In memoriam – prof. dr. sc. Josip Riđanović
Prof. dr. sc. Josip Riđanović (1929. - 2009.)
Danijel Orešić 14. 09. 2009.
Geo-blog
Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.
Tko radi taj i griješi
U današnje vrijeme, kada se sveukupno znanje čovječanstva zahvaljujući snažnom razvitku znanosti i tehnologije višestruko uvećava, izloženi smo, u različitim prilikama, golemoj količini različitih informacija na temelju kojih stvaramo svoju sliku o svijetu u kojem živimo; Neke su među tim informacijama, na žalost, pogrešne; Najveća šteta nastaje u prilikama kada se pogreška ponavlja putem različitih pisanih i elektronskih medija jer se tada može očekivati apsorpcija neistinite informacije kod velikog broja korisnika.
Prijemna groznica na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu
Više od 200 kandidata natjecalo se za upis, no što zbog treme, što zbog brzopletosti ili nećeg trećeg ispadalo je i geografsko biserje.
Akademik Josip Roglić – stota godišnjica rođenja najpoznatijeg hrvatskog geografa
Josip Roglić bio je čovjek ispred svoga vremena; Prije pola stoljeća istraživao je pojave i procese ključne za Hrvatsku danas: prometno povezivanje sjevera i juga naše domovine, značenje obala u suvremenom gospodarskom razvoju, zaštitu okoliša te ono po čemu je bio svjetski poznat znanstvenik - fenomen krša; Akademik Josip Roglić rođen je na današnji dan 1906 godine u Župi Biokovskoj.
Pedeseta obljetnica Geografskog horizonta
Prije 50 godina izašao je prvi broj časopisa Geografski horizont Od tada pa do danas izašao je 91 broj s ukupno više od 7000 "geografskih stranica".
Kolike su dimenzije Zemlje?
Živimo u vremenu kada nam suvremena sredstva tehnike i tehnologije omogućuju uvid u izgled Zemlje iz svemira i kada nam je poznat Zemljin izgled, njezine dimenzije i položaja u Sunčevom sustavu i svemiru; Pitanje dimenzija Zemlje tijekom prošlosti bilo je jedno od ključnih znanstvenih problema.
Suvremeno geografsko poimanje okoliša
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
Prijemna groznica na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu
283 zainteresirana kandidata borilo se za upis, a kako to već obično biva, u žaru borbe ispadali su i geografski biseri.
Pomorska geografija u Hrvatskoj
Povodom rođendana uglednoga geografa prof dr sc emeritusa Nikole Stražičića u ovom se članku ukazuje na značenje i položaj pomorske geografije u sustavu geografske znanosti u Hrvatskoj.
Vijeće Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu o katalogu znanja
Potaknuti velikim interesom naših kolega nastavnika u cijelosti donosimo očitovanje Vijeća Geografskog odsjeka o katalogu znanja iz geografije.
Riječ novih glavnih urednika
Tog vikenda, 23 i 24 listopada 2004 sastankom u Fužinama Geografija hr obilježila je godinu dana uspješnog rada; Dakle, glavni cilj prošlogodišnjeg sastanka u Visuću – preživjeti – je ostvaren.
Digitalni Meridijani
„Meridijani“ (ex „Hrvatski zemljopis“), časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja odnedavno je dostupan i kao CD-ROM izdanje. Na pet diskova objavljeni su svi dosada tiskani brojevi, od 1. iz 1994. do 86. iz lipnja 2004.
Prijemna groznica na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu
273 zainteresirana kandidata borilo se za 54 mjesta na smjerovima prof geografije, prof geografije i povijesti - pogledajte rezultate, a u žaru borbe zalomilo se i par geografskih bisera koje vam donosimo.
Geografska ogrlica
Pitate li se što bi mogla biti "geografska ogrlica", i to izrađena od najboljih "bisera"; to biste mogli doznati ako zavirite u nastavničke zapise s ispita na kojima neki studenti često postaju izvrsni "draguljari".
Studij geografije u Saveznoj Republici Njemačkoj
Dok je u Hrvatskoj slučaj da sa završenim studijem geografije, možete kao profesor raditi u osnovnoj školi i gimnaziji ili srednjoj strukovnoj školi, u Njemačkoj je to organizirano drugačije, kao što se i školski sustav znatno razlikuje od hrvatskog.