto: M.Biruš)


Hotel ,,Ester” i banka na glavnom trgu četvrti Kazimierz. (foto: M.Biruš)

U Kazimierzu se i danas mogu sresti ljudi s karakterističnim kapama koji govore hebrejski, a u četvrti se svake nedjelje održava sajam nankojega rado dolaze mnogi stanovnici Krakova da bi udovoljili želji za uživanjem u neobaveznoj kupovini.


Krakovski geto u drugom svjetskom ratu i ,,Apteka Pod Orłem” (foto: M.Biruš)

U vrijeme nacističke okupacije Krakova četvrt Podgórze, koju samo rijeka Visla dijeli od Kazimierza, postala je židovski geto. 3. ožujka 1941. oko 16 000 krakovskih Židova smješteno je ovdje na 20 ha stambenog prostora (320 kuća s ukupno 3167 soba). Geto je bio ograđen zidom.Jedan od stanovnika ovoga geta bio je i današnji filmski režiser Roman Polanski, koji je rođen u Francuskoj 1933., ali je s obitelji bio preselio u Krakov dvije godine prije početka rata. Iako dugo nije bio u Krakovu, Polanski je ipak lako prepoznao neke zgrade i sjetio se događaja. U krakovskome getu sniman je i film ,,Schindlerova lista”.

Kultura židovskoga naroda vidljiva je i u drugim europskim zemljama. Rumunjska danas broji oko 30 000 židovskih stanovnika, a 1930-tih bilo ih je čak oko 900 000 (Keller, 1992.).


Sinagoga u gradu Cluj-Napoca (Transilvanija) (foto: M.Biruš)

Do drugog svjetskog rata značajno je bila razvijena židovska zajednica u Mađarskoj. Vojvodina, koja je sve do 1920. godine bila dio Mađarske, i danas bilježi tragove kulture toga naroda.


Sinagoga u Subotici (foto: M.Biruš)

Broj pripadnika židovske manjine u državama Europe polovinom XX. St. kopni – što zbog strahota holokausta, a što zbog preseljenja u Izrael. No Židovi su dali i daju velik doprinos kulturi zemalja u kojima žive i svjetskoj kulturi: filozof Baruch de Spinoza, književnik Franz Kafka, psiholog Sigmund Freud, fizičar Albert Einstein, sociolozi Karl Marx i Claude Levi-Strauss, glumac Woody Allen, režiser Steven Spielberg, skladatelji Gustav Mahler, Felix Mendelsohn-Bartholdy, Jacques Offenbach i mnogi drugi (Keller, 1992.).

Ljepota židovske kulture ogleda se i u prepoznatljivim imenima koja imaju svoje značenje. Ta su imena nastala uglavnom prema Bibliji, a neka su se od njih izmijenila i tako postala kulturnim naslijeđem drugih civilizacijskih krugova (u zagradi):¸


Neka karakterističnija židovska muška imena:

Ime

Značenje

Noa Smiren
Abraham (Ibrahim) Otac mnoštva
Jakov Slijedi Boga
Izak, Yitzak Smješko
Benjamin, Ben Sin desnice, Sin sreće, Srećko
Mojsije, Moše, Moses Bog ga je rodio
Jonatan Gospod je dao, Božidar
David Ljubljeni
Salomon, Šalom (Sulejman) mir, Mirko, Miroslav
Natan Darko
Ruben Gle, sin je
Samson Sunce
Levi Levit, službenik hrama

(prema Domaš-Nalbantić, 1999. i Opća enciklopedija)
Neka karakterističnija židovska ženska imena:

Ime

Značenje

Judita Židovka
Ruta Prijateljica
Estera Zvijezda
Ezra Bog je pomoćnik
Rebeka Sjedinjenje
Rahela Ovca, Strpljiva
Sara Kneginja
Debora Pčela
Naomi Moja ugoda
Mirjam (Marija, Mejrema) Jogunasta

(prema Domaš-Nalbantić, 1999. i Opća enciklopedija)

Mnoga imena kršćanskog i muslimanskog civilizacijskog kruga imaju hebrejski korijen jer se kršćanstvo i islam temelje na židovskoj vjeri.

Neka muška imena hebrejskoga porijekla raširena u kršćanskom i muslimanskom kulturnom krugu:

Ime

Značenje

Adam, Adem Čovjek
Josip (Jusuf) Gospod će umnožiti
Danijel Bog sudi
Emanuel S nama je Bog
Jasmin cvijet jasmin
Šimun Gospod je uslišio

(prema Domaš-Nalbantić, 1999. i Opća enciklopedija)

Neka ženska imena židovskoga porijekla raširena u kršćanskom i muslimanskom kulturnom krugu:

Ime

Značenje

Milka Kraljica
Suzana cvijet ljiljan, Ljiljana
Jasmin(k)a cvijet jasmin
Ana, Hana Milost; Dražesna
Tamara Palma
Amina Vjera

(prema Domaš-Nalbantić, 1999. i Opća enciklopedija)

To su izvorna hebrejska imena koja su se u više ili manje prilađogenom, ali ne prevedenom obliku ustalila i kod drugih naroda. Prezimena su vrlo različita i vrlo su često poprimila oblik jezika naroda s kojima židovska manjina živi, a to je čest slučaj i s imenima.

Židovsko stanovništvo po državama

Država

Približan broj židovskog stanovništva

SAD

5 700 000

Izrael

3 300 000

države nastale raspadom SSSR-a

1 800 000

Francuska

  600 000

Ujedinjeno Kraljevstvo

  350 000

(Werner, 1992.)

Gradovi u kojima ima najviše židovskog stanovništva

Grad

Približan broj židov-

skog stanovništva

New York

2 400 000

Tel Aviv

   396 000

Moskva

   385 000

London

   280 000

Buenos Aires

   260 000

(Werner, 1992.)

Od 1947. židovski narod nakon dugog i teškog iseljeništva opet ima svoju državu, i opet je u prostoru svoje kolijevke. U međuvremenu ondje su se ustalili Palestinci pa se već preko pola stoljeća vodi krvava borba između dvaju naroda za isti teritorij što je jedinstven slučaj u svijetu – jedan koji je ondje u posljednjih više stotina godina i drugi koji kao da je osvanuo iz daleke povijesti. I jedan i drugi imaju pravo na državu.

Literatura

1. Domaš-Nalbantić, Jasminka (1999.): Šabat Šalom. Židovska općina Zagreb i KD ,,Miroslav Šalom Freiberger”. Zagreb.
2. gradski vodiči i materijal židovske zajednice u Krakovu
3. Keller, Werner (1992.): Povijest Židova (od biblijskih vremena).  Naprijed. Zagreb.
4. Koš, Julija (1999.): Alef bet židovstva (pogled u krug židovske povijesti, religije i običaja). Julija Koš (vlastita naklada). Zagreb.
5. Opća enciklopedija JLZ  Miroslav Krleža, Zagreb. 1979.
6. Stulli, Bernard (1989.): Židovi u Dubrovniku. Jevrejska općine Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske i Kulturno društvo ,,Miroslav Šalom Freiberger”. Zagreb
7. Šalić, Tomo (2002.): Židovi u Vinkovcima i okolici. Židovska općina etc. Osijek etc.
8. Švob, Melita (1997.): Židovi u Hrvatskoj (migracije i promjene u židovskoj populaciji.. K.D. Miroslav Šalom Freiberger i   Židovska Općina Zagreb. Zagreb.
9. Žugaj, Vjekoslav (2001.): Židovi novogradiškoga kraja (povijesni prilozi). Židovska općina Zagreb. Zagreb.