Kakva suvremena ekonomija u globalnim gradovima oblikuje prostor pročitajte u članku Mislava Matejka i Antonija Mihalića, studenata 2. godine preddiplomskog studija geografije u Zagrebu.
Donosimo vam drugi dio članka studenta geografije Nina Malešića o promjenama uličnog nazivlja u Gradu Rijeci.
Preimenovanje ulica i trgova jedan je od načina na koji vladajuća ideologija želi pokazati svoju prisutnost u prostoru. Kako se taj proces odvijao u simboličkom prostoru Rijeke, pročitajte u članku Nina Malešića, studenta 2. god. studija geografije.
Cvjetni trg je zbog svog šarma i ugođaja bio jedan od najintimnijih dijelova Zagreba. Nakon prvog uređenja 1990-ih koje je rezultiralo prostornim zagađenjem, projekt privatnog investitora u sprezi s lošim planiranjem prijeti prostornom katastrofom.
Njemačka je danas jedna od najurbaniziranijih europskih država s dugom tradicijom urbanog razvoja. O razvoju urbanog sustava Njemačke prije i poslije ujedinjenja pročitajte u članku Zdenka Braičića.
Više od dvije i pol tisuće godina duga povijest ovoga grada jednako je zanimljiva kao i njegova sadašnjost, puna uspona i padova, ali unatoč svim nedaćama Rim je do danas ostao svjetska metropola, koju zahvaljujući bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu godišnje posjeti između sedam i deset milijuna turista Da bi se shvatilo zbog čega Rim nosi titulu "vječnoga grada" ili "glave svijeta" potrebno je upoznati njegovu povijest i sadašnjost, a to je upravo svrha ovoga članka podijeljenog u dva dijela – u prvom dijelu naglasak će biti stavljen na povijesno-geografski i urbani razvoj grada, a u drugom na suvremeni razvoj grada te na jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti grada, turizam.
Po čemu su orijentalni gradovi specifični, koja su obilježja prostorne strukture i druge zanimljive činjenice pročitajte u članku Vedrana Prelogovića.
Proces urbanizacije danas je najdinamičniji u slabije razvijenim zemljam svijeta; Kako se odvijao razvoj i koja su obilježja urbanizacije pročitajte u članku.
Prema posljednjem izvješću UN-HABITAT-a gotovo milijarda ljudi u svijetu, odnosno šestina svjetskog stanovništva, živi u slamovima – najsiromašnijim gradskim četvrtima.