Kako su pseudoznanstvene teorije opravdavale kolonijalne politike i doprinijele promjenama okoliša u Africi pročitajte u članku Aleksandra Puače, studenta 3. godine istraživačkog studija geografije.
Dezertifikacija je jedan od gorućih problema suvremenog svijeta. O tipovima, uzrocima i posljedicama te načinima borbe protiv dezertifikacije pročitajte u članku našega novog stalnog suradnika Nenada Buzjaka.
Zadatak i cilj geografije u skladu s njezinim razvojem kao znanosti i zahtjevima prakse često se mijenjao tijekom vremena, no geografski okoliš oduvijek je predstavljao jednu od temeljnih tema njezina istraživanja. Danas je pitanje očuvanja okoliša jedan od ključnih izazaova čovječanstva. O suvremenom geografskom poimanju okoliša piše akademik Andrija Bognar.
Tropske kišne šume predstavljaju najstariji tip vegetacije još uvijek prisutan na površini Zemlje. Međutim, u posljednjih nekoliko desetljeća deforestacijom je nestalo više od polovice od nekadašnje površine koju su prekrivale tropske kišne šume. U nastavku Vam donosimo nekoliko „crtica“ o najstarijem živućem ekosustavu i biološkoj riznici na Zemlji.
Trebala je to biti jedna sasvim obična nedjelja, drukčija možda jedino po tome što je bila toplija od prethodnih nedjelja te 1986. godine. Ipak, toga 26. travnja dogodilo se nešto što je, na određen način, obilježilo bližu prošlost istočnoeuropskih država.
Njemačka je zemlja koja za zaštitu okoliša izdvaja više novca od svih ostalih zemalja članica EU. Planovi za budućnost usmjereni su na daljnje smanjenje emisije štetnih tvari i plinova u okoliš, na razvoj ekološke poljoprivrede, značajnija ulaganja u rješavanje problema otpadnih voda i zaštite podzemnih voda, te kontrole ugradnje sustava za pročišćavanje voda i zraka u industrijskom sektoru.