Terenska nastava iz geografije II (159456) za studente 2. godine prijediplomskog sveučilišnog studija Geografije, smjer istraživački, održana je od 18. do 20. 5. 2026. U programu je sudjelovalo 36 studenata pod stručnim vodstvom izv. prof. dr. sc. Vedrana Prelogovića.
Trodnevni itinerar obuhvatio je različite prostore: gradove Središnje Hrvatske obilježene industrijskim naslijeđem, ratnim i posljedicama potresna te procesima periferizacije; Rijeku i Opatiju kao primjere lučko-industrijskog i turističkog razvoja; Ljubljanu, u kojoj su posebno razmatrani suvremeni procesi gentrifikacije, turistifikacije i prenamjene nekadašnjih industrijskih prostora. Naglasak je bio na povezivanju znanja iz Urbane geografije i Geografije Europe.
Središnja Hrvatska: industrijska baština, obnova i periferizacija
Prvi dan terenske nastave započeo je vožnjom autocestom A11 prema Sisku. Raspravljena je uloga zagrebačkog prometnog čvorišta u prostoru Središnje Hrvatske. Posebna je pozornost posvećena postojećoj autocestovnoj obilaznici Zagreba te planovima izgradnje nove zagrebačke obilaznice. Prije dolaska u Sisak, grad i njegova okolica prostorno su kontekstualizirani. Istaknuta su obilježja regionalne strukture ovoga dijela Središnje Hrvatske, značenje pojedinih prostornih sastavnica te osnovna obilježja naselja i naseljenosti.
U Sisku su studenti upoznali posebnosti geografskog položaja grada i njegov historijskogeografski razvoj, od predantičkog do suvremenog razdoblja. Naglašena je uloga industrije u 20. stoljeću, ali i proces deindustrijalizacije, zbog kojega je Sisak izgubio velik dio nekadašnje gospodarske i industrijske važnosti. Šetnjom uz Kupu do sisačke katedrale i gradskog središta raspravljeni su osnovni elementi funkcionalne i morfološke strukture grada, uz osvrt na posljedice potresa iz 2020. i tijek recentne obnove.
Nakon obilaska središta grada program je nastavljen u industrijsko-stambenoj četvrti Caprag. Prikazani su razmjeri industrijskih kompleksa Željezare Sisak i INA-ine rafinerije nafte. Istaknuta je uloga koju su ta dva industrijska giganta imala u ekonomskom i prostornom razvoju grada, kao i posljedice njihovog slabljenja i gašenja. Na primjeru Capraga objašnjene su specifičnosti funkcionalne i socijalne komponente prostorne strukture grada. Veći dio stambenih naselja planski je izgrađen, s brojnim pratećim obrazovnim, kulturnim i rekreacijskim uslugama te pravilnom prostornom matricom. Industrija je do kraja 1980-ih privlačila doseljenike iz bliže okolice grada, kao i iz susjedne Bosne i Hercegovine, pri čemu se mijenjala socijalna topografija. Jedno od vidljivih obilježja tih migracijskih procesa jesu neplanski izgrađena stambena naselja u južnom dijelu Capraga, koja su danas srasla s glavnim urbanim tkivom grada te su de facto legalizirana.
U drugom dijelu dana pozornost je bila usmjerena na nekadašnje vojne gradove Petrinju, Glinu i Karlovac. Pravilna mreža ulica sa središnjim gradskim trgom, uređenim kao park, prepoznatljivo je obilježje gradskih naselja nekadašnje Vojne krajine. Obiđeno je središte Petrinje, koje se još uvijek intenzivno obnavlja nakon potresa. Raspravljeno je nekadašnje i suvremeno ekonomsko značenje grada, osobito u kontekstu poslijepotresne obnove. Terenski dio u gradu završen je šetnjom uz Petrinjčicu do njezina utoka u Kupu.
Slična prostorna obilježja razmotrena su i u Glini, ali u drukčijem razvojnom kontekstu. Za razliku od Siska i Petrinje, Glina se nije razvila kao veliko industrijsko središte, nego kao manji urbani centar s ograničenom bazom radnih mjesta i snažnim posljedicama ratnih zbivanja. Zbog toga je istaknuta kao primjer kumulativne periferizacije, u kojoj se negativni demografski, ekonomski i socijalni procesi međusobno pojačavaju. Šira problematika razvoja toga prostora dodatno je razmotrena tijekom vožnje prema Karlovcu, kroz područje obilježeno malim i depopuliranim naseljima, zapuštenim poljoprivrednim površinama i slabljenjem osnovnih centralnih funkcija.
Završni dio prvog dana održan je u Karlovcu. Studentima je objašnjen nastanak grada i njegova morfološka struktura, posebno oblik povijesne jezgre – šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Također je rastumačena funkcionalna transformacija Karlovca od 1990-ih te njegovo prometno značenje na križanju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Rijeka i Opatija: luka, industrija i turizam
Drugog dana terenska nastava održana je u Rijeci i Opatiji. Na putu prema Rijeci istaknuto je značenje autoceste Zagreb – Karlovac u prometnom povezivanju Hrvatske te uloga akademika Josipa Roglića u njezinu planiranju. Prva postaja bio je Trsat. Studentima je in situ objašnjena uloga Trsatske gradine i drugih gradinskih naselja na širem riječkom području. Nakon početne orijentacije naglašene su prednosti i nedostaci geografskog položaja Rijeke, osobito reljefna ograničenja koja su utjecala na izduženu formu grada i pripadajuće urbanizirane okolice.
Razvoj Rijeke elaboriran je kroz nekoliko ključnih, međusobno povezanih elemenata: ulogu koju je grad imao unutar Austro-Ugarske Monarhije, uvjete razvoja i širenja lučke funkcije, prometno značenje grada u željezničkom, cestovnom i pomorskom prometu te izgradnju industrijskih kapaciteta. Naglašena je i recentna uloga Rijeke u sustavu sjevernojadranskih luka, uz usporedbu s Trstom i Koprom. Raspravljene su i mogućnosti budućeg razvoja nakon izgradnje nove željezničke pruge, kao i mogućnost izmještanja dijela lučkih funkcija, uključujući kontejnerski terminal, u Omišalj na otoku Krku.
Spuštanjem s Trsata prema Delti i središtu grada studentima su objašnjene arhitektonsko-stilske promjene u fizionomsko-morfološkoj strukturi Rijeke. Kao primjer potencijalne prenamjene gradskog zemljišta i suvremene urbane transformacije razmotren je prostor lučkih funkcija u širem gradskom središtu.
Poslijepodne je program nastavljen u Opatiji, gdje je domaćin studentima i voditelju bio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. U terenskoj raspravi obrađena je aktualna problematika turističkog razvoja Opatije, uključujući izgradnju turističkih kapaciteta, prenamjenu zemljišta, utjecaj turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva, prostorno planiranje i mogućnosti budućeg razvoja. Pješice su obiđeni važniji turistički lokaliteti, čime je rasprava povezana s konkretnim primjerima.
Ljubljana: gentrifikacija, turistifikacija i prenamjena urbanih prostora
Posljednjeg dana terenske nastave posjećeni su Ljubljana i dijelovi njezine okolice. Po dolasku u grad stručni dio programa preuzeo je prof. dr. sc. Dejan Rebernik s Odjela za geografiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.
Prva postaja bila su stambena naselja Sibirija i Rakova Jelša na južnom gradskom rubu. Riječ je o dijelovima grada u kojima živi stanovništvo nižega socioekonomskog statusa. Stambena naselja građena su neplanski od 1970-ih godina do danas. Druga postaja bile su Murgle, također na južnom rubu grada. Murgle su planirano stambeno naselje obiteljskih kuća, građeno između 1960-ih i 1980-ih godina u skandinavskom arhitektonsko-urbanističkom stilu te se smatraju jednim od najpoželjnijih dijelova Ljubljane za stanovanje.
Vožnjom rubnim dijelovima grada i njegovom okolicom studentima je zorno približena problematika suvremenoga urbanog razvoja Ljubljane. Kao primjeri funkcionalno prenamijenjenih prostora posjećeni su BTC City Ljubljana, smješten na prostoru nekadašnjih skladišnih i carinskih funkcija, te pojedine stambene četvrti, među kojima su posebno istaknute Nove Fužine.
Dolaskom u središte grada detaljno je rastumačena geneza prostorne strukture Ljubljane. Kao primjeri uspješne transformacije industrijskih prostora studentima su pokazani Center Rog, nekadašnja tvornica bicikala, danas kreativni centar, te Cukrarna, nekadašnja tvornica šećera, danas izložbeni prostor. Primjer stambene gentrifikacije u središnjem dijelu grada objašnjen je u kompleksu Vila Urbana.
Intenzivna turistifikacija, koja sve više postaje jedan od ključnih problema razvoja središta Ljubljane, raspravljena je na primjeru prostora uz rijeku Ljubljanicu. Prenamjena stambenih zgrada u hotele i druge smještajne objekte, transformacija poslovnih prostora u prizemljima zgrada u pretežito ugostiteljske sadržaje te druge promjene povezane s razvojem turizma među glavnim su obilježjima suvremenog razvoja središta grada. Navedeni procesi popraćeni su brzim rastom cijena nekretnina, što u konačnici doprinosi produbljivanju socioprostornih razlika u Ljubljani.
(snimio Vedran Prelogović).
Terenska nastava još je jednom potvrdila važnost neposrednog rada u prostoru za geografsko obrazovanje. Studenti su na odabranim primjerima povezali teorijska znanja s konkretnim prostornim procesima, uočili razlike među gradovima i regijama te kritički raspravljali o razvojnim izazovima suvremenih urbanih prostora: od industrijske baštine, deindustrijalizacije, poslijepotresne obnove i periferizacije do lučkog razvoja, turizma, gentrifikacije, turistifikacije i prenamjene urbanih prostora.
