Prirodna i kulturna baština Međimurja

Interpretacija kao sredstvo konzervacije prirode na primjeru Međimurja

h

Stručni članak

17. travnja 2021.

Mihaela Mesarić

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode
l

UVOD

Interpretacija baštine potiče ljude da upoznaju, razumiju, zavole, zagovaraju i podupiru odnos prema onome što su dublje upoznali, pod čiju su površinu zagrebli svim osjetilima. Zato je rad intepretatora i edukatora prirode od iznimnog značaja za cijelu zajednicu i za dobrobit okoliša.

Uvodno o interpretaciji

Jedan od najmoćnijih alata u zaštiti prirodnih vrijednosti i ostale baštine je interpretacija. Ljudi će voljeti, zagovarati, podupirati i imati razvijen etički odnos samo prema onome što su dublje upoznali, pod čiju su površinu zagrebli svim osjetilima. Samo ono što u čovjeku može evocirati ljepotu i probuditi radost novog otkrivenja, samo će to čovjek doživotno pamtiti i živahno nositi u sebi kao podsjetnik na raznolikost svijeta u kojem smo rođeni (Rojko i sur., 2020).

Interpretacija je edukacijska aktivnost koja ima za cilj otkriti značenje prirodnih i kulturnih resursa. Kroz brojne medije interpretacijom se povećava naše razumijevanje, uvažavanje te posljedično i zaštita baštine. Razvoju filozofije interpretacije uvelike su pridonijeli pioniri interpretacije – Enos Mills i Freeman Tilden. Enos Mills (1870.-1922.) u svom djelu “Adventures of a Nature Guide and Essay in Interpretation” iz 1920. godine razvija više principa, temeljem svog osobnog iskustva rada kao interpretatora, koji su osnova učinkovite interpretacije. On koristi pojam interpretirati kako bi opisao svoje vođenje prirodom u Long’s Peak, Colorado (Beck i Cable, 2002).

Freeman Tilden (1883.-1980.) bio je američki pisac koji je proputovao SAD i promatrao kako interpretatori u nacionalnim parkovima komuniciraju s posjetiteljima. Cijelo je vrijeme ispitivao i analizirao na koje metode i tehnike posjetitelji najbolje reagiraju. Kao rezultat svoga istraživanja, 1957. godine je objavio prvo izdanje knjige “Interpreting Our Heritage” (sl. 1) koja se bavi filozofijom, namjerama i načelima interpretacije. Ta je knjiga postala temelj budućega razvoja interpretacije, a Tildena smatramo ocem interpretacije (Bunić, 2006).

Sl. 1 Naslovnica trećeg izdanja Tildenove kultne knjige

Tilden (1977) iznosi šest principa interpretacije:

  1. Bilo koja interpretacija koja na neki način ne povezuje ono što se prikazuje ili opisuje s osobnošću ili nekim iskustvom posjetitelja bit će sterilna.
  2. Informacija sama po sebi nije interpretacija; interpretacija je otkrivenje temeljeno na informacijama; svaka interpretacija bazira se na informacijama.
  3. Interpretacija je umijeće koje je kombinacija više vještina, bilo da su prezentirani materijali znanstveni, povijesni ili iz područja arhitekture; sve te vještine su otvorene prema učenju do određene mjere.
  4. Osnovni cilj interpretacije nisu instrukcije nego provokacije.
  5. Cilj prezentacije mora biti predstaviti cjelinu, a ne samo dio; cjelinu umjesto pojedinih faza.
  6. Interpretacija djeci (do 12 godina) ne smije biti pojednostavljena prezentacija za odrasle već mora imati potpuno drugačiji pristup; da bi postigla svoju svrhu za nju treba razviti posebni program.

Iako Nacionalna parkovna služba SAD-a nije izmislila interpretaciju, uvelike je zaslužna što je javnost priznala interpretativne vrijednosti u razvijanju razumijevanja i poštivanja prirode i povijesti (Martinić, 2010). Dugogodišnjim postojanjem interpretacijske službe unutar Nacionalne parkovne službe u SAD-u, školovanjem interpretatora i ulaganjem u programe i interpretacijske aktivnosti povećava se i obogaćuje vrijednost i užitak boravka posjetitelja (Bunić, 2006).

Metode i mediji interpretacije

Interpretatori baštine diljem svijeta slijede načela interpretacije kako bi poboljšali vrijednost svojih programa i približili značenje područja posjetiteljima, te u njima pobudili potpuno razumijevanje i poštovanje mjesta na kojem se nalaze. Služe se interpretativnim tehnikama i metodama kako bi ostvarili ciljeve interpretacije, obogatili iskustvo posjetitelja i osigurali njihovo zadovoljstvo (Bunić, 2006). Mnogo je različitih načina kojima se može prenijeti poruka posjetitelju. Najgrublje se mogu podijeliti s obzirom na to je li riječ o neposrednom ili posrednom kontaktu interpretatora i posjetitelja. Za uspješnu interpretaciju potrebno je postići balans u korištenju neposrednih i posrednih metoda (Knudson i dr., 2003). Oblici neposredne interpretacije su formalna predavanja, vođene šetnje, pričanje priča, demonstracije, posebne priredbe, programi za djecu, centri za posjetitelje, radionice, različite manifestacije. Posredna interpretacija ostvaruje se putem internet stranica, izložbi, publikacija, audio-vizualnih programa, brošura, plakata, vodiča za samostalno snalaženje u prostoru, vodiča za prepoznavanje vrsta, karti poučnih puteva ili biciklističkih ruta (Bunić, 2006).

Centri za posjetitelje imaju središnje mjesto u očuvanju i prezentaciji baštine nekog područja. Centar za posjetitelje je pozivnica u živi muzej oko centra (Knudson i dr., 2003). Centri za posjetitelje pojačavaju osjećaj odlaska u neko područje i prvi su iskorak prema njegovom otkrivanju. Oni predstavljaju mjesto na kojem posjetitelji moraju biti informirani o osnovnim elementima vezanim uz posjećivanje (Martinić, 2010). Kada posjetitelji dođu u centar za posjetitelje dio vremena posvećuju izložbama. Izložbe iziskuju kreiranje one poruke koja pobudi i educira posjetitelja (Knudson i dr., 2003).

Jedan od najznačajnijih komunikacijskih medija su i poučne ploče (Ham, 1992) čija izrada iziskuje vrijeme, kompleksno planiranje te često skuplje materijale za njihovu izvedbu. Poučne staze vode posjetitelje kroz definirane točke odnosno stajališta, a svaka od njih prezentira dio teme. Koriste se kako bi pokazale posjetiteljima sadržaje koje inače ne bi vidjeli ili zamijetili. Prednost poučnih staza je da su, ovisno o lokalnim uvjetima, dostupne svakodnevno i to tijekom cijelog dana (Ham, 1992). Poučne su staze namijenjene širokoj javnosti pa kako posjetitelji najčešće nisu stručnjaci, potrebno je birati sadržaje koji su zanimljivi i razumljivi bez obzira na predznanje (Martinić, 2010).

Interpretacija prirode Međimurja

Uzmemo li u obzir gustoću naseljenosti Međimurja od 156 stan/km², dakle značajni i dugotrajni antropogeni utjecaj na fizički prostor zavičaja između dviju rijeka, interpretacija prirodne baštine Međimurja postaje ogromni izazov. Naime, prirodni fenomen u Međimurju mora se interpretirati u odnosu na čovjeka, razvoj ljudskih naselja te veliki utjecaj na fizički prostor. Kao dijametralno suprotna krajnost jest interpretacija divljine, fizičkog prostora u kojem je čovjek tek prolaznik koji se ne zadržava, pa interpretacija uključuje čiste izvorne sastavnice prirode i njihove međuodnose bez uplitanja čovjeka ili, točnije, uz posredno uplitanje čovjeka putem npr. klimatskih promjena i utjecaja istih na globalne (ne)prilike. Divljine u Međimurju nema, a i u Europi je prilično rijetka. Interpretacija prirodne baštine Međimurja stoga uključuje i povijesnu komponentu. Jedna od najčešćih grešaka koja se iz neznanja ili nehaja javlja u javnoj komunikaciji jest izjava kako u Međimurju imamo netaknutu prirodu. Taj se epitet novinarima i djelatnicima u turizmu čini kao mamac za modernog posjetitelja ili turista koji voli takve netaknute predjele. No, priroda Međimurja je sve samo ne netaknuta. Zapravo je vrhunsko umijeće interpretirati taknute prirodne vrijednosti Međimurja, a da posjetitelj bude zaintrigiran kao da je u divljini ili u muzeju svjetskog glasa. Tu je ključna kvalitetna interpretacija, bila ona usmena, putem knjige, filma ili najčešćeg medija na samom terenu – poučne ploče ili cijele poučne staze (Rojko i sur., 2020.).

Centar za posjetitelje Med dvemi vodami

Otvoren je 19. lipnja 2020. godine kao rezultat dugogodišnjeg promišljanja o tome da je u Međimurju potrebno mjesto na kojem će posjetitelji dobiti sve relevantne informacije o tome što je vrijedno u međimurskoj prirodi te kamo se uputiti u istraživanje te prirode kad završe s razgledom izložbe u centru.

Centar se nalazi u naselju Križovec na Trgu međimurske prirode 1 (sl. 2). Križovec je selo u sastavu Grada Mursko Središće, a Trg međimurske prirode je prvi i jedini hrvatski trg koji je posvećen prirodi. Ovdje se ujedno nalazi i sjedište Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. U prizemlju Centra dvije su moderno opremljene galerije Mura (sl. 3) i Drava (sl. 4) sa stalnim interpretacijskim postavom i suvenirnicom te ulaznim info pultom. U okolišu Centra nalazi se interpretacijska brvnara “Moj hrast Adam” te dječje igralište Rječica. Glavna poruka koja se prenosi posjetiteljima Centra je: Priroda može bez čovjeka, a može li čovjek bez prirode?

U protekle tri godine napravljeni su značajniji iskoraci u interpretaciji međimurske prirode baštine. Nakon višegodišnjeg planiranja te njihovog kreiranja tijekom 2020. i početkom 2021. godine otvorena su tri značajna interpretacijska sadržaja koji čine osnovu interpretacije prirodnih vrijednosti. To su centar za posjetitelje “Med dvemi vodami”, poučna staza “Svetomartinska Mura” te edukacijsko-istraživački centar “Matulov grunt”.

Sl. 2 Centar za posjetitelje Med dvemi vodami nalazi se na Trgu međimurske prirode. Foto: Davorin Mance.

Što je mrtvica, ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tko su fljojsari, koja ptica tropskog izgleda leti Međimurjem, zašto su kockavica i crnkasta sasa ugrožene vrste, tek su dio zanimljivosti koje interpretira ovaj Centar.

Sl. 3 Galerija Mura u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami. Foto: Davorin Mance.

Sl. 4 Galerija Drava u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami. Foto: Davorin Mance.

Poučna staza Svetomartinska mura

Uz desnu obalu rijeke Mure, na području najsjevernije hrvatske jedinice lokalne samouprave Općine Sveti Martin na Muri, uređeno je pet kilometara staze pogodne za pješačenje ili bicikliranje. Staza je otvorena 26. lipnja 2020. godine. Kroz dvadeset interpretacijskih ploča (sl. 5) povezanih u kružnu stazu interpretiraju se prirodne vrijednosti te tradicijske djelatnosti kao što je skelarstvo, mlinarstvo i ekstenzivno stočarstvo. Staza je prilagođena za obilazak osoba s invaliditetom, a obilazak upotpunjuje i aplikacija Med dvemi vodami (sl. 6) koja se koristi kao audio vodič, podrška u interpretaciji sadržaja slijepim i slabovidnim osobama te dodatni brojač posjetitelja. Staza se nalazi u zaštićenom području Regionalni park Mura-Drava, a širi prostor uz rijeku Muru također je i dio hrvatsko-mađarskog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav proglašenog od strane UNESCO-a 2012. godine.

Sl. 5 Jedna od dvije ulazne interpretacijske ploče na stazi.

Sl. 6 Aplikacija Med dvemi vodami koristi se kao audio vodič te je podrška u interpretaciji osobama s posebnim potrebama.

Edukacijsko-istraživački centar Matulov grunt

Stara hiža u Frkanovcu građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja. Predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture gornjeg Međimurja. Rekonstrukcijom i prenamjenom hiže, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta (sl. 7) napravljen je edukacijsko-istraživački centar otvoren 10. ožujka 2021. godine. Interpretira raznolikost leptira, vlažne livade te tradicionalnu košnju koja je neophodna za njihovo očuvanje. U kajkavskom dijalektu za riječ leptir koristi se izraz matul, a za parcelu odnosno posjed riječ grunt. Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000 Međimurje, nedaleko od spomenika prirode Bedekovićeve grabe. Matulov grunt ima i prostor za boravak te stvaralački rad. Zato ima i rezidencijalnu namjenu za istraživače i umjetnike. Pomoćni objekt sa starom prešom i vanjski dio objekta prostor je za predavanja, radionice i slična događanja.

Sl. 7 Matulov grunt iz zraka. Foto: Davorin Mance.

Interpretacijski govori, vođene šetnje, radionice, predavanja i druga događanja

Na sva tri ranije navedena lokaliteta provode se tematski programi s ciljem interpretacije prirode te potrebe njezinog očuvanja. Osim interpretacijskih govora i vođenih šetnji, interpretatori educirani od strane Međimurske prirode i krovne udruge za interpretaciju baštine Europe „Interpret Europe“ provode i tematske radionice (sl. 8) te organiziraju različita događanja kao što su predavanja, tematske izložbe ili predstave i performansi na otvorenome.Više informacija o posjetu navedenim sadržajima pronađite na www.med-dvemi-vodami.info.

Sl. 8 Učenici na radionici Vode u zavičaju.

Literatura:

Beck, L., Cable, T., 2002: Interpretation for the 21st Century – Fifteen Guiding Principles for Interpreting Nature and Culture, Sagamore Publishing, Champaign.
Bunić I., 2006: Priručnik za interpretaciju zaštićenih područja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Ham, S. H., 1992: Environmental interpretation – A Practical Guide for People with Big Ideas and Small Budgets, Fulcrum Publishing Golden, Colorado.
Knudson, D. M., Cable, T. T., Beck, L., 2003: Interpretation of Cultural and Natural Resources, Venture Publishing Inc. and State College Pennsylvania.
Martinić, I., 2010: Upravljanje zaštićenim područjima prirode – planiranje, razvoj i održivost, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.
Rojko, I., Mesarić, M., Srša, S., Janković, S., Šardi, Z., Golub, S. 2020: Priručnik za interpretaciju edukatora prirode Međimurja, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Križovec.
Tilden, F., 1977: Interpreting Our Heritage, University of North Carolina Press.
Skip to content