Kako geografija može pridonijeti poboljšanju znanstvene pismenosti naših učenika i razumijevanju globalno važnih tema današnjice? Postavili smo teško pitanje, ali odmah predlažemo i odgovor: interdisciplinarnim povezivanjem nastavnih sadržaja kroz aktualne i životno važne teme. Da je to itekako moguće, pokazali smo u OŠ Eugena Kvaternika u Rakovici u rujnu 2025.
Radionice za sve učenike od prvog do osmog razreda, organizirane u skupine po dva razreda, bile su naslovljene Ugljikov dioksid i mikroklima podzemlja: kako znanost opaža klimatske promjene. Cilj ovih aktivnosti bio je upoznati učenike s temeljnim konceptima fizike s primjenom u geografiji i prirodnih znanosti općenito, a koji su nužni za razumijevanje klimatskih promjena – od Sunčevog sustava, atoma i oblika energije, pa sve do učinka stakleničkih plinova na Zemljinu klimu.
Posebna vrijednost ovih radionica leži u tome što su bile dio znanstvenog projekta CARDIKARST, čime se učenicima i učiteljima omogućuje izravan kontakt sa suvremenim znanstvenim istraživanjima. Takav oblik suradnje škola i znanstvene zajednice otvara nove obrazovne prakse, pruža pristup aktualnim znanstvenim spoznajama te učenicima otkriva kako znanost zapravo funkcionira – koji su njezini dometi, izazovi i metode. Projekt CARDIKARST usmjeren je na istraživanje procesa kruženja ugljika u krškim sustavima te njihovog utjecaja na klimatske promjene i mikroklimu podzemlja. Cilj projekta, kojeg podupiru Hrvatska zaklada za znanost i Slovenska agencija za istraživanja i inovacije je unaprijediti znanja o ulozi krškog okoliša u globalnim ciklusima ugljika te istodobno jačati suradnju između znanstvenika, stručnjaka u sustavi zaštite prirode te nastavnika i učenika kroz edukativne aktivnosti i terenska istraživanja.
Učenici u radionicama nisu bili pasivni promatrači prikaza svemira i procesa na Zemlji, već su aktivno sudjelovali u istraživanjima koristeći znanstvene modele, mjerne instrumente, pokuse i terenske alate koje znanstvenici koriste u svojim istraživanjima. Radili su s mikroskopima, modelima atoma, termokamerama, mjernim instrumentima, modelima staklenika i krških reljefa. Ovakav pristup pokazuje koliko interes i motivacija za prirodne znanosti rastu kada se djeci omogući praktičan i istraživački rad.
Povezanost sa suvremenim obrazovnim politikama EU
U suvremenim obrazovnim praksama Europske unije snažno se potiče pristup učenja koji se temelji na rješavanju stvarnih problema, s naglaskom na rano razvijanje STEM kompetencija, istraživačko učenje i primjenu digitalnih alata. Geografija se na taj način pozicionira kao disciplina s iznimnim potencijalom za doprinos razvoju prirodoslovne i prostorne pismenosti, a time i razvoju aktivnog i odgovornog građanstva. Europska komisija prirodoslovnu pismenost vidi kao jednu od ključnih kompetencija 21. stoljeća – temelj za donošenje odgovornih odluka o okolišu, zdravlju i tehnologiji, što dodatno naglašava važnost geografije u obrazovnim sustavima koji teže održivom razvoju. U tom se okviru geografija sve jasnije pozicionira kao povezujuća znanost – most između prirodoslovnih i društvenih područja – te kao disciplina koja učenicima daje instrumente za razumijevanje odnosa čovjeka i okoliša. Time se izravno doprinosi razvoju znanstvene pismenosti i stvaranju aktivnih, odgovornih građana sposobnih donositi promišljene odluke o okolišu, zdravlju i tehnologiji, što je i jedan od strateških ciljeva europskog obrazovnog prostora do 2030. godine.
Geografija kao vrata prema STEM karijerama
Teme poput klimatskih promjena, očuvanja pitke vode, korištenja obnovljivih izvora energije ili zaštite georaznolikosti i bioraznolikosti radi otpornosti i stabilnosti ekosustava, nisu samo sadržaji kurikuluma – to su ujedno i područja u kojima će budući naraštaji tražiti karijerne prilike. Geografija se prirodno povezuje s fizikom, kemijom, biologijom, matematikom i informatikom. Dodatno, razvoj digitalne geografije – primjerice kroz široko dostupne digitalne snimke s površine Zemlje, iz zraka i iz svemira, geografske informacijske sustave (GIS), daljinska istraživanja i analizu prostornih podataka – stvara nove mogućnosti za učenike u svijetu znanosti i tehnologije, ali i gospodarstva u izazovnim uvjetima poput onih koje nameću klimatske promjene u upravljanju vodama ili poljoprivredi i ribarstvu.
Podrška učiteljima kao temelj sustavne promjene
Radionice u Rakovici pokazuju da se kvalitetna nastava temelji na istraživačkom pristupu, aktivnoj primjeni instrumenata i modela te na osmišljavanju sadržaja koji potiče znatiželju i analitičko mišljenje učenika. Ipak, kako bi ovakav pristup zaživio u što više škola, potrebno je sustavno ulagati u materijalnu i metodičku podršku učiteljima, osobito u sredinama s ograničenim pristupom suvremenim obrazovnim resursima. U tom kontekstu planiramo organizaciju stručnih radionica za nastavnike geografije i fizike 2026. godine u Pećinskom parku Grabovača. Fokus će biti na terenskom radu i praktičnoj primjeni interdisciplinarnog STEM pristupa u stvarnom okruženju, kako bi se učiteljima pružila podrška i inspiracija za inovativne nastavne prakse.
Zaključno – geografija kao alat za razumijevanje svijeta
Ovakvi projekti ne bi smjeli ostati iznimka, već postati model dobre prakse koji će se sustavno poticati i prenositi. Geografija, kao otvorena i poveziva disciplina, ima jedinstvenu sposobnost spajanja prirodnih, društvenih i tehničkih znanosti te razvijanja cjelovitog pogleda na svijet. U središtu tog pristupa nalazi se istraživačko učenje – ono koje povezuje učionicu s iskustvom stvarnog prostora, prirode i društva.
Jačanjem suradnje između škola, znanstvenih institucija i ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima stvara se obrazovni prostor u kojem učenici mogu neposredno upoznati znanost u praksi. Time geografija postaje više od nastavnog predmeta – ona postaje način razumijevanja svijeta kroz pitanja, istraživanje i djelovanje. Vrijeme je da obrazovne politike, škole i znanstvene institucije prepoznaju taj potencijal i zajednički podrže inicijative koje učenicima pružaju znanje, iskustvo i vrijednosti potrebne za razumijevanje i oblikovanje svijeta u kojem žive.
