Kako će nova satelitska misija Sentinel-6, koja započinje lansiranjem novog satelita u studenom 2020., poboljšati naše znanje o oceanima, obalama, atmosferi i klimatskim promjenama?
U nacionalnoj knjižnici Češke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. svečano je otkrivena spomen-ploča hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću u povodu obilježavanja 100. godišnjice otkrića Mohorovičićevog diskontinuiteta.
Anita Ciganović i Valentina Valjak, studentice 2. godine preddiplomskoga istraživačkog studija geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu dobitnice su Rektorove nagrade za ak. godinu 2008./2009.
Treba li i kako izvoditi terensku nastavu iz geografije, treba li ukinuti "maturalce", mora li terenska nastava biti na dalekom i ekskluzivnom odredištu, treba li se geograf zadovoljiti terenskom nastavom kao turističkim aranžmanom, tko će sve to platiti, što kaže teorija, a što praksa? Evo priloga razmišljanju o terenskoj nastavi od strane jednog osnovnoškolskog nastavnika geografije.
Do sada nije napisana sveobuhvatna sinteza o razvoju hrvatske geografije; Kraće prikaze u različitim su publikacijama dali su D Feletar (1993), Z Pepeonik (1996) i D Magaš (2003), a razmjerno kratko poglavlje o razvoju geografije u Hrvatskoj napisao je M Vresk u zapaženom sveučilišnom udžbeniku Uvod u geografiju (1997); Ovim prikazom daje se sažeti pregled razvoja geografije u Hrvatskoj, s namjerom da se hrvatski geografi za ovu temu zainteresiraju i po mogućnosti timski istraže osnovna razdoblja, ideje i smjernice razvoja te metodologiju i znanstvena postignuća geografije u Hrvatskoj.
U današnje vrijeme, kada se sveukupno znanje čovječanstva zahvaljujući snažnom razvitku znanosti i tehnologije višestruko uvećava, izloženi smo, u različitim prilikama, golemoj količini različitih informacija na temelju kojih stvaramo svoju sliku o svijetu u kojem živimo; Neke su među tim informacijama, na žalost, pogrešne; Najveća šteta nastaje u prilikama kada se pogreška ponavlja putem različitih pisanih i elektronskih medija jer se tada može očekivati apsorpcija neistinite informacije kod velikog broja korisnika.
Više od 200 kandidata natjecalo se za upis, no što zbog treme, što zbog brzopletosti ili nećeg trećeg ispadalo je i geografsko biserje.
Imaju li slikarstvo i geografija dodirnih točaka? Pa naravno da imaju! To su ustanovili učenici sedmog razreda jedne osnovne škole posjetom galeriji ,,Klovićevi dvori'' - šetali su polderima i plažama, gledali vjetrenjače i kanale, ulazili u radničke kuće, gradske crkve i sa slika očitavali geografiju Nizozemske na kraju 19. stoljeća.
Josip Roglić bio je čovjek ispred svoga vremena; Prije pola stoljeća istraživao je pojave i procese ključne za Hrvatsku danas: prometno povezivanje sjevera i juga naše domovine, značenje obala u suvremenom gospodarskom razvoju, zaštitu okoliša te ono po čemu je bio svjetski poznat znanstvenik - fenomen krša; Akademik Josip Roglić rođen je na današnji dan 1906 godine u Župi Biokovskoj.
Prije 50 godina izašao je prvi broj časopisa Geografski horizont Od tada pa do danas izašao je 91 broj s ukupno više od 7000 "geografskih stranica".
Osim dobrog provoda, maturalac čini nezaboravnim i ono što se na njemu nauči; Čime je ovo putovanje obogatilo njihovo znanje, pišu učenici sedmoga razreda II osnovne škole Luka iz Sesveta; Zabava i učenje doista mogu ići zajedno.
283 zainteresirana kandidata borilo se za upis, a kako to već obično biva, u žaru borbe ispadali su i geografski biseri.