Rijeka Mrežnica jedna je od najljepših hrvatskih rijeka. Vrlo je osjetljiva na djelovanje čovjeka, osobito ako se uzme u obzir da se na rijeci nalaze 93 sedrene barijere.
Treba naglasiti kako se karbonatne stijene, za koje su najčešće vezani krški prostori, prostiru na oko 30 milijuna km2 ili na oko 20% ukupne svjetske kopnene površine. U svijetu se inače izdvaja nekoliko različitih tipova krša. U područjima toplih i vlažnih klima...
Park prirode Lonjsko polje jedan je od dva predstavnika močvarnih parkova prirode u Hrvatskoj. Više o njemu pročitajte u članku Jelene Lončar.
Velebit je najduža planina u Dinaridima. Od Vratnika do Zrmanje proteže se u dužini od 145 km s prosječnom širinom od 10 do 30 km. Sjeverni je dio Velebita širi, s više vrhova i grebena, a prelaskom u Srednji Velebit sužava se sve do južnog dijela koji je...
gost autor (ivo lučić) Vjetrenica je složen podzemni sustav nastao u dubokom i iznimno razvijenom kršu donjeg slijeva Trebišnjice. No slika koju iz takvih okolnosti može crpsti niz geo-znanosti, nije jedino čime obiluje Vjetrenica. Biologija ovdje zatječe...
U posljednjih 1000 godina kava je postala neizbježan dio društvenog života značajnog dijela svjetskog stanovništva Na put po svijetu kava je u obliku napitka krenula iz Arabije, a danas je možemo pronaći u neizmjernom broju oblika gotovo u svakome kutku našeg planeta.
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
"Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume", napisao je književnik i šumar Josip Kozarac 1888 godine. Je li nam danas, 117 godina poslije, asocijacija na hrastove šume jednaka Kozarčevoj?
O tome kako i zašto mora i oceani postaju globalna odlagališta otpada pročitajte u članku Ivana Čanjevca.
Zbog dugogodišnje prostorne izoliranosti, a time i drugačije evolucije, fauna Australije danas se znatno razlikuje od faune ostalih kontinenata. Kako su Europljani počeli naseljavati Australiju tek krajem 18. stoljeća, a prirodnogeografski uvjeti uvjetovali su koncentraciju stanovništva pretežno na krajnjem jugoistoku, jugozapadu, te duž istočne obale kontinenta, autohtoni životinjski svijet prilično je očuvan, premda su neke životinjske vrste u posljednja dva stoljeća izumrle.
Tropske kišne šume predstavljaju najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na površini Zemlje. Međutim, u posljednjih nekoliko desetljeća deforestacijom je nestalo više od polovice od nekadašnje površine koju su prekrivale tropske kišne šume. U nastavku Vam donosimo nekoliko „crtica“ o najstarijem živućem ekosustavu i biološkoj riznici na Zemlji.
Neposredno pred kraj 2004. godine kopnene i otočne prostore sjeveroistočnog Indika pogodio je snažan tsunami izazivajući goleme ljudske žrtve i materijalne štete. Više pročitajte u članku Margarete Kulaš Bočić.