Analiza prikaza migrantskih tokova na geografskim kartama

Kartografsko prikazivanje migrantske krize u Hrvatskoj

h

Stručni članak

28. svibnja 2021.

Mislav Stjepan Čagalj

Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju
Geografske karte pomažu vizualizaciji prostora i procesa koji se ne vide, nedostupni su, odvijali su se u prošlosti ili im svjedočimo danas. Jedna od suvremenih pojava su i migrantski tokovi, tema koja je obrađena s kartografskog stajališta.

Uvod

Migrantska kriza tema je koja je dominirala kako europskim, tako i hrvatskim javnim prostorom proteklih nekoliko godina. U posljednje vrijeme pala je u drugi plan zbog izbijanja pandemije koronavirusa, no migrantske rute prema Europi i dalje su aktivne. Brojni su autori različitih struka pisali o migrantskoj krizi, a uz tekstove nezaobilazne su kartografske vizualizacije kako bi se zorno predočio smjer kretanja migranata. U ovom radu razmatra se stvaranje slike o migrantskoj krizi u Hrvatskoj kroz izabrane kartografske prikaze. Kritički su analizirane karte u školskim udžbenicima te kartografske vizualizacije koje je moguće pronaći putem internetske tražilice Google.

 

Karta – vjerna reprezentacija ili subjektivna interpretacija stvarnosti?

Drevna izreka kaže da jedna slika više vrijedi nego tisuću riječi. Dokazano je da karte uvelike pomažu vizualizaciji odnosno stvaranju mentalne slike prostora kojeg se ne vidi. Kao vizualno upečatljiv grafički izraz, karte su oduvijek bile osobito pogodno sredstvo za sugestivno prenošenje određenih poruka (Slukan-Altić, 2005). Osim toga, kod karte se najčešće ne navodi autor stoga se čitatelju čini kao da je riječ o vjernoj reprezentaciji stvarnosti, a zapravo je svaka karta subjektivan prikaz stvarnosti od strane kartografa koji odlučuje koje će informacije i na koji način uključiti u njezin sadržaj. Upravo se u toj ugrađenoj objektivnosti krije čitav niz mogućnosti različitog interpretiranja geografske stvarnosti (Mlinarić i Gregurević, 2011). Tendencioznim odabirom mjerila, kartografske projekcije i kartografskih znakova moguće je manipulirati stvarnošću. Također, sam naslov karte može sadržavati prikrivenu sugestivnu poruku.

 

Prikazivanje migracija na statičkim tematskim kartama

Prilikom kartografskog prikazivanja migracija najčešće se koriste karte toka (engl. flow map) u kojima se usmjerenim linijskim signaturama (strelicama) prikazuje fizičko kretanje stanovništva (Marelić, 2017). U kartografiji su strelice općeprihvaćeni kartografski znak koji služi za prikazivanje migracija budući da jasno dočaravaju smjer i intenzitet kretanja. Karte toka mogu biti kvalitativne i kvantitativne. Kod kvalitativnih karata toka, strelice se mogu razlikovati npr. bojom ili izvedbom linije (puna linija, isprekidana linija i dr.). Razlike u dizajnu linija mogu se odnositi na razlike u razdobljima odvijanja migracija (migracijske valove), na razlike u čimbenicima koji potiču migraciju i slično. Kod kvantitativnih karata toka, razlike u obujmu migrantskih tokova prikazuju se različitom debljinom strelica (Marelić, 2017). Ipak, postoje ograničenja kod prikazivanja migracija strelicama. Strelice simboliziraju direktan transfer od polazišta do odredišta što možda vrijedi za primjerice turističke, ali ne i za migrantske tokove (Van Hotum i Bueno Lacy, 2019). Migrantska kretanja su kompleksna, a uključuju brojne pokušaje prelaska granice, čekanja u migrantskim kampovima i drugo. Svaka ravna strelica na karti u sebi “skriva” bezbroj različitih individualnih ruta kojima su se kretali migranti. Konačno, iako strelice naočigled izgledaju neutralno čak se i njima može manipulirati. Specifičnim izborom oblika, boje i smjera strelice mogu postati alat za prenošenje određenih skrivenih poruka  (Van Houtum i Bueno Lacy, 2019).

 

Kartografsko prikazivanje migrantske krize u Hrvatskoj

Pretraga karata koje prikazuju migrantsku krizu pokazala je deficit domaćih kartografskih prikaza. Tek pojedine javne ustanove i izdavačke kuće izrađuju vlastite kartografske priloge, dok ih većina preuzima od stranih autora. Među pronađenim kartografskim izvorima dominiraju kvalitativne karte, dok je kvantitativnih karata tek nekoliko.

 

Tendenciozno prikazivanje migrantske krize

Prva prikazana karta (sl. 1.) izašla je u Večernjem listu, jednom od najtiražnijih dnevnih novina u Hrvatskoj, a prikazuje krijumčarenje ljudi na Balkanskoj ruti. Ovako prikazana migracija kod čitatelja stvara dojam invazije migranata koji će preplaviti Europu. To je postignuto tako da su migrantske rute, umjesto jednom kontinuiranom linijom, prikazane brojnim i nesrazmjerno velikim strelicama.

Sl. 1. Krijumčarenje ljudi na Balkanskoj ruti. Izvor: Večernji list, 2019.

Osim dizajna strelica sporna je i upotreba boje budući da crvena boja kod ljudi podsvjesno izaziva osjećaj straha. Crvene strelice obično se koriste u propagandnim i vojnim kartama za prikazivanje invazija (Van Houtum i Bueno Lacy, 2019). Zorni je primjer karta (sl. 2.) koja prikazuje plan invazije JNA na Hrvatsku 90-ih godina prošlog stoljeća. Nadalje, sporan je i dizajn prijevoznih sredstava kojima se migranti služe. Brodovi i autobusi su prikazani crnim i teško razlučivim kartografskim znakom tako da nije posve jasno radi li se o njima ili o vojnim vozilima. Problematična je i njihova veličina pošto su tek nešto manji od površine država. Konačno, znakovit je prikaz migranata u pogrbljenoj pozi koja sugerira da se migranti šuljaju, iako se u stvarnosti migranti normalno kreću u velikim i vidljivim skupinama.

Sl. 2 . Napadački planovi JNA u Hrvatskoj 1990-ih. Izvor: Mozaik – digitalno obrazovanje i učenje, 2021.

Karta objavljena u dnevniku Jutarnji list (sl. 3.) prikazuje istu tematiku. Migrantske rute prikazane su dugačkim strelicama normalne širine. Problematično je što se u naslovu karte potencira krijumčarenje ljudi, a ne migrantske rute čime se migracija kriminalizira. Također, autor je neprecizno locirao Beograd i Istanbul.

Sl. 3. Najprometniji krijumčarski kanal. Izvor: Jutarnji list, 2019.

Sljedeća karta (sl. 4.) preuzeta je iz Godišnjeg izvješća Sigurnosno-obavještajne agencije za 2015. godinu. Za pretpostaviti je da je kartu izradio stručnjak koji posjeduje osnovna znanja potrebna za izradu karata. Ono što je sporno kod ove karte jest naziv u kojem se spominju ilegalne migracije, iako nisu sve prikazane granice ilegalno prijeđene. Dobar dio granica u Africi i Aziji migranti su legalno prešli (Van Houtum i Bueno Lacy, 2019). Nadalje, nije naglašeno kako tražitelji azila imaju male šanse na legalan način ući u EU (Van Houtum i Bueno Lacy, 2019). Također, migrantske rute prikazane su neproporcionalno velikim crvenim strelicama.

Sl. 4. Pravci ilegalnih migracija. Izvor: SOA, 2015.

Sljedeća karta (sl. 5) također je izašla u Večernjem listu, a prikazuje bijeg iz Afrike i Azije. Simptomatično je da se koristi izraz bijeg koji izaziva negativne konotacije kod čitatelja, umjesto neutralnog termina migracije. Prikazuje se emigracija iz Afrike i Azije, a znakovito je da su označene isključivo migracije prema Europi, iako migranti idu i ka drugim odredištima. Uostalom, samo manji dio migranata kroz regiju Sahel stigne do Europe, dok najveći dio završi u ostalim državama Afrike (Lessault i Beachemin, 2009). Sporno je i što su emigracijske države Afrike i Azije označene crvenom bojom dok je Europa prikazana zelenom. Naime, generalno se pozitivne stvari označavaju zelenom bojom, a negativne crvenom. Također, nejasno je zašto su Srbija, Moldavija i Ukrajina označene kao države u koje migranti dolaze, a Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija nisu.

Sl. 5. Bijeg iz Afrike i Azije. Izvor: Večernji list, 2018.

Sljedeća karta (sl. 6.) koja prikazuje imigrantsku balkansku rutu, izašla je u Jutarnjem listu jednom od najtiražnijih dnevnika u Hrvatskoj. Za razliku od nekoliko prošlih primjera naslov karte je neutralan. Sporno je što je mjesto uhićenja migranata u Hrvatskoj označeno bombom implicirajući da migranti  predstavljaju sigurnosnu prijetnju za Hrvatsku.

Sl. 6. Imigrantska balkanska ruta. Izvor: Jutarnji list, 2015.

Primjeri dobre prakse

Postoje naravno i karte koje su izrađene po pravilima struke. Hrvatska verzija internetskog portala Deutsche Wellea objavila je kartu (sl. 7.) koja prikazuje Balkansku migrantsku rutu. Migracije su prikazane dugačkim linijama, s tim da je glavna migrantska ruta prikazana punom, a alternativne rute isprekidanom linijom. O tome da je karta profesionalnije napravljena svjedoči i da ima mjerilo, iako imena nekih država nisu ispravno prevedena na hrvatski jezik (npr. Rumunija).

Sl. 7. Balkanska ruta i njezine alternative. Izvor: Deutsche Welle, 2016.

U udžbeniku iz povijesti za četvrti razred srednje škole migrantske rute u Europi početkom 21.st. (sl. 8.) objektivno su prikazane. Migrantski pravci prikazani su usmjerenim strelicama primjerene debljine. Svjetlo žutom bojom označene su države članice Schengenskog prostora, a tamno žutom države članice Schengenskog prostora koje su ponovo uvele kontrolu na granicama.

Sl. 8. Migrantske rute u Europi početkom 21.st. Izvor: Mozaik – digitalno obrazovanje i učenje, 2021.

Prikazivanje migrantskih tokova tematskim kartama može se obogatiti umetanjem dijagrama na kartu. Primjer je koropletna karta s dijagramima (sl. 9.), izrađena prema podacima Eurostata, koja prikazuje Europsku migrantsku krizu 2015. godine, a nalazi se u srednjoškolskom udžbeniku iz geografije. Države članice EU prikazane su različitim nijansama plave boje ovisno o udjelu tražitelja azila u ukupnom stanovništvu, dok je strukturnim stupcima prikazan ukupan broj izbjeglica. Migrantski pravci prikazani su strelicama različite debljine ovisno o broju migranata na pojedinoj migrantskoj ruti. Naizgled, u karti nema ništa sporno, no problematično je prikazivanje migrantskih pravaca crvenom bojom koja simbolizira opasnost. S druge strane, države članice Europske Unije označene su plavom bojom koja simbolizira povjerenje, sigurnost i autoritet. Ipak, riječ je o karti koja zorno prikazuje smjer i intenzitet migrantskih tokova prema Europi.

Sl. 9. Europska migrantska kriza 2015. Izvor: Dalić i dr., 2020.

Zaključak

Pretragom kartografskih izvora u Hrvatskoj utvrđen je razmjerno malen broj domaćih kartografskih prikaza posvećenih migrantskoj krizi. Među pronađenim kartama postoji značajna razlika u prikazivanju migrantske krize između mainstream medija poput Večernjeg i Jutarnjeg lista i školskih udžbenika. U mainstream medijima dominiraju karte koje migracije prikazuju u negativnom svjetlu, a migrante kao sigurnosnu prijetnju Europi. Time se samo dodatno produbljuju antiimigrantski sentimenti kod čitatelja. S druge strane, pozitivno je što karte u školskim udžbenicima objektivno prikazuju migrantska kretanja. Sve u svemu, može se zaključiti kako je svaka karta subjektivni prikaz stvarnosti stoga ju je potrebno kritički sagledati.

Literatura:

Dalić, A., Nebeski Hostić, S., Vuk, R., 2020: Zemlja na dlanu: Geografija 2, Meridijani, Zagreb.
Lessault, D., i Beauchemin, C., 2009: Ni invasion, ni exode, Revue Européenne des Migrations Internationales, 25 (1), 163-194.
Marelić, T., 2017: Mogućnosti i problemi prikazivanja migracija na statičnim tematskim kartama, Kartografija i geoinformacije, 16 (28), 4-24.
Mlinarić, D., i Gregurović, S., 2011: Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora, Migracijske i etničke teme, 27 (3), 345-373.
Slukan-Altić, M., 2005: Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama, u: Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva (ur. Lipovčan, S. i Dobrovšak, L.), Zagreb, 12-13. prosinca 2002., Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 313-334.
Van Houtum, H., i Bueno Lacy, R., 2019: Migration map trap: on the invasion arrows in the cartography of migration, Mobilities, 15 (2), 196-219.
Izvori:
Deutsche Welle, 2016: https://static.dw.com/image/19051351_105.png (20.5.2021.)
Jutarnji list, 2015: https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2016/4/7/17/950309.bin.jpg (20.5.2021.)
Jutarnji list, 2019: https://static.jutarnji.hr/images/live-multimedia/binary/2019/4/25/16/karta.jpg (20.5.2021.)
Mozaik – digitalno obrazovanje i učenje, 2021: https://hr.mozaweb.com/mozaLibrary/15/12/00000531215/image_CTEHSMZYEWMU_wide_hq.jpg (20.5.2021.)
SOA, 2015: Javno izvješće, https://www.soa.hr/files/file/Javno-izvjesce-2015.pdf (8.5.2021.).
Večernji list, 2018: https://m.vecernji.hr/media/img/eb/48/c1b9f1aef96ef35e2ba1.jpeg (20.5.2021.)
Večernji list, 2019: https://m.vecernji.hr/media/img/d8/9c/8b5f18de06071be9a11b.png (20.5.2021.)
Skip to content