O pješčanim i prašnim olujama.

Prašne padaline i njihov utjecaj na ljude i okoliš

h

Stručni članak

23. travnja 2022.

Nenad Buzjak

Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
U ožujku i travnju u Hrvatskoj su se pojavile "blatne" kiše? Kako nastaju i koje posljedice mogu imati?

Iako ove godine u većem dijelu Hrvatske nije bilo obilnijih padalina, one tijekom ožujka i travnja bile su interesantne s obzirom da su sa sobom donijele i nešto iz Sahare. Iako su mediji pisali o kišom donesenom saharskom pijesku, uglavnom se radi o sitnijim česticama – prahu, čija zrnca imaju veličinu 0,004-0,06 mm te vjerojatno vrlo sitnom pijesku veličine zrnaca do 0,125 mm (Tišljar 1994). Te sitne i lagane čestice vjetar može podignuti visoko u atmosferu i nositi stotinama kilometara. U ožujku ove godine ciklona Celia je u Europu donijela velike količine praha rezultat čega je bila zamućena atmosfera, obojani snijeg i “prljava” kiša (URL 1; sl. 1-3). Slična kiša pala je i 22. travnja, što su po mrljama zamijetili prolaznici i vlasnici automobila. Ova zanimljiva pojava posljedica je pješčanih i prašnih oluja nad sjevernom Afrikom.

Sl. 1. Prognoza koncentracija praha u atmosferi pri tlu 17.-22. 3. 2022. Izvor: URL 2.

Sl. 2. Saharskim prahom obojan snijeg u francuskim Alpama u ožujku 2022. Izvor: URL 3.

Sl. 3. Prahom zamrljani auto u Podravini. Izvor: Posavec 2022.

Kako nastaju?

Pješčane i prašne oluje te s njima povezane atmosferske pojave, padaline i taložine zbog njihovog postanka, prijenosa i utjecaja na dijelove kopna, mora i voda na koje padaju smatramo meteorološkim, geomorfološkim i ekološkim fenomenima. Pijesak i prašina (prah) se djelovanjem vjetra podižu u atmosferu s većih prostranstava suhog i golog zemljišta bez vegetacije (sl. 4. i 5). To ne moraju biti područja isključivo pokrivena pustinjskim pijeskom, nego i područja s puno tla istrošenog erozijom ili bilo kojim sitnozrnatim sedimentom poput praha i pijeska na obalama mora, rijeka i jezera i sl. Bitno je da su čestice dovoljno sitne da ih vjetar digne u atmosferu i ponese na put koji može biti dug stotinama kilometara. O površini zemljišta s kojeg dolazi do ispuhivanja ovisi i količina sedimenta koja će biti podignuta u zrak kada se pojavi dovoljno snažan vjetar. Žarišta ispuhivanja pijeska i praha mogu biti prirodna područja (pješčane pustinje, dijelovi stepa, jezerske, riječne ili morske obale, ledenjački sedimenti) ili područja izrazitih antropogenih aktivnosti (napuštena poljoprivredna zemljišta i zemljišta izložena dezertifikaciji gdje je na površini nevezani prašinasti sloj, zatim isušena jezera i močvare, područja s kojih je iskrčena vegetacija ili su oputošena požarima te naslage jalovine uz rudarske kopove i kamenolome), dakle sva ona područja na kojima se neodrživo gospodari vegetacijom, zemljištem i vodom. Ovakvim procesima najjače su pogođena ogromna područja Sahela i sjeverne Afrike, zapadna i središnja Azija, zatim središnja Australija i dijelovi Amerika uz velike pustinje. Danas se zna da su navedeni štetni procesi potencirani i klimatskim promjenama.

Sl. 4. Atmosferski prijenos praha (plavo) iz sjeverne Afrike u travnju 2022. Izvor: URL 4.

Sl. 5. Oblak praha između Afrike i Apeninskog poluotoka 23. 4. 2022. Izvor: Copernicus, https://www.copernicus.eu, preuzeto sa URL 5.

Emisije praha diljem svijeta procjenjuju se na više od 3 gigatona godišnje (URL 6). To su velike količine pa se procjenjuje da je 40% svih čestica u zraku upravo prah vjetrovima dignut s površine Zemlje. Jednom podignute mase praha, ovisno o njihovoj veličini i značajkama zračnih struja, u atmosferi mogu provesti od nekoliko sati do više dana dana i biti prenesene na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara, od nizinskih područja do planina. Osim vjetra i padaline su čimbenik koji utječe na njihovo zadržavanje iznad Zemlje.

Utjecaji pješčanih i prašnih oluja nisu ograničeni samo na izvorišna područja, već se protežu daleko izvan njihovog izvora zahvaljujući transportu vjetrom na velike udaljenosti i visine. Tri glavna područja utjecaja su okoliš, zdravlje i vrijeme. Ove oluje utječu na brojne sektore gospodarstva, od poljoprivrede, prometa i industrije, do kvalitete vode i energetike.

Utjecaj na okoliš

Okolišni utjecaj ovih oluja i prijenosa prašine vidljiv je u krajobrazima i ekosustavima. U ne tako davnoj geološkoj prošlosti, tijekom posljednjeg ledenog doba (pleistocena), ogromne količine praha nastale ledenjačkom erozijom vjetar je ispuhivao iz sjeverne, srednje i istočne Europe i prenosio ih južnije. Tako se u nizinama srednje i južne Europe istaložila velika količina prapora ili lesa. U Hrvatskoj ti su nanosi lijepo očuvani na području Baranje, Podunavlja, ali ima ih i na jadranskim otocima među kojima je najpoznatiji Susak. Prema istraživanjima geomorfologa A. Bognara ti sedimenti prekrivaju više od 35% teritorija Hrvatske, a debljina im se kreće i više od 60 m (Bognar 1978). Poznato je da su površinska tla izvor mikronutrijenata i za kontinentalne i za vodene ekosustave. Radi se o mineralima koji obogaćuju tlo i bitni su za biljni i životinjski svijet u područjima gdje ih vjetar i padaline talože. Danas znamo da su vjetrovima nemjerljivo velike količine hranjivih tvari iz sjeverne Afrike tisućama godina prenošene u južnu Ameriku (sl. 6). Te su tvari vrlo važan dio procesa kruženja tvari za vegetaciju Amazonije, ali i morske organizme Atlantskog oceana (Rizzolo i dr. 2016).

Sl. 6. Prikaz zračnog transporta praha iz Sahare preko Atlantskog oceana do Amazonije u Južnoj Americi. Izvor: URL 7.

Utjecaj na ljude

Iako je interkontinentalni prijenos praha u prirodnim procesima pozitivan, za čovjeka i za od njega uređenim ekosustavima ima i više negativnih učinaka. Pješčane i prašne oluje povezane su s manjim prinosima usjeva, erozijom tla i smanjenom fotosintezom. Utjecaj na poljoprivredu ima velike posljedice za gospodarski rast, posebno u država orijentiranima prvenstveno na poljodjelstvo. Ostali utjecaji uključuju probleme s prijevozom i sigurnosti na cestama zbog smanjenja vidljivosti, utjecaj na proizvodnju solarne energije zbog zamućivanja ploča na solarnim panelima, oštećenja infrastrukture, zrakoplova i elektronike, nepovoljan utjecaj na kvalitetu vode…

Ljudsko zdravlje je također ugroženo. Čestice veće od 10 mikrometara ne mogu se udahnuti, ali mogu izazvati iritaciju i infekcije sluznice, kože i očiju. Čestice koje su manje veličine mogu se udahnuti pa se nakupljaju u nosu, ustima, sinusima i ždrijelu. Vrlo sitne čestice mogu ući u krvotok i utjecati na sve organe i pojavu kardiovaskularnih problema. Neki od ovih učinaka mogu uzrokovati trajno oštećenje mozga i preranu smrt.  Jedan model iz 2014. navodi da je izloženost česticama prašine uzrokovala oko 400 000 preranih smrti od kardiopulmonalne bolesti u populaciji starijoj od 30 godina (URL 8).Osim toga, pijesak i prašina mogu sadržavati štetne kemikalije koje se koriste na poljoprivrednim zemljištima ili štetne tvari ako prašina potječe od šljake iz rudarskih kopova (sl. 7).

Sl. 7. Infografika o uzrocima i posljedicama pješčanih i prašnih oluja. Izvor: URL 6.

Literatura:

Bognar, A. 1978. Les i lesu slični sedimenti. Geografski glasnik, 40, 1, 21-38.
Posavec, M. 2022. Nebo je još uvijek puno pijeska, prljava kiša “potočkala” je prozore i automobile, evo kad ih možete oprati. https://epodravina.hr/nebo-je-jos-uvijek-puno-pijeska-prljava-kisa-potockala-je-prozore-i-automobile-evo-kad-ih-mozete-oprati/
Rizollo, J., Barbosa, C., Borillo, G.C. i dr. 2016. Mineral nutrients in Saharan dust and their potential impact on Amazon rainforest ecology. Atmospheric Chemistry and Physics, DOI: 10.5194/acp-2016-557
Tišljar, J. 1994. Sedimentne stijene. Školska knjiga.
URL 1: Ciklona Celia i saharski pijesak nad Hrvatskom. DHMZ, https://meteo.hr/objave_najave_natjecaji.php?section=onn&param=objave&el=priopcenja&daj=pr16032022
URL 2: SKIRON, National & Kapodistrian University of Athens, https://forecast.uoa.gr/en/forecast-maps/dust/europe#
URL 3: weatherbraine, https://twitter.com/weatherbraine/status/1504055360969228288/photo/1
URL 4: Mark Parrington, https://twitter.com/i/status/1517240580622983170
URL 5: ADAM Platform, https://twitter.com/PlatformAdam/status/1517875888632836096/photo/1
URL 6: UN agencies team up to combat sand & dust storms, https://knowledge.unccd.int/publications/un-agencies-team-combat-sand-dust-storms
URL 7: NASA: Satellite Tracks Saharan Dust To Amazon In 3-D, https://svs.gsfc.nasa.gov/11775
URL 8: WMO: Sand and dust storms, https://public.wmo.int/en/our-mandate/focus-areas/environment/SDS
Skip to content