Biokovo je sa svojim 1762 m visokim vrhom Sv. Jurom najviša planina hrvatskog primorja, a treća po visini u Hrvatskoj. Najljepši dio planine 16. lipnja 1981. proglašen je parkom prirode, ponajviše zaslugama dr fra Jure Radića, makarskog franjevca i biologa.
-
-
GeomorfologijaHrvatskaObrazovanje i znanostPoznati geografiReljef i tlo
”Krš i njegovo značenje” – sabrana djela akademika Josipa Roglića – 1. svezak
Nedavno je svijetlo dana ugledalo vrijedno izdanje sabranih djela akademika Josipa Roglića: «Krš i njegovo značenje»; Radi se o prvom u nizu od šest planiranih izdanja ovog vrsnog hrvatskog geografa čija se 100-ta obljetnica rođenja obilježava 2006 godine; Upravo u sklopu ove obljetnice započelo se je sa serijom izdanja sabranih djela u šest svezaka, tematski podijeljenih prema interesima i znanstvenom opusu akademika Roglića.
-
HrvatskaKvarnerSjeverno hrvatsko primorjeStanovništvo i gospodarstvoTeme
Historijskogeografski razvoj turizma u Opatiji
Turizam u Opatiji datira od 1844. kada je tu riječki trgovac žitom i drvom Higinij Scarpa sagradio ljetnikovac koji je po svojoj supruzi nazvao “Villa Angiolina”. Povodom 160. obljetnice objavljujemo članak o historijskogeografskom razvoju turizma u Opatiji.
-
Hispanoamerikanci su postali najveća, odnosno najbrojnija manjinska skupina u SAD-u, gdje ih, prema novijim službenim podacima, živi oko 38,8 milijuna; saznajte više o njihovom položaju u suvremenom američkom drustvu…
-
UVOD Vjetar koji je mahovit, relativno hladan i suh te puše s planina na istočnoj…
-
Prije par dana u Slobodnoj Dalmaciji objavljen je kraći prilog o izgradnji Centra za gospodarenje…
-
U ovom gradu na današnji dan 1789. pala je Bastilja, zloglasni francuski zatvor. Taj je događaj označio početak francuske revolucije. 14. srpnja, Dan Bastilje, najznačajniji je francuski državni praznik. O Parizu, njegovim razvojnim problemima nekad i sada, pišu Sonja Juriško i Željko Mlatković.
-
Geografski instituti bili su značajni za razvoj geografije u Hrvatskoj. O njihovom razvoju piše prof. emeritus dr.sc. Ivan Crkvenčić.
-
Jeste li se ikada izgubili i poželjeli da postoji lak način za otkrivanje puta kojim treba ići? Jeste li ikada našli savršeno mjesto za lov ili ribolov, a niste mogli zapamtiti kako na njega ponovo doći? Što napraviti kad pješačite i u jednom trenutku više ne znate kojim se smjerom treba vratiti do kampa ili auta?
-
Historijska geografijaHrvatskaJužno hrvatsko primorjeRegionalizacija i prostorno planiranje1Teme
Postoji li danas Dalmacija?
Tijekom prošlosti geografsko ime Dalmacija nije “pokrivalo” isto područje. Teritorijalno pulsiranje ove regije uz središnji dio istočne obale Jadrana značajno je utjecalo na društveno-gospodarski razvoj, uz ostalo, i na oblikovanje kulturnoga identiteta njenih stanovnika.