Što je digitalna karta?

Bradati Guru

2. siječnja 2004.

l

UVOD

Možemo li svaku kartu koju vidimo na zaslonu računala nazvati digitalnom? Koje prednosti, a koje nedostatke ima digitalna karta? Pročitajte u ovom članku.

Karte već tisućljećima služe čovjeku da «vidi» svijet koji je isuviše velik i složen da bi se mogao izravno vidjeti. Baš kao što nam izgovorena i pisana riječ pomažu da se izrazimo ili razumijemo sugovornika, tako nam i karta pomaže da prikažemo ili si predočimo odnose u prostoru. Pritom, valja imati na umu da ono što prikazuje karta nije umanjena, ali idealna slika svijeta, već apstraktna predodžba nečega što nam je pristupačnije i razumljivije nego svijet. Do pojave digitalne kartografije tu je predodžbu (uglavnom) netko stvarao za nas, izabirući što će i kako prikazati, projicirajući nam pritom neminovno «svoju» sliku svijeta.  Korištenje osobnih računala doista je izazvalo revoluciju u izradi i korištenju karata omogućivši gotovo svakom korisniku računala i interneta da napravi «pravu» kartu zadovoljavajuće kvalitete. Riječju, digitalna kartografija omogućila nam je da svijet vidimo i učimo «drugim očima» !

Što je dakle digitalna karta?
Korištenje računalne tehnologije u kartografiji naziva se digitalna kartografija.
Kako bismo definirali pojam «digitalne karte» korisno je poći od definicije «obične», tj. analogne karte kao grafičke predodžba geografskog prostora.

Dvije su važne funkcije karte:
– Karta kao medij pohranjivanja informacija potrebnih čovječanstvu;
– Karta kao slika svijeta koja nam pomaže razumjeti prostorne obrasce, odnose i složenost okoliša u kojem živimo.

Upotreba računala utjecala je na svojevrsnu promjenu ili dopunu funkcija analognih karata. Neke od tih promjena su:
– Digitalna baza podataka koja zamjenjuje tiskanu kartu kao medij za pohranu geografskih informacija;
– Kartografska vizualizacija na brojnim različitim medijima zadovoljava potrebu na koju je prije odgovarala tiskana karta.

Dakle, digitalnu kartu bismo najjednostavnije mogli definirati kao svaku kartografsku vizualizaciju u digitalnom formatu koju je moguće prikazati na zaslonu računala ili otisnuti.

S obzirom na složenost neki autori razlikuju digitalne i elektroničke karte.

Digitalnom kartom nazivaju prikaz u vektorskom i/ili rasterskom formatu pohranjena na nosioce pogodne za računalnu obradu. Takva karta sadrži softver i sve atribute za prikaz na ekranu monitora ili crtanje ploterom uključujući potpunu signaturizaciju, nazive i opis karte.

Elektroničkom kartom nazivaju interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje informacija koji se sastoji od jedne ili više karata pohranjenih u rasterskom ili vektorskom formatu i baze podataka s opisnim podacima o pojedinim objektima. Sadrži i softver za pretraživanje i pokazivanje karata i opisnih podataka na ekranu osobnog računala ili radne stanice. Osim karata i teksta elektronička karta sadrži zvuk i pokretne i nepokretne slike.

Kako dijelimo digitalne karte?
Digitalne karte dijele se u dvije osnovne skupine: statične (prikaz na zaslonu nije u pokretu) i dinamične (prikaz na zaslonu je u pokretu). U obje skupine mogu se izdvojiti one kod kojih postoji samo mogućnost gledanja karte ili one kod kojih je moguć neki oblik interakcije s kartom.

Tab.1. Primjeri internet stranica s digitalnim kartama (inozemni izvori)

   SAMO MOGUĆNOST
GLEDANJA
(“VIEW ONLY”)
 INTERAKTIVNO SUČELJE
I/ILI SADRŽAJ
(“CLICKABLE”)
 STATIČNA KARTA Dutch city maps from Blaeu Atlas 1649/1652 – karte u .jpeg i .gif formatu  Clickable maps –povezanost s drugom web stranicom (hiperveza)

Tiger Map Server Browser – mogućnost zoomiranja i odabira određenih slojeva

National Geographic Online Maps – mogućnost zoomiranja i odabira određenih slojeva

 DINAMIČNA
KARTA
 De Weerkamer –animirani .gif  Schiphol 3D-VRML –interaktivni dinamični model

 Tab.2. Primjeri internet stranica s digitalnim kartama (domaći izvori)

   SAMO MOGUĆNOST
GLEDANJA
(“VIEW ONLY”)
 INTERAKTIVNO SUČELJE
I/ILI SADRŽAJ
(“CLICKABLE”)
 STATIČNA KARTA TZ Zagrebačke županije – karte županije i mjesta  GeoPortal GIS-DATA –mogućnost zoomiranja i pan funkcije

VIP Navigator – mogućnost zoomiranja i odabira određenih slojeva

Telefonski imenih HT-a–mogućnost zoomiranja i pomicanja

 DINAMIČNA
KARTA
 Državni hidrometeorološki zavod  –

Prednosti i nedostaci digitalne kartografije
Primjena računala i ostalih elektroničkih uređaja, npr. GPS-a i satelita donijela je niz pozitivnih rješenja koja su unaprijedila proces izrade karata. Možda najvažnije od svega je ubrzanje izrade karata. Tradicionalno, taj je proces bio vrlo dug i složen, a «nova» karta je već prilikom dovršetka proizvodnje bila zastarjela. No konstantnim prikupljanjem podataka (npr. satelitom) i njihovim unošenjem u digitalnom obliku znatno se unapređuje obnavljanje geografskog sadržaja karte. Korištenjem printera visoke razlučivosti, te plotera, ubrzava se i crtanje karata, a smanjuje se i njihova cijena.

Izdvojimo još neke prednosti digitalne karte:

 Olakšano pronalaženje (npr. automatsko pozicioniranje)  podataka s prostornom dimenzijom na karti (ukoliko je vizualizacija povezana s bazom podataka; npr. prikaz određenog naselja, adrese ili objekta – bolnice, benzinske crpke…);
 Olakšana izrada i korištenje tematskih karata mogućnošću odabira slojeva na digitalnoj karti, s određenim sadržajima (npr. podaci o temperaturi, padalinama, sastavu stanovništva, gustoći stanovništva, BDP po stanovniku…) (sl. 5.);
 Mogućnost povećavanja i smanjivanja dijelova karte (tzv. zoomiranje);
 Mogućnost pomicanja karte i prikaza prema želji korisnika (tzv. pan);
 Korištenje funkcija hiperveza i integriranih multimedijalnih sadržaja povezanih s podacima na karti (slika, zvuk, video, animacija);
 Digitalna karta na internetu dostupna je velikom (i rastućem) broju korisnika;
 Digitalna karta na internetu, pod uvjetom redovitog obnavljanja, je trenutno najaktualniji mogući oblik kartografske vizualizacije;
 Digitalna karta na internetu, povezana s bazom podataka, pruža mogućnost sinkronih i asinkronih kolaborativnih projekata (npr. u prostornom planiranju).

Nedostaci i ograničenja:

 Nedostatak lakoće u manipuliranju kartom, posebno na terenu (savijanje, preklapanje, crtanje, mjerenje na karti);
 Limitirana veličina prikaza (veličina zaslona);
 Rezolucija zaslona i boje limitiraju prikazivanje detalja jer analogna karta (na papiru) ima veću rezoluciju i vjerojatno veću gustoću detalja i informacija od digitalne karte u istom mjerilu.

Umjesto zaključka citirat ćemo Frančulu* koji je o utjecaju digitalnih tehnologija u kartografiji napisao «…trebalo bi redefinirati i pojam karte tako da se odnosi na interaktivni kartografski prikaz. Ako korisnik ne može kontrolirati proces izrade karte, onda to nije karta. Ako nema mogućnosti interakcije, to također nije karta. Karta nije ni prikaz, koji ne omogućuje interakciju. Ono što mi danas nazivamo kartom to su samo statički elementi karte».

*Frančula, N. (2002) Digitalna kartografija, Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, Zagreb (skripte)

 Više…

Web Cartography, Developments and Prospects
Internet izdanje istoimene knjige vodećih autora o digitalnoj kartografiji

Hrvatsko kartografsko društvo
Među ostalim sadržajem moguće je pronaći priručnike i diplomske radove s temom digitalne kartografije i Geografskih Informacijskih Sustava

Digitalna kartografija-ususret geografiji budućnosti
Članak autora ovog teksta o digitalnoj kartografiji objavljen u CARNETOVOM časopisu Edupoint