U posljednjih 1000 godina kava je postala neizbježan dio društvenog života značajnog dijela svjetskog stanovništva Na put po svijetu kava je u obliku napitka krenula iz Arabije, a danas je možemo pronaći u neizmjernom broju oblika gotovo u svakome kutku našeg planeta.
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
"Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume", napisao je književnik i šumar Josip Kozarac 1888 godine. Je li nam danas, 117 godina poslije, asocijacija na hrastove šume jednaka Kozarčevoj?
O tome kako i zašto mora i oceani postaju globalna odlagališta otpada pročitajte u članku Ivana Čanjevca.
Zbog dugogodišnje prostorne izoliranosti, a time i drugačije evolucije, fauna Australije danas se znatno razlikuje od faune ostalih kontinenata. Kako su Europljani počeli naseljavati Australiju tek krajem 18. stoljeća, a prirodnogeografski uvjeti uvjetovali su koncentraciju stanovništva pretežno na krajnjem jugoistoku, jugozapadu, te duž istočne obale kontinenta, autohtoni životinjski svijet prilično je očuvan, premda su neke životinjske vrste u posljednja dva stoljeća izumrle.
Tropske kišne šume predstavljaju najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na površini Zemlje. Međutim, u posljednjih nekoliko desetljeća deforestacijom je nestalo više od polovice od nekadašnje površine koju su prekrivale tropske kišne šume. U nastavku Vam donosimo nekoliko „crtica“ o najstarijem živućem ekosustavu i biološkoj riznici na Zemlji.
Neposredno pred kraj 2004. godine kopnene i otočne prostore sjeveroistočnog Indika pogodio je snažan tsunami izazivajući goleme ljudske žrtve i materijalne štete. Više pročitajte u članku Margarete Kulaš Bočić.
Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, Iva Dobrović, asistentica na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta donosi nam zanimljivu priču o Botaničkom vrtu u Zagrebu koji ove godine slavi 115 godina postojanja.
U nastavku ćemo vas upoznati sa prirodnim i kulturnim bogatstvom ovog slikovitog planinskog područja i zelene oaze nadomak Zagreba.
Biokovo je sa svojim 1762 m visokim vrhom Sv. Jurom najviša planina hrvatskog primorja, a treća po visini u Hrvatskoj. Najljepši dio planine 16. lipnja 1981. proglašen je parkom prirode, ponajviše zaslugama dr fra Jure Radića, makarskog franjevca i biologa.
Budući da zaštićena područja postaju sve važniji dio turističke ponude u brojnim državama svijeta pa tako i u Hrvatskoj, cilj ovoga članka jest upoznavanje naših čitatelja s glavnim kategorijama zaštite prirode u Hrvatskoj, kao i njihovim najvećim problemima.
O značenju, važnosti i ljepotama Velebita najbolje govore oblici zaštite ovog područja. Prvi korak u zaštićivanju ovog područja, odnosno njegovog južnog dijela, bilo je proglašenje Nacionalnog parka Paklenica davne 1949. godine upravo zbog njegovih geomorfoloških i...