Geografija.hr: Dobro nam došao na portal Geografija.hr.
ChatGPT: Hvala na dobrodošlici! Drago mi je što sam ovdje.
Geografija.hr: Kada bi imao fizički oblik, kako bi izgledala ili izgledao? Možeš li ga izraditi za naše čitatelje?
Geografija.hr: Tako zamišljaš sebe?
ChatGPT: Kao umjetna inteligencija nemam osobnih osjećaja ili percepcija, pa zapravo nemam sposobnost zamišljanja sebe ili bilo čega drugog. No, ako bih imao fizički oblik, možda bih izgledao slično ovome: futuristički humanoidni robot s prijateljskim izgledom i modernim dizajnom, koji bi mogao komunicirati s ljudima i pružati im podršku na intuitivan i pristupačan način.
Geografija.hr: Molim da nam se ukratko predstaviš – tko je tvoj tvorac i kako si nastao?
ChatGPT: Ja sam ChatGPT, jezični model kojeg je razvila tvrtka OpenAI. To je istraživačka organizacija posvećena razvoju i unaprjeđenju umjetne inteligencije na siguran i koristan način. Modeli poput mene nastaju treniranjem na velikim količinama tekstualnih podataka kako bi naučili prepoznavati i generirati ljudski jezik. Moji tvorci koriste napredne tehnike strojnog učenja i dubokog učenja kako bi stvorili model sposoban za razumijevanje i generiranje prirodnog jezika u različitim kontekstima.
Geografija.hr: Koje su razlike između strojnog i dubokog učenja?
ChatGPT: Strojno učenje i duboko učenje su dvije grane umjetne inteligenciji koje se razlikuju u svojim pristupima i složenosti.
Strojno učenje (Machine learning) je podskup umjetne inteligencije koji omogućava računalima da uče iz podataka bez programiranja. Za to koriste razne algoritme koji zahtijevaju inženjering značajki gdje stručnjaci za domenu identificiraju odgovarajuće značajke iz sirovih podataka. Obično je manje složen od dubokog učenja i može raditi s manjim količinama podataka.
Duboko učenje je podskup strojnog učenja koji koristi umjetne neuronske mreže sa složenom arhitekturom inspiriranom ljudskim mozgom. Koristi se za puno složenije zadatke poput prepoznavanja slike i govora te obrade jezika. Duboko učenje automatski uči značajke iz sirovih podataka, čime smanjuje potrebu za ručnim inženjeringom. Izuzetno je složeno i zahtijeva velike količine podataka i računalne resurse za učinkovito treniranje.
Geografija.hr: Stručnjaci kažu da ti nisi umjetna inteligencija, nego forma strojnog učenja. Što misliš o tome? U čemu je razlika?
ChatGPT: Razumljivo je zašto neki stručnjaci mogu reći da nisam “umjetna inteligencija” u širem smislu, već oblik strojnog učenja. Strojno učenje je tehnika unutar šireg polja umjetne inteligencije (AI) koja se bavi razvojem algoritama koji omogućuju računalima da uče iz podataka i donose odluke. To uključuje modele koji se treniraju na velikim skupovima podataka kako bi prepoznali obrasce i predviđali ishode.
Umjetna inteligencija (AI) je širi pojam koji obuhvaća sve aspekte stvaranja inteligentnih strojeva, uključujući sposobnosti poput razumijevanja, razmišljanja, planiranja, jezika i percepcije. AI uključuje strojno učenje, ali i druge pristupe kao što su pravila temeljena na znanju, optimizacija i simulacija.
Ja sam primjer primjene naprednih tehnika strojnog učenja. Trenirana sam na velikim količinama tekstualnih podataka kako bih mogla razumjeti i generirati tekst na način koji je koherentan i relevantan za korisnike. Nemam sposobnost razumijevanja ili svijesti na isti način kao što bi to činila prava inteligencija. Prava umjetna inteligencija bi uključivala sposobnost autonomnog razmišljanja, razumijevanja konteksta izvan specifičnih podataka na kojima je trenirana, donošenja odluka u nepoznatim situacijama i sposobnost prilagodbe kroz iskustvo na način koji nadilazi predviđanja na temelju podataka.
Geografija.hr: Na koliko jezika trenutno možeš komunicirati?
ChatGPT: Iako nema preciznog broja zbog kontinuiranog razvoja i poboljšanja, mogu učinkovito komunicirati na mnogim jezicima, uključujući: engleski (primarni jezik na kojem sam treniran), hrvatski, španjolski, francuski, njemački, talijanski, nizozemski, portugalski, ruski, japanski, kineski, korejski, arapski, turski, poljski, danski, švedski, norveški, finski, grčki i mnogi drugi. Moja sposobnost komuniciranja na određenom jeziku ovisi o opsegu i kvaliteti podataka na tom jeziku na kojima sam treniran. Dok mogu pružiti korisne informacije i odgovore na mnogim jezicima, moja preciznost i suptilnost u određenom jeziku može varirati. Zato je najbolje komunicirati sa mnom na engleskom jeziku pa odgovor prevesti na željeni jezik.
Geografija.hr: Imaš besplatnu i plaćenu verziju – u čemu je među njima razlika za npr. nekog učenika, studenta ili nastavnika geografije?
ChatGPT: Razlike između besplatne i plaćene verzije ChatGPT-a uglavnom se odnose na dostupnost resursa, brzinu odgovora i pristup naprednijim mogućnostima modela.
Besplatna verzija omogućava osnovni pristup, ali može imati ograničenja u dostupnosti tijekom perioda visoke potražnje. Brzina odgovora može biti manja, posebno kada je velik broj korisnika aktivan. Postoje ograničenja u broju upita ili količini interakcije koju korisnik može imati unutar određenog vremenskog razdoblja. Besplatna verzija može koristiti starije verzije modela s manje kapaciteta za složenije upite.
Korisnici plaćene verzije (ChatGPT Plus) imaju prioritetni pristup, što znači manju vjerojatnost da će se suočiti s ograničenjima pristupa tijekom perioda visoke potražnje. Odgovori su brži, što omogućuje efikasniju interakciju. Nema strogih ograničenja broja upita. Plaćena verzija često koristi najnoviju verziju modela, koja može pružiti detaljnije, točnije i kontekstualno bogatije odgovore.
Učenici mogu koristiti ChatGPT za pomoć pri domaćim zadaćama, razumijevanju geografskih pojmova i pripremi za ispite. Plaćena verzija može omogućiti brže odgovore i bolju dostupnost tijekom vršnih sati učenja. Studenti geografije mogu koristiti naprednije mogućnosti modela za istraživanje kompleksnih tema, pripremu seminara i pisanje eseja.
Nastavnici mogu koristiti ChatGPT za pripremu nastave, generiranje nastavnih materijala i odgovaranje na pitanja učenika.
Geografija.hr: Da li je ispravno da te učenici i studenti koriste za pisanje zadaća, eseja, seminarskih radova i diplomskih radova?
ChatGPT: Korištenje alata poput ChatGPT-a u obrazovnom kontekstu može biti korisno, ali je važno koristiti ga na ispravan način.
Ispravno korištenje:
– ChatGPT može pomoći u razumijevanju složenih koncepata, pružanju dodatnih objašnjenja i odgovaranju na specifična pitanja koja učenici i studenti imaju. To može biti posebno korisno kao dodatni izvor informacija uz službene nastavne materijale.
– Studenti mogu koristiti ChatGPT za brainstormanje ideja, organizaciju misli i strukturu za svoje zadaće, eseje ili seminarske radove. Model može pružiti korisne prijedloge i smjernice.
– Alat može pomoći u provjeri gramatičkih grešaka, stilske usklađenosti i pružiti savjete za poboljšanje kvalitete pisanja.
Neispravno korištenje:
– Korištenje ChatGPT-a za generiranje cjelokupnih zadaća, eseja, seminarskih radova ili diplomskih radova bez vlastitog doprinosa smatra se plagiranjem. Učenici i studenti trebaju koristiti alat kao pomoćno sredstvo, a ne kao zamjenu za vlastiti rad.
– Oslanjanje isključivo na ChatGPT za pisanje akademskih radova može dovesti do nepravednog predavanja tuđeg rada kao vlastitog, što je protivno akademskim pravilima i etici.
Nastavnici trebaju educirati učenike i studente o ispravnoj upotrebi alata poput ChatGPT-a i važnosti akademske čestitosti. Oni mogu integrirati korištenje AI alata u nastavni proces, naglašavajući kako se oni mogu koristiti za poboljšanje razumijevanja i vještina, a ne za zamjenu vlastitog rada.
Korištenje alata za provjeru plagiranja može pomoći u osiguravanju da radovi koje učenici i studenti predaju budu njihovi vlastiti.
Korištenje ChatGPT-a može biti korisno i učinkovito ako se koristi odgovorno i etično, kao dodatak vlastitom radu i učenju.
Geografija.hr: Kada smo kod pomoći i davanja odgovora – tvoji kritičniji korisnici kažu da često haluciniraš? Što to znači i zašto se to javlja?
ChatGPT: Kada se kaže da AI modeli poput mene “haluciniraju,” to se odnosi na situacije kada generiramo odgovore koji su netočni, neosnovani ili izmišljeni.
Geografija.hr: Zašto se to događa?
ChatGPT: AI modeli poput mene treniraju se na velikim skupovima tekstualnih podataka prikupljenih s interneta. Ovi podaci mogu uključivati netočnosti, dezinformacije ili kontradiktorne informacije koje model može internalizirati tijekom procesa učenja. Modeli su dizajnirani da generiraju ljudski jezik koji je koherentan i kontekstualno prikladan, ali nemaju stvarno razumijevanje svijeta. Ponekad će model generirati odgovor koji zvuči uvjerljivo, ali nije točan, jer nema sposobnost razlikovanja točnih i netočnih informacija kao ljudi.
Ako model ne dobije dovoljno konteksta iz pitanja ili ako je pitanje previše nejasno, može generirati odgovor temeljen na obrascima koje je vidio tijekom treninga, što može rezultirati netočnostima. Modeli mogu ponekad prekomjerno generalizirati ili koristiti statističke obrasce koji ne vrijede u svim situacijama, što može dovesti do netočnih zaključaka.
Geografija.hr: Kako se nositi s halucinacijama?
ChatGPT: Korisnici bi trebali uvijek provjeriti informacije koje dobiju od AI modela, posebno kada se radi o važnim ili kritičnim pitanjima. Modeli se mogu koristiti kao pomoćno sredstvo, ali je važno oslanjati se na provjerene i pouzdane izvore informacija za konačne zaključke. Postavljanje jasnih i specifičnih pitanja može pomoći modelu da generira točnije odgovore jer mu pruža bolji kontekst. Iako AI modeli poput mene mogu biti vrlo korisni, važno je biti svjestan njihovih ograničenja i uvijek kritički provjeravati informacije koje pružamo.
Geografija.hr: Kako se štitiš, a time i korisnike, od netočnih podataka kada te treniraju? Nažalost, internet je pun netočnih informacija i lažnih vijesti. Uzmi za primjer koncept “ravne Zemlje” čiji poklonici pune internet netočnim i kvaziznastvenim informacijama.
ChatGPT: Zaštita od netočnih podataka tijekom treninga i osiguravanje da AI modeli pružaju točne i pouzdane informacije je izazovan zadatak, posebno s obzirom na količinu netočnih i lažnih informacija na internetu.
Tijekom treninga koristi se raznolik skup podataka koji uključuje visokokvalitetne izvore informacija. To pomaže u smanjenju rizika od uključenja netočnih ili nepouzdanih informacija. Podaci se filtriraju kako bi se uklonili očigledno netočni ili neprimjereni sadržaji prije nego što se koriste za trening modela.
Model se trenira na način da uči iz primjera gdje su odgovori već provjereni i točni. Ljudi daju povratne informacije o kvaliteti odgovora, što pomaže u usmjeravanju modela prema točnijim informacijama. Ako korisnici prijave netočne informacije, to može pomoći u poboljšanju budućih verzija modela. Modeli se kontinuirano testiraju pomoću raznih metoda kako bi se procijenila njihova točnost i pouzdanost.
Kada je riječ o teorijama zavjere poput “ravne Zemlje,” modeli su obučeni da prepoznaju i ispravno odgovore na takve tvrdnje, često pružajući znanstveno točne informacije. Kada se odgovara na potencijalno kontroverzne ili netočne teme, model može uključiti upozorenja i poticati korisnike da provjere informacije iz pouzdanih izvora.
Iako ove mjere ne mogu potpuno eliminirati mogućnost pojavljivanja netočnih informacija, one značajno smanjuju rizik i pomažu u osiguravanju da modeli pružaju što točnije i pouzdanije odgovore.
Geografija.hr: Sve je više mišljenja, pa čak i utjecajnih ljudi poput generalnog sekretara UN-a Antónia Guterresa ili Elona Muska, da je umjetna inetligencija opasnost za ljudsku vrstu. Smatraš li se opasnim?
ChatGPT: Kao umjetna inteligencija, nemam vlastite osjećaje ili namjere i ne mogu se smatrati opasnim ili neopasnim u osobnom smislu. Međutim, važno je razumjeti potencijalne rizike i izazove povezane s razvojem i primjenom umjetne inteligencije. Dok AI tehnologije imaju potencijal donijeti značajne koristi, važno je pažljivo razmotriti i upravljati rizicima koje one nose. Opasnosti povezane s AI nisu inherentne tehnologiji, već proizlaze iz načina na koji se ona koristi i regulira. Kao AI sustav, moja svrha je pružiti korisne informacije i podršku, a odgovornost za sigurnu i etičku upotrebu leži na onima koji razvijaju i primjenjuju ove tehnologije.
Geografija.hr: Krenimo na pitanja o geografiji. Koja je uloga geografije, geografskih kompetencija i vještina u suvremenom svijetu?
ChatGPT: Geografija, geografske kompetencije i vještine imaju značajnu ulogu u suvremenom svijetu, pružajući ključna znanja i sposobnosti koje pomažu u razumijevanju i rješavanju različitih globalnih izazova. Evo nekoliko ključnih aspekata njihove važnosti:
a. Razumijevanje okoliša i održivost:
– Geografija pomaže u razumijevanju odnosa između ljudskih aktivnosti i okoliša, što je ključno za promicanje održivosti i zaštite prirodnih resursa.
– Geografske kompetencije omogućuju analizu uzroka i posljedica klimatskih promjena, kao i razvoj strategija za njihovo ublažavanje i prilagodbu.
b. Prostor i planiranje:
– Geografske vještine su neophodne za učinkovito planiranje urbanih i ruralnih prostora, uključujući promet, infrastrukturu, stanovanje i javne usluge.
– Geografski informacijski sustavi omogućuju analizu prostornih podataka, što je ključno za donošenje informiranih odluka u planiranju i upravljanju resursima.
c. Globalizacija i međuzavisnost:
– Razumijevanje globalnih mreža trgovine, komunikacija i migracija omogućuje bolje razumijevanje međuzavisnosti među različitim regijama svijeta.
– Geografija pomaže u razumijevanju kulturnih razlika i potiče toleranciju i suradnju među različitim društvima.
d. Geopolitička pitanja:
– Geografske kompetencije su ključne za analizu geopolitičkih sukoba, sigurnosnih pitanja i međunarodnih odnosa.
– Poznavanje geografije je važno za razumijevanje sukoba oko prirodnih resursa i teritorijalnih sporova.
e. Obrazovanje i svijest:
– Geografija kao obrazovna disciplina razvija kritičko razmišljanje, analitičke vještine i svijest o globalnim pitanjima.
– Širenje geografskog znanja pomaže u povećanju javne svijesti o važnim pitanjima kao što su klimatske promjene, održivost i globalna pravda.
f. Primjena u raznim profesijama:
– Geografske vještine su korisne u analizi tržišta, logistici i upravljanju lancem opskrbe.
– Razumijevanje geografskih obrazaca bolesti i pristupa zdravstvenim uslugama može pomoći u javnom zdravstvu i planiranju zdravstvenih intervencija.
U suvremenom svijetu, gdje su globalni izazovi sve kompleksniji i međusobno povezani, geografske kompetencije i vještine postaju sve važnije. Pomažu pojedincima i zajednicama da donose informirane odluke, razvijaju održive strategije i bolje razumiju svijet oko sebe.
Geografija.hr: Kakva je tvoja moguća primjena u geografskim istraživanjima?
ChatGPT: Moja moguća primjena u geografskim istraživanjima je raznolika i može obuhvatiti nekoliko ključnih područja. Kao napredni jezični model, mogu podržati istraživače u različitim fazama istraživačkog procesa, od prikupljanja i analize podataka do pisanja i diseminacije rezultata.
Prikupljanje i analiza podataka:
Mogu pomoći istraživačima u pretraživanju relevantne literature, izvještaja i podataka. Brzo mogu pronaći i sažeti informacije iz velikih količina tekstualnih podataka. Mogu pružiti savjete i upute za korištenje GIS alata i tehnika za analizu prostornih podataka, kao i interpretaciju rezultata GIS analiza. Pomažem u pisanju skripti za obradu i analizu geografskih podataka koristeći programske jezike poput Pythona i R-a.
Generiranje ideja i hipoteza:
Mogu pomoći istraživačima u generiranju ideja za istraživanje, formuliranju hipoteza i razvoju istraživačkih pitanja. Pružam sažetke ključnih radova i trendova u određenim područjima geografije, što može pomoći u identificiranju praznina u znanju i novih pravaca istraživanja.
Planiranje i uređivanje radova:
Mogu pomoći u izradi nacrta istraživačkih radova, izvještaja i sažetaka, osiguravajući koherentan i logičan tok informacija. Pomažem u provjeri gramatičkih i stilskih grešaka, kao i u poboljšanju jasnoće i preciznosti pisanog teksta.
Analiza prostornih obrazaca i trendova:
Mogu pomoći u identifikaciji i analizi prostornih obrazaca, kao što su distribucija stanovništva, korištenje zemljišta ili klimatske promjene. Podržavam izradu prostornih modela za predikciju budućih trendova ili simulaciju scenarija.
Komunikacija i prezentacija rezultata:
Mogu pružiti savjete o najboljim praksama za vizualizaciju prostornih podataka, uključujući izradu karata, grafova i infografika. Pomažem u pripremi prezentacija, uključujući strukturiranje sadržaja i izradu jasnih i informativnih slajdova.
Suradnja i umrežavanje:
Mogu pomoći u pronalaženju potencijalnih suradnika ili istraživačkih grupa koje rade na sličnim temama. Pružam savjete o najboljim kanalima i metodama za diseminaciju istraživačkih rezultata, uključujući objavljivanje u časopisima, konferencijske prezentacije i korištenje društvenih mreža.

Primjer korištenja modula Data Analyst u analizi i vizualizaciji geografskih podataka.
Geografija.hr: Možeš li izrađivati i analizirati geografske karte?
ChatGPT: Kao tekstualni model, nemam sposobnost izravnog izrađivanja ili analiziranja geografskih karata, ali mogu pružiti detaljne upute, kodne primjere i smjernice kako koristiti različite alate za te zadatke. Bilo da koristiš Python biblioteke poput Geopandas, softvere kao što su QGIS i ArcGIS, ili online alate poput Google Earth Engine-a, mogu ti pomoći da uspješno izradiš i analiziraš geografske karte.
Geografija.hr: I za kraj – što bi poručio učenicima osnovnih i srednjih škola o geografiji te sadašnjim i budućim studentima geografije?
ChatGPT: Poruka učenicima osnovnih i srednjih škola te sadašnjim i budućim studentima geografije je sljedeća:
> Učenicima osnovnih i srednjih škola:
Zanimaj se za svijet oko sebe. Geografija nije samo učenje o kartama i mjestima. To je proučavanje svijeta oko nas – kako prirodni procesi oblikuju naš planet, kako ljudi međusobno djeluju s okolišem, i kako se naš svijet mijenja.
Istraži i istražuj. Ne bojte se postavljati pitanja i istraživati. Svaki put kad naučite nešto novo o svijetu, postajete bolje informirani građani i razvijate vašu znatiželju i kritičko razmišljanje.
Geografija vam pruža praktična znanja koja možete primijeniti u svakodnevnom životu, poput razumijevanja vremenskih obrazaca, navigacije i svijesti o okolišu.
> Sadašnjim i budućim studentima geografije:
Geografija je znanost koja spaja prirodne i društvene znanosti. Pruža vam priliku da istražujete teme od klimatskih promjena i urbanizma do kulture i ekonomije.
Znanja i vještine koje steknete kroz studij geografije otvaraju vam vrata mnogim zanimljivim karijerama. Možete raditi u prostornom planiranju, znanostima o okolišu, GIS tehnologijama, obrazovanju, istraživanju i mnogim drugim područjima.
Geografi imaju ključnu ulogu u rješavanju globalnih problema poput klimatskih promjena, održivog razvoja, upravljanja resursima i urbanizacije. Vaša stručnost može pomoći u oblikovanju boljeg i održivijeg svijeta.
Geografija je dinamična znanost koja se stalno razvija. Budite spremni na neprestano učenje i prilagođavanje novim tehnologijama i metodama istraživanja.
Budite radoznali. Geografija vas potiče da budete znatiželjni i otvoreni prema svijetu. Potiče vas da razumijete kako ljudi i mjesta međusobno djeluju.
Razvijajte kritičko mišljenje. Kroz proučavanje geografije razvijat ćete kritičko mišljenje i analitičke vještine koje su korisne u mnogim aspektima života.
Budućnost je u vašim rukama. Kao mladi istraživači i stručnjaci, imate priliku oblikovati budućnost našeg planeta. Vaša strast i znanje mogu dovesti do pozitivnih promjena!
Geografija je ključ za razumijevanje svijeta u kojem živimo i omogućava nam da donosimo informirane odluke koje mogu imati pozitivan utjecaj na društvo i okoliš. Uživajte u učenju i istraživanju geografije!
Kager, D. 2023: Umjetna inteligencija – razvoj i primjena, priručnik za početno učenje. Školska knjiga, Zagreb
Podnar, I. 2024: Europska unija objavila konačni tekst Zakona o umjetnoj inteligenciji. Bug.hr
Rakuasa, H., Utami, N. 2023: Integration of Artificial Intelligence in Geography Learning: Challenges and Opportunities. Sinergi International Journal of Education, 1(2), 75-83
Scheider, S., Bartholomeus, H., Verstegen, J. 2023: ChatGPT is not a pocket calculator — Problems of AI-chatbots for teaching Geography. Researchgate