Regija Emilia-Romagna smjestila se u središnjem dijelu Italije i slobodno možemo reći da je poveznica talijanskog sjevera i juga; Ova regija podjeljena je na 9 administrativnih provincija, a to su Bologna, Modena, Parma, Ferrara, Reggio Emilija, Piacenza, Forli-Casena i Rimini; U ovom članku više možete saznati o Bologni, gradu arkada, veličanstvenih palača, duge akademske tradicije i glavnom gradu Emilije-Romagne.
Njemačka je danas jedna od najurbaniziranijih europskih država s dugom tradicijom urbanog razvoja. O razvoju urbanog sustava Njemačke prije i poslije ujedinjenja pročitajte u članku Zdenka Braičića.
Iako je Njemačka u cjelini razvijena zemlja, primjetne su razlike između njenih zapadnih i istočnih saveznih pokrajina. Na zapadne pokrajine obično gledamo kao na prostor s pozitivnim, a na istočne s negativnim predznakom. Ima li ipak iznimaka od ovog ˝pravila˝, saznajte kroz primjer Leipziga ili kako ga njegovi stanovnici nazivaju, "grada na početku".
Ovaj članak nastavak je članka objavljenog na Geografiji.hr 1. rujna 2005., a govori o suvremenom razvoju i naglom usponu glavnoga talijanskog grada nakon osamostaljenja Italije 1861. godine U samo nekoliko desetljeća broj stanovnika višestruko se povećao i Rim je postao najveći talijanski grad Povećanje broja stanovnika bilo je popraćeno i naglim gospodarskim razvojem te izrastanjem ovoga grada u jednu od najposjećenijih turističkih destinacija na svijetu.
Više od dvije i pol tisuće godina duga povijest ovoga grada jednako je zanimljiva kao i njegova sadašnjost, puna uspona i padova, ali unatoč svim nedaćama Rim je do danas ostao svjetska metropola, koju zahvaljujući bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu godišnje posjeti između sedam i deset milijuna turista Da bi se shvatilo zbog čega Rim nosi titulu "vječnoga grada" ili "glave svijeta" potrebno je upoznati njegovu povijest i sadašnjost, a to je upravo svrha ovoga članka podijeljenog u dva dijela – u prvom dijelu naglasak će biti stavljen na povijesno-geografski i urbani razvoj grada, a u drugom na suvremeni razvoj grada te na jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti grada, turizam.
Po čemu su orijentalni gradovi specifični, koja su obilježja prostorne strukture i druge zanimljive činjenice pročitajte u članku Vedrana Prelogovića.
16. studenoga 1242 ugarsko-hrvatski kralj Bela IV izdao je u Virovitici povelju koja je zbog svog zlatnog pečata nazvana Zlatnom bulom kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad - što je za to obrtničko-trgovačko naselje značio ovaj dokument i što on znači za suvremeni Zagreb?
Zagreb je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. S oko 700 000 stanovnika i razvijenim mnogim funkcijama igra ulogu nacionalne metropole te je središte događanja čak i mnogo širega značenja. Povodom Dana grada, 31. svibnja, donosimo neke crtice iz njegove prošlosti i sadašnjosti.
Ovogodišnji međunarodni dan voda (22 ožujka) bio je posvećen katastrofama; povodom toga dajemo kratak osvrt na odnos našeg glavnog grada Zagreba i voda, poglavito Save – je li Zagreb grad na Savi ili uz Savu i kakve su to "traumatične" nevolje s rijekom imali zagrepčani pa da i danas zaziru od Save?.