Kako će nova satelitska misija Sentinel-6, koja započinje lansiranjem novog satelita u studenom 2020., poboljšati naše znanje o oceanima, obalama, atmosferi i klimatskim promjenama?
Iz tiska i u digitalnom izdanju izašao je novi broj našeg stručno-metodičkog časopisa Geografski horizont.
U nacionalnoj knjižnici Češke Republike u Pragu, 22. rujna 2011. svečano je otkrivena spomen-ploča hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću u povodu obilježavanja 100. godišnjice otkrića Mohorovičićevog diskontinuiteta.
Poučavanje geografije otvara nastavnicima mogućnost da obrazuju i odgajaju učenike kako bi postali socijalno osjetljivi i solidarni građani svijeta. Margareta Kulaš, prof. iz Karlovca uključila je svoje i učenike iz cijele Hrvatske u takvu akciju.
Anita Ciganović i Valentina Valjak, studentice 2. godine preddiplomskoga istraživačkog studija geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu dobitnice su Rektorove nagrade za ak. godinu 2008./2009.
Treba li i kako izvoditi terensku nastavu iz geografije, treba li ukinuti "maturalce", mora li terenska nastava biti na dalekom i ekskluzivnom odredištu, treba li se geograf zadovoljiti terenskom nastavom kao turističkim aranžmanom, tko će sve to platiti, što kaže teorija, a što praksa? Evo priloga razmišljanju o terenskoj nastavi od strane jednog osnovnoškolskog nastavnika geografije.
"The World is a book, and those who do not travel read only a page" (St Augustine); And that should be especially true for those interested in geography; We bring you therefore report on study trip to Germany, written by geography students; We find it an interesting combination of travelogue and geographic information and hope you'll enjoy reading it.
Do sada nije napisana sveobuhvatna sinteza o razvoju hrvatske geografije; Kraće prikaze u različitim su publikacijama dali su D Feletar (1993), Z Pepeonik (1996) i D Magaš (2003), a razmjerno kratko poglavlje o razvoju geografije u Hrvatskoj napisao je M Vresk u zapaženom sveučilišnom udžbeniku Uvod u geografiju (1997); Ovim prikazom daje se sažeti pregled razvoja geografije u Hrvatskoj, s namjerom da se hrvatski geografi za ovu temu zainteresiraju i po mogućnosti timski istraže osnovna razdoblja, ideje i smjernice razvoja te metodologiju i znanstvena postignuća geografije u Hrvatskoj.
U današnje vrijeme, kada se sveukupno znanje čovječanstva zahvaljujući snažnom razvitku znanosti i tehnologije višestruko uvećava, izloženi smo, u različitim prilikama, golemoj količini različitih informacija na temelju kojih stvaramo svoju sliku o svijetu u kojem živimo; Neke su među tim informacijama, na žalost, pogrešne; Najveća šteta nastaje u prilikama kada se pogreška ponavlja putem različitih pisanih i elektronskih medija jer se tada može očekivati apsorpcija neistinite informacije kod velikog broja korisnika.
Više od 200 kandidata natjecalo se za upis, no što zbog treme, što zbog brzopletosti ili nećeg trećeg ispadalo je i geografsko biserje.
Imaju li slikarstvo i geografija dodirnih točaka? Pa naravno da imaju! To su ustanovili učenici sedmog razreda jedne osnovne škole posjetom galeriji ,,Klovićevi dvori'' - šetali su polderima i plažama, gledali vjetrenjače i kanale, ulazili u radničke kuće, gradske crkve i sa slika očitavali geografiju Nizozemske na kraju 19. stoljeća.
Josip Roglić bio je čovjek ispred svoga vremena; Prije pola stoljeća istraživao je pojave i procese ključne za Hrvatsku danas: prometno povezivanje sjevera i juga naše domovine, značenje obala u suvremenom gospodarskom razvoju, zaštitu okoliša te ono po čemu je bio svjetski poznat znanstvenik - fenomen krša; Akademik Josip Roglić rođen je na današnji dan 1906 godine u Župi Biokovskoj.