Što je industrijska baština i zašto nam je važna?

Industrijska baština Hrvatskog zagorja - što je industrijska baština?

h

Stručni članak

27. rujna 2021.

Martina Jakovčić i Josip Kajinić

Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Industrijsku baštinu čine ostatci povijesnog, tehnološkog, arhitektonskog i znanstvenog značenja. To su zgrade i strojevi, rudnici, energetska postrojenja i skladišta, ali i prostori društvenog života povezanog s industrijom (kuće, škole, vjerski objekti i sl.).

Naša industrijska prošlost priča nam priču o promjeni, razvoju i kreativnosti. Priča nam priču o tome kako smo i gdje smo radili, koje poslove smo radili i kako smo živjeli. Industrijska baština segment je kulturne baštine, a čine je ostatci industrijske kulture koja ima povijesnu. tehnološku, društvenu, arhitektonsku ili znanstvenu vrijednost. Industrijsku baštinu čine objekti nastali u razdoblju od industrijske revolucije do danas (prema Povelji iz Nizhny Tagila, Icomos, 2006.). Objekte industrijske baštine možemo kategorizirati prema tipu industrije, lokaciji, krajobrazu koji sačinjava te obliku kompleksa.

Područje Hrvatskog zagorja je među najstarijim industrijalizacijom obuhvaćenim prostorima Hrvatske (sl. 1). Industrijski razvoj bio je prvenstveno uvjetovan prirodnim izvorima, geografskim smještajem u neposrednoj blizini Zagreba te na prirodnim pravcima koji su kroz povijest vezali Jugoistočnu Europu sa Srednjom Europom. Početke industrijalizacije obilježila je željeznica te je nastala svojevrsna sinergija željeznice i industrije koja je bila karakteristična i za industrijsku revoluciju širom Europe. Željeznicom je dopremana roba, prvenstveno sirovine za potrebe industrije, ali i otpremana roba u vidu gotovih proizvoda od tekstila, keramike i slično. No odvozila je i energente i sirovinu, primjerice rudu iz mnogobrojnih ugljenokopa na prostorima Hrvatskoga zagorja. To je bio teretni promet, ali nezanemariv je bio i putnički promet, koji je imao dva aspekta. Prvi je bio prijevoz radnika u industrijske pogone u Zagrebu, a drugi je bio prijevoz putnika s poljoprivrednim proizvodima koje su dovozili i tržili također u Zagrebu. S industrijskim razvojem došlo je do prostornih i društvenih promjena.

Sl.1. Razvoj industrije na prostoru Hrvatskog zagorja.

Na prostoru Hrvatskog zagorja kroz vrijeme su se pojavile i bile zastupljene keramička, staklarska, rudarska, građevinska, farmaceutska, drvna, tekstila industrija, industrija kože i obuće, zatim industrija plastičnih masa, te energetska, metalna i prehrambena industrija (sl. 2). S obzirom na lokaciju uočljivo je linearno prostiranje koje prati prometne pravce, a nastalo je tijekom 19. i prve polovine 20. stoljeća. Tekstilnu industriju karakterizira pojava tipičnih industrijskih krajobraza smještenih u područjima s velikim brojem relativno jeftine radne snage. Tu, u konačnici, nalazimo i primjere začetaka industrijskih kompleksa poput onih u Krapini, Zaboku ili Humu na Sutli.

Sl. 2. Prostorni razmještaj industrije od baštinskog i povijesnog značaja (I. Rendulić).

Svi ti industrijski kompleksi na prostoru Hrvatskog zagorja svjedoče o aktivnostima koje su imali i imaju znatne posljedice na razvoj prostora i društva, imaju socijalnu vrijednost kao svjedok načina života u tom prostoru i osjećaja identiteta te svjedoče o tehnološkoj i znanstvenoj vrijednosti i utjecaju na arhitekturu, dizajn i planiranje prostora te su vrijedni očuvanja.

Sl. 3. Dio povijesnog i novijeg industrijskog sklopa ciglane u Bedekovčini (foto N. Buzjak).

Literatura:

The Nizhny Tagil Charter for the Industrial Heritage / Nižnijtagilska povelja o očuvanju industrijske baštine. Povijest u nastavi, VIII(15 (1)), 169-182. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82541 (27.09.2021.)
Skip to content