Uvod
Klima kao faktor razvoja prometnog sistema pripada prirodno-geografskim faktorima. Utjecaj klime na promet odnosi se na klimatske i vremenske uvjete, a javlja se u fazi izgradnje i u fazi korištenja prometnice, odnosno pri odvijanju prometa. Klimatski uvjeti, budući da su rezultat višegodišnjih promatranja, poznati su i prometna mreža im mora biti prilagođena. Aerodromi se, na primjer, grade u prostorima gdje su najpovoljniji uvjeti za odvijanje zračnog prometa, autoceste se u planinskim prostorima grade gdje snježne padaline nisu velike i gdje ne postoji mogućnost lavina. Vremenski uvjeti samo se dijelom mogu predvidjeti. Posebno su važne izvanredne vremenske prilike koje mogu imati katastrofalne posljedice za odvijanje prometa. Vidljivo je to u gradskim prostorima gdje uslijed velikih količina kiša ili snijega dolazi do poteškoća u prometu. Ipak, nepovoljne posljedice klimatskih faktora mogu se ublažiti.
Vremenski uvjeti ne utječu toliko na velike zrakoplove, brodove i autobuse koliko na male letjelice, plovila i vozila za osobnu upotrebu ili sport. Za takve sudionike u prometu nužan je pristup meteorološkim informacijama koje omogućuju siguran promet. U SAD vremenske nepogode uzrokuju trećinu nesreća, dok je loše vrijeme (1964.-1969.) uzrok oko 35% svih nesreća. U Hrvatskoj loše vrijeme u pomorskom prometu uzrokuje oko 20% nesreća većih brodova i oko 40% nesreća manjih brodova, a u unutrašnjoj plovidbi oko 50% svih.
Utjecaj klimatskih faktora očituju se i u utjecaju koje vrijeme ima na čovjeka. Vrlo toplo ili vrlo hladno vrijeme može negativno utjecati na čovjeka budući da ti uvjeti nisu idealni. Posebno to dolazi do izražaja pri vožnji na većim udaljenostima.
Utjecaj klime na zračni promet
Najvidljiviji je utjecaj klimatskih faktora na izgled i lokaciju aerodroma. Zbog specifičnosti zračnog prometa pri traženju lokacije aerodroma moraju se zadovoljiti brojni klimatski uvjeti. Pri izgradnji aerodroma potrebna je dobra vidljivost. Lokacije koje zbog čestine magle, sumaglice, prašine, dima, niske naoblake ili padalina mogu imati smanjenu vidljivost, izbjegavaju se. Snijeg na aerodromima stvara probleme i zbog njegovog čišćenja s uzletno-sletnih staza. Važan je utjecaj vjetra. Zato je potrebno poznavati ne samo čestinu, već i prevladavajući smjer vjetra lokacije gdje se planira smjestiti aerodrom. Osim toga, utjecaj na lokaciju ima i nadmorska visina. Što je nadmorska visina aerodroma veća to je, zbog niskog tlaka zraka, potrebna duža pista. Sličan efekt ima visoka temperatura. U prostorima s prizemnom temperaturom od 40 do 50 ºC uzletno-sletne staze moraju biti približno jedan kilometar dulje (3 do 4 kilometra) nego u prostorima s niskom temperaturom (-40 do -50 ºC).
Klimatski faktori utječu i na samo odvijanje zračnog prometa. U atmosferi postoje stalne turbulencije koje utječu na sam let. Zračni promet odvija se u donjim dijelovima atmosfere. Let u visokim slojevima troposfere i u donjim slojevima stratosfere, koji su relativno mirni, omogućuje upotrebu automatskog pilota. Na let veliki utjecaj imaju i mlazne struje, koje pušu na velikim udaljenostima, od zapada prema istoku brzinama većim od 30 kms-1, u gornjoj troposferi ili donjoj stratosferi. Avioni koji lete u smjeru puhanja mlazne struje vremenski putuju kraće i pritom štede gorivo. Zato avioni koji putuju u smjeru puhanja mlazne struje nastoje njezin utjecaj iskoristiti što duže. To se naziva izobarička navigacija. Ipak, mlaznu struju prati turbulecija i pri vedrom vremenu, što let može učiniti neugodnim, pa čak i opasnim. Manji zrakoplovi koji lete na nižim visinama, najčešće sportski i osobni zrakoplovi, susreću se s problemima koji proizlaze iz nemirne atmosfere. Za njih je posebno važna suradnja s lokalnim meteorološkim postajama.
Najveći je utjecaj turbulencije na zrakoplov pri polijetanju i slijetanju. Turbulencija može nastati kao posljedica reljefa (orogenetska turbulencija), strujanja u oblacima (turbulencija u oblacima), ali i za vedrog vremena i vezana je za mlaznu struju (turbulencija vedrog vremena). Turbulencija je često vezana za grmljavinske oluje. U svakoj grmljavinskoj oluji postoji kumulonimbus. Zbog svoje visine i izrazitim turbulencijama u njemu, ali i padalinama koje su za njega vezane (jaka kiša ili tuča) sve ga vrste zrakoplova izbjegavaju. Proteškoće pri letu koje se javljaju pri grmljavinskim olujama još su mala vidljivost, promjene tlaka i temperature, a zbog električnog naboja koji se oslobađa može doći do oštećenja elekričnih, navigacijskih i drugih uređaja u zrakoplovu te ometanja radioveze. Na tlu su potrebne mjere opreza pri ulijevanju goriva. Zbog svega nevedenoga, zrakoplovi izbjegavaju grmljavinske oluje. Danas se grmljavinske oluje lako otkrivaju radarom.
Niske temperature uzrok su zaleđivanja površine zrakoplova. U letu zaleđivanje nastaje kada pothlađene kapljice vode udaraju na površinu zrakoplova i na njemu se zalede. Isti proces nastaje hvatanjem snijega na površinu zrakoplova. Taj je proces najintenzivniji pri temperaturi između -1 ºC i -10 ºC, a moguć je, na nekim dijelovima zrakoplova čak i na temperaturama do 15 ºC. Najjače je zaleđivanje u frontalnim oblacima i u oblacima nestabilne zračne mase, pogotovo u kumulonimbusu i nimbostratusu. Slabo zaleđivanje može nastati i izvan oblaka i pojasa padalina, kada je zrak bogat vodenom parom. Zaleđivanje je naročito opasno pri polijetanju, zbog čega se zrakoplov mora detaljno pregledati i odlediti. Moderni zrakoplovi imaju ugrađene sustave za sprječavanje zaleđivanja grijanjem, kemijskim tvarima, mehaničkim lomljenjem ili kombinacijom navedenih postupaka.
Utjecaj klime na kopneni promet
Kiše također utječu na prometnu mrežu. Kiše, intenziteta karakterističnog za određeni prostor, u načelu, nemaju veći utjecaj na prometnice. Slaba kiša ili rosulja može na prometnicama stvoriti tanak klizav sloj. Kiše velikog intenziteta mogu uzrokovati bujce koje oštećuju slabije građene ceste i željezničke pruge; također mogu uzrokovati odrone, začepljenje kanalizacije, oštećenje nasipa i mostova. Posebno je to problem u slabije razvijenim zemljama gdje zbog loše kvalitete prometne mreže bujice i poplave mogu uništiti dijelove prometnica i tako usporiti ili onemogućiti prometne tokove. Ukoliko je prostor pogođen obilnim kišama pogodan za nastanak klizišta, posljedice za promet mogu biti velike. Poplave u dolinama rijeka, kojima prolaze važni prometni pravci, mogu paralizirati promet i imaju velike štete za gospodarstvo prostora koji je ovisan o prekinutim prometnim pravcima. Općenito, kiše smanjuju vidljivost i povećavaju nesigurnost, čime se usporava promet.
Snijeg, u prostorima u kojima se javlja, stvara probleme pri odvijanju prometa. Snijeg se javlja relativno nepravilno i to u samo jednom dijelu godine, a često pada na velikim prostorima. U Hrvatskoj, snježne padaline mogu zahvatiti cijeli kontinentalni prostor. Zbog takve pojavnosti snijeg je nemoguće očistiti s prometnica u kratkom roku stoga često dolazi do zastoja u prometu, a može proći i po nekoliko dana dok se situacija ne normalizira. Poseban je problem pojava većih snježnih padalina u prostorima u kojima nije uobičajen, npr. u priobalnom prostoru Hrvatske. Zbog nedovoljnog broja vozila za čišćenje snijega, njegovo duže zadržavanje stvara ozbiljne poteškoće. Čak i u prostorima gdje je snijeg redovita padalina, padanje snijega stvara probleme. Naime, kako se snijeg javlja samo u hladnom dijelu godine, nije isplativo održavati veliki broj vozila za njegovo čišćenje. Stoga se u prvih nakoliko dana padanja većih količina snijega redovito javljaju poteškoće u prometu u svim dijelovima svijeta. U planinskim prostorima to je još više izraženo. Snažan vjetar može stvoriti snježne nanose koji blokiraju prometnice, a opasnost predstavljaju i lavine. Zato se u planinskim prostorima grade snježne ograde i tuneli, kako bi se povećala sigurnost u prometu. Naglo kopnjenje snijega može prouzročiti velike poplave, koje, također, imaju negativan utjecaj na promet.
Na promet u hladnom dijelu godine utječe i led. Na kopnu njegov je utjecaj raznolik. Na cestama on se javlja kao poledica, što onemogućuje normalno odvijanje prometa. Led također ubrzava trošenje prometnica. To može biti opasno u slučaju željezničkog prometa, kada niske temperature mogu prouzročiti pucanje oštećenih željeničkih pruga. Led koji se hvata na prijevoznim sredstvima također ima nepovoljan utjecaj.
Utjecaj na kopneni promet ima i vjetar. Snažan bočni vjetar može zanositi i prevrtati vozila. U primorskom dijelu Hrvatske jaka bura stvara velike probleme u odvijanju prometa. Kako bi se vozače upozorilo na jaki vjetar, mjesta sa snažnim udarima posebno su označena, a na nekim mjestima su podignuti zidovi radi zaštite od jakih naleta vjetra. Najbolji primjer koliko se pažnje treba posvetiti vjetru pri planiranju trase prometnice je Maslenički most.
Utjecaj klime na pomorski promet
U pomorskom prometu utjecaj klime očituje se najviše kroz vjetar, maglu i led. Vjetar je u vrijeme jedrenjaka bio osnovna pokretačka snaga brodova. Njegova je važnost bila vrlo velika, stoga se posebna pažnja posvećivala poznavanju vjetrova. Pojavom brodova na parni, dizelski i nuklearni pogon, vjetar je izgubio na važnosti. Ipak, ni suvremenim brodovima nije svejedno plove li niz ili uz vjetar. Snažni vjetar može poremetiti pomorski promet, posebno u obalnim dijelovima, zbog čega može biti otežano ili onemogućeno pristajanje brodova. Čak i vjetrovi manje brzine mogu stvarati probleme manjim brodovima s neiskusnom posadom. U hrvatskom primorju nepovoljan utjecaj, uz utjecaj ostalih vjetrova koji se javljaju na Jadranu, imaju bura i jugo. Ako luka u Hrvatskoj nema prirodnu ili umjetnu zaštitu od tih vjetrova, za jakog juga ili bure u nju brod ne može pristati. Svake zime zbog jake bure dolazi do prekida prometa između kopna i obale. Zbog valova koje stvara vjetar, poteškoće su posebno izražene ako je obala razvedena, sa puno otoka, otočića, hridi i rtova. Vjetar velike poteškoće stvara i u razdobljima kada mijenja smjer, npr. uvečer i ujutro. Stoga je poznavanje vjetrova nužno za sigurno odvijanje prometa u priobalnim prostorima.
Kako bi se otklonili problemi koje uzrokuje smanjena vidljivost brodovi moraju biti propisno osvjetljeni. Također na obali postoji sustav svjetionika i drugih oznaka koji omogućuju sigurnu plovidbu uz obalu i po noći.
Niske temperature mogu dovesti do zaleđivanja plovila, što pogoršava njegova plovna svojstva. Posebno je to izraženo ako pada kiša ili snijeg koji se zatim smrzavaju na plovilu. Najjače zaleđivanje nastaje kada se, pri niskim temperaturama, voda, zbog jakog vjetra ili valova, voda prelijeva preko broda. Ako vjetar i valovi dolaze samo s jedne strane plovila može doći do prevrtanja.
Led na moru karaketrističan je za visoke geografske širine. Ipak, more se može lediti i Jadranu, u zimi, za prodora vrlo hladnih zračnih masa, ali se ne zadržava dugo. U morima bližim polarnom prostoru na led se pri odvijanju prometa mora računati. Ledeni brijegovi su u prošlosti bili velika prijetnja za brodove. Danas, zbog sustava obavješćivanja o opasnosti od leda, upotrebe radara i bolje konstrukcije brodova, ta je opasnost bitno smanjena. U najsjevernijim lukama svijeta led je na moru prisutan više mjeseci u godini. Kako bi se i u tim mjesecima mogao odvijati promet nužna je upotreba ledolomaca koji bitno poskupljuju troškove prijevoza.
Zaključak
Klima za promet danas nema toliko značenje koliko je imala u prošlosti. Može se reći kako se “prirodne barijere zamjenjuju ekonomskim.” Ako postoji interes i mogućnost da se povežu dva prostora, a to je ekonomski isplativo, ti će se prostori povezati. Danas se povezuju prostori prometnicama čija je izgradnja, često zbog prirodno-geografskih faktora, još u nedavnoj prošlosti bila nezamisliva. To povezivanje ovisi o gospodarskoj razvijenosti prostora. Što je neki prostor razvijeniji to je prometni sistem razvijeniji unatoč nepovoljnoj prirodnoj osnovi. Najbolji primjer za to je Švicarska. Ipak, često se dogodi da jaki snijeg, vjetar ili grmljavinska oluja stvaraju poteškoće u prometu ili da se zbog snijega ili poplava dolazi do prekida u prometu neke zemlje. U svim tim slučajevima dolazi do izražaja važnost prirodno-geografskih faktora pri odvijanju prometa. Unatoč razvoju znanosti i tehnologije čovjek mora uzeti u obzir prirodnu osnovu prostora u kojem se prometna mreža razvija.
Literatura
Gajić-Čapka M., Zaninović K., 1991: Meteorološki aspekti oblikovanja infrastrukture prometa kopnom, vodom i zrakom. Zbornik radova savjetovanja Izgradnja prometne infrastrukture za puno ostvarenje jadranske orijentacija Hrvatske, Savez inžinjera i tehničara Hrvatske, Zagreb, Zagreb, 175-183.
Gelo B., 1988: Mezomodeli atmosfere i sigurnost prometa. Suvremeni promet 10, 717-721
Malić A., 1998: Geoprometna obilježja svijeta. Nakladna kuća Dr. Feletar, Zagreb
Penzar B. i sur., 1996: Meteorologija za korisnike. Školska knjiga, Zagreb
Senior M.L., White H.P., 1989: Transport geography. Longman Scientific & Technical, Harlow
Stražičić N., 1996: Pomorska geografija svijeta. Školska knjiga, Zagreb
