Geo-blog

Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.

Leda na Arktiku nikada manje…

U ponedjeljak 21. 9. znanstvenici Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) objavili su da se pokrivenost morskog leda na Arktiku smanjila na minimum od 3,74 mil. četvornih km, što je drugi najniži rezultat u 42 godine zapisa.

Tlo kao sastavnica ekološkog trojstva

Tlo je iznimno važan resurs u prostoru, a vrlo često zanemarujemo njegovu ekološku i društvenu važnost. Koliko je važno tlo za opstanak ekosustava i našeg gospodarstva, ali i društva u cjelini piše cijenjeni akademik Ferdo Bašić.

Grand Canyon – put u središte Zemlje

U polupustinjski ravnjak Colorado u Arizoni u duljini od 446 km toka rijeke Colorado usječen je impresivni Grand Canyon – širok od 180 m do 29 km, a dubok i više od 1800 m. O tom prirodnom "čudu" više pročitajte u članku Petre Radeljak.

Geomorfologija krša Papuka – kap krša u srcu Slavonije

Preko polovice površine Hrvatske okarakterizirano je krškim reljefom. Najveći dio hrvatskog krša dio je prostranog krškog područja Dinarida. Međutim, krš nalazimo i u sjeverozapadnom i istočnom dijelu. Jedno takvo krško područje je u okviru PP Papuk.

Ralje u Jadranu

U moru oko srednjodalmatinskih otoka ovih dana viđen je morski pas. O razlozima njegovog pojavljivanja u Jadranu, rasprostranjenosti i napadima na ljude pročitajte u nastavku.

Nafta i zemni plin iz podmorja

Važnost crnog zlata  Teško bi bilo zamisliti moderno svjetsko gospodarstvo bez nafte. „Crno zlato“ najbrži je pokretač razvoja nekog mjesta, države, pa čak i svjetske regije. No, nafta često nosi i ratove ili je sama uzrok rata, gladi, produbljuje razlike između...

Dezertifikacija – rastuća prijetnja

Dezertifikacija je jedan od gorućih problema suvremenog svijeta. O tipovima, uzrocima i posljedicama te načinima borbe protiv dezertifikacije pročitajte u članku našega novog stalnog suradnika Nenada Buzjaka.

Efekt staklenika i Kyotski protokol (2. dio)

U drugoj polovici dvadesetog stoljeća postalo je jasno da je čovjek odgovoran za promjene klime. Premda i danas ima znanstvenika koji tvrde da su suvremene promjene klime isključivo prirodan proces, većina znanstvenika tvrdi da su one dijelom i posljedica djelovanja čovjeka.

Efekt staklenika i Kyotski protokol (1. dio)

Efekt staklenika ima vrlo važnu ulogu u zagrijavanju Zemljine površine. Upravo zbog tog efekta na površini Zemlje postoji raspon temperature koji je omogućio nastanak i razvoj života. Izgaranjem fosilnih goriva koncentracija stakleničkih plinova u zadnjih 200 godine mijenja se vrlo brzo, što za posljedicu ima promjene klime.