Treba naglasiti kako se karbonatne stijene, za koje su najčešće vezani krški prostori, prostiru na oko 30 milijuna km2 ili na oko 20% ukupne svjetske kopnene površine. U svijetu se inače izdvaja nekoliko različitih tipova krša. U područjima toplih i vlažnih klima...
Park prirode Lonjsko polje jedan je od dva predstavnika močvarnih parkova prirode u Hrvatskoj. Više o njemu pročitajte u članku Jelene Lončar.
Velebit je najduža planina u Dinaridima. Od Vratnika do Zrmanje proteže se u dužini od 145 km s prosječnom širinom od 10 do 30 km. Sjeverni je dio Velebita širi, s više vrhova i grebena, a prelaskom u Srednji Velebit sužava se sve do južnog dijela koji je...
gost autor (ivo lučić) Vjetrenica je složen podzemni sustav nastao u dubokom i iznimno razvijenom kršu donjeg slijeva Trebišnjice. No slika koju iz takvih okolnosti može crpsti niz geo-znanosti, nije jedino čime obiluje Vjetrenica. Biologija ovdje zatječe...
U posljednjih 1000 godina kava je postala neizbježan dio društvenog života značajnog dijela svjetskog stanovništva Na put po svijetu kava je u obliku napitka krenula iz Arabije, a danas je možemo pronaći u neizmjernom broju oblika gotovo u svakome kutku našeg planeta.
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
"Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume", napisao je književnik i šumar Josip Kozarac 1888 godine. Je li nam danas, 117 godina poslije, asocijacija na hrastove šume jednaka Kozarčevoj?
O tome kako i zašto mora i oceani postaju globalna odlagališta otpada pročitajte u članku Ivana Čanjevca.
Zbog dugogodišnje prostorne izoliranosti, a time i drugačije evolucije, fauna Australije danas se znatno razlikuje od faune ostalih kontinenata. Kako su Europljani počeli naseljavati Australiju tek krajem 18. stoljeća, a prirodnogeografski uvjeti uvjetovali su koncentraciju stanovništva pretežno na krajnjem jugoistoku, jugozapadu, te duž istočne obale kontinenta, autohtoni životinjski svijet prilično je očuvan, premda su neke životinjske vrste u posljednja dva stoljeća izumrle.
Tropske kišne šume predstavljaju najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na površini Zemlje. Međutim, u posljednjih nekoliko desetljeća deforestacijom je nestalo više od polovice od nekadašnje površine koju su prekrivale tropske kišne šume. U nastavku Vam donosimo nekoliko „crtica“ o najstarijem živućem ekosustavu i biološkoj riznici na Zemlji.
Neposredno pred kraj 2004. godine kopnene i otočne prostore sjeveroistočnog Indika pogodio je snažan tsunami izazivajući goleme ljudske žrtve i materijalne štete. Više pročitajte u članku Margarete Kulaš Bočić.
Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, Iva Dobrović, asistentica na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta donosi nam zanimljivu priču o Botaničkom vrtu u Zagrebu koji ove godine slavi 115 godina postojanja.