Nova knjiga iz radionice Međimurske prirode biti će koristan priručnik za stručnjake, edukatore i sve one koji se bave mišlju o vlastitom centru za posjetitelje.
Znate li gdje se nalazi Šar-planina i zašto privlači sve više posjetitelja?
Ekosustavi Europe, o kojima ovise naši izvori hrane, drvo i druge sirove, čisti zrak i regulacija klime, zatim pitka voda i rekreacija, ali i dobrobit cjelovitog živog svijeta s kojim dijelimo naš kontinent, pate od stalnih i rastućih pritisaka. Pritisci su...
Dinara je područje iznimne krajobrazne raznolikosti, georaznolikosti i bioraznolikosti.
U ponedjeljak 21. 9. znanstvenici Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) objavili su da se pokrivenost morskog leda na Arktiku smanjila na minimum od 3,74 mil. četvornih km, što je drugi najniži rezultat u 42 godine zapisa.
Tlo je iznimno važan resurs u prostoru, a vrlo često zanemarujemo njegovu ekološku i društvenu važnost. Koliko je važno tlo za opstanak ekosustava i našeg gospodarstva, ali i društva u cjelini piše cijenjeni akademik Ferdo Bašić.
O tribini "Hrvatske planine između stvarnosti i mogućnosti" održanoj na dan planina prije dvije godine pročitajte u tekstu Nenada Buzjaka.
Fragmentacija staništa vrlo je važan problem prilikom zaštite prirode. U članku Najle Kajtezović, studentice studija znanosti o okolišu, saznat ćete više o ovom problemu, kao i o načinima na koji se mogu umanjiti njezine negativne posljedice.
Kako su pseudoznanstvene teorije opravdavale kolonijalne politike i doprinijele promjenama okoliša u Africi pročitajte u članku Aleksandra Puače, studenta 3. godine istraživačkog studija geografije.
U polupustinjski ravnjak Colorado u Arizoni u duljini od 446 km toka rijeke Colorado usječen je impresivni Grand Canyon – širok od 180 m do 29 km, a dubok i više od 1800 m. O tom prirodnom "čudu" više pročitajte u članku Petre Radeljak.
O poimanju golfa u prostornom planiranju Istarske županije pročitajte u članku Irene Čanjevac i Jurice Knege, studenata 1. godine diplomskog studija geografije, smjera Prostorno planiranje i regionalni razvoj.
Preko polovice površine Hrvatske okarakterizirano je krškim reljefom. Najveći dio hrvatskog krša dio je prostranog krškog područja Dinarida. Međutim, krš nalazimo i u sjeverozapadnom i istočnom dijelu. Jedno takvo krško područje je u okviru PP Papuk.