Kakva suvremena ekonomija u globalnim gradovima oblikuje prostor pročitajte u članku Mislava Matejka i Antonija Mihalića, studenata 2. godine preddiplomskog studija geografije u Zagrebu.
Cvjetni trg je zbog svog šarma i ugođaja bio jedan od najintimnijih dijelova Zagreba. Nakon prvog uređenja 1990-ih koje je rezultiralo prostornim zagađenjem, projekt privatnog investitora u sprezi s lošim planiranjem prijeti prostornom katastrofom.
Polako ali sigurno bliži se kraj još jedne kalendarske godine, kada ćemo već uobičajeno sa svih strana biti obasipani najrazličitijim top listama svega onoga što je obilježilo prethodnu godinu. Niti mi se nismo mogli oduprijeti tom zaraznom trendu.
Cordoba je u 10. stoljeću bila jedan od najvećih gradova Europe. U njoj su živjele tri velike kulture - islamska, kršćanska i židovska. Danas su je mnogi gradovi prestigli, ali nekadašnji je sjaj ostavio dubok trag. Objavljujemo jedan popularno-stručni članak kojem je namjera upoznati nas s ovim andaluzijskim gradom i prenijeti nas u vrijeme kada je bio kulturna metropola Europe.
Njemačka je danas jedna od najurbaniziranijih europskih država s dugom tradicijom urbanog razvoja. O razvoju urbanog sustava Njemačke prije i poslije ujedinjenja pročitajte u članku Zdenka Braičića.
London je danas, uz New York i Tokyo, globalni grad najvišeg reda; Nekada središte velikog imperijalističkog carstva, potom važan industrijski grad, u proteklih je pola stoljeća dobijao novu ulogu; Kako je London postao globalni grad i što je to značilo za njegove stanovnike?
Iako je Njemačka u cjelini razvijena zemlja, primjetne su razlike između njenih zapadnih i istočnih saveznih pokrajina. Na zapadne pokrajine obično gledamo kao na prostor s pozitivnim, a na istočne s negativnim predznakom. Ima li ipak iznimaka od ovog ˝pravila˝, saznajte kroz primjer Leipziga ili kako ga njegovi stanovnici nazivaju, "grada na početku".
Po čemu su orijentalni gradovi specifični, koja su obilježja prostorne strukture i druge zanimljive činjenice pročitajte u članku Vedrana Prelogovića.
Zagreb ima dugu parkovnu tradiciju te nadasve lijepu i vrijednu parkovnu baštinu. Danas Zagreb ima 30 parkova, a među najreprezentativnije svakako spada kompleks parkova u središtu grada poznat pod nazivom „Lenucijeva ili zelena potkova“.
Kao posljedica velikog doseljavanja stanovništva u gradove dolazi do prostornog širenja grada nekontroliranom gradnjom i stvaranja specifične socijalne topografije. Mnogi su veliki gradovi u svijetu suočeni s pojavom tzv. „squatter“ naselja koja najčešće nastaju na njihovim rubovima podizanjem malih nastambi na uzurpiranom zemljištu. Širom svijeta za njih se upotrebljavaju različiti nazivi, no kao što ćete pročitati u ovom članku, karakteriziraju ih jednaki problemi.
Često se ističe da je dobra lokacija ključna za uspješno poslovanje prodavaonice; No utječe li lokacija, osim na zaradu, i na vrstu prodavaonice? Zašto se trgovački centri lociraju na rubu i u središtu grada, a hipermarketi negdje između?
Koje su prednosti i nedostaci života na rubu grada te kako stanovnici vide budućnost općine Bistra pročitajte u ovom članku.
Zagreb je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. S oko 700 000 stanovnika i razvijenim mnogim funkcijama igra ulogu nacionalne metropole te je središte događanja čak i mnogo širega značenja. Povodom Dana grada, 31. svibnja, donosimo neke crtice iz njegove prošlosti i sadašnjosti.
U ovom gradu na današnji dan 1789. pala je Bastilja, zloglasni francuski zatvor. Taj je događaj označio početak francuske revolucije. 14. srpnja, Dan Bastilje, najznačajniji je francuski državni praznik. O Parizu, njegovim razvojnim problemima nekad i sada, pišu Sonja Juriško i Željko Mlatković.