In memoriam – prof. dr. sc. Josip Riđanović
Prof. dr. sc. Josip Riđanović (1929. - 2009.)
Prof. dr. sc. Josip Riđanović (1929. - 2009.)
U današnje vrijeme, kada se sveukupno znanje čovječanstva zahvaljujući snažnom razvitku znanosti i tehnologije višestruko uvećava, izloženi smo, u različitim prilikama, golemoj količini različitih informacija na temelju kojih stvaramo svoju sliku o svijetu u kojem živimo; Neke su među tim informacijama, na žalost, pogrešne; Najveća šteta nastaje u prilikama kada se pogreška ponavlja putem različitih pisanih i elektronskih medija jer se tada može očekivati apsorpcija neistinite informacije kod velikog broja korisnika.
Više od 200 kandidata natjecalo se za upis, no što zbog treme, što zbog brzopletosti ili nećeg trećeg ispadalo je i geografsko biserje.
Josip Roglić bio je čovjek ispred svoga vremena; Prije pola stoljeća istraživao je pojave i procese ključne za Hrvatsku danas: prometno povezivanje sjevera i juga naše domovine, značenje obala u suvremenom gospodarskom razvoju, zaštitu okoliša te ono po čemu je bio svjetski poznat znanstvenik - fenomen krša; Akademik Josip Roglić rođen je na današnji dan 1906 godine u Župi Biokovskoj.
Prije 50 godina izašao je prvi broj časopisa Geografski horizont Od tada pa do danas izašao je 91 broj s ukupno više od 7000 "geografskih stranica".
Živimo u vremenu kada nam suvremena sredstva tehnike i tehnologije omogućuju uvid u izgled Zemlje iz svemira i kada nam je poznat Zemljin izgled, njezine dimenzije i položaja u Sunčevom sustavu i svemiru; Pitanje dimenzija Zemlje tijekom prošlosti bilo je jedno od ključnih znanstvenih problema.
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
283 zainteresirana kandidata borilo se za upis, a kako to već obično biva, u žaru borbe ispadali su i geografski biseri.
Povodom rođendana uglednoga geografa prof dr sc emeritusa Nikole Stražičića u ovom se članku ukazuje na značenje i položaj pomorske geografije u sustavu geografske znanosti u Hrvatskoj.
Potaknuti velikim interesom naših kolega nastavnika u cijelosti donosimo očitovanje Vijeća Geografskog odsjeka o katalogu znanja iz geografije.
Tog vikenda, 23 i 24 listopada 2004 sastankom u Fužinama Geografija hr obilježila je godinu dana uspješnog rada; Dakle, glavni cilj prošlogodišnjeg sastanka u Visuću – preživjeti – je ostvaren.
„Meridijani“ (ex „Hrvatski zemljopis“), časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja odnedavno je dostupan i kao CD-ROM izdanje. Na pet diskova objavljeni su svi dosada tiskani brojevi, od 1. iz 1994. do 86. iz lipnja 2004.
273 zainteresirana kandidata borilo se za 54 mjesta na smjerovima prof geografije, prof geografije i povijesti - pogledajte rezultate, a u žaru borbe zalomilo se i par geografskih bisera koje vam donosimo.
Pitate li se što bi mogla biti "geografska ogrlica", i to izrađena od najboljih "bisera"; to biste mogli doznati ako zavirite u nastavničke zapise s ispita na kojima neki studenti često postaju izvrsni "draguljari".
Dok je u Hrvatskoj slučaj da sa završenim studijem geografije, možete kao profesor raditi u osnovnoj školi i gimnaziji ili srednjoj strukovnoj školi, u Njemačkoj je to organizirano drugačije, kao što se i školski sustav znatno razlikuje od hrvatskog.