Naslovna Aktualno Transgranične vode – uz Svjetski dan voda 2009.

Transgranične vode – uz Svjetski dan voda 2009.

Ivan Čanjevac

Svjetski dan voda (22. ožujka) obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti vode i promocije održivoga upravljanja vodnim resursima diljem svijeta. Prvi Svjetski dan voda održan je 1993. godine te je od tada za pitanja vode središnji dan u godini na globalnoj razini. Svake godine naglasak je na drugoj temi. Ove godine su to transgranične vode. Na razini UN-a aktivnosti vode UNESCO, UNECE (Ekonomska komisija UN-a za Europu) te FAO (Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu). Ovogodišnjim Danom voda završen je i 5. Svjetski forum o vodi (5th World Water Forum) koji se pod sličnom središnjom temom od 16. do 22. ožujka održao u Istanbulu, Turska.

Transgranične vode u svijetu

Transgranične (međudržavne) vode, odnosno vode koje dijele dvije ili više država obilježje su današnjeg svijeta, posebno nakon raspada velikih državnih tvorevina krajem XX. stoljeća. Gotovo sve kontinentske države dijele u većoj ili manjoj mjeri vode sa svojim susjedima. Statistika govori o 263 transgraničnih jezera ili rijeka čija se sljevna područja nalaze u 145 država i pokrivaju gotovo polovicu kopnene površine Zemlje. Tome treba dodati i mnoge podzemne zalihe vode. Trenutno je zabilježeno 274 transgranična vodonosnika.

Sl. 1. Međunarodna porječja (izvor: www.transboundarywaters.orst.edu)

Većinu transgraničnih rijeka dijele samo dvije države. Rijeka koja povezuje najveći broj država svijeta je Dunav čije porječje se nalazi u čak 18 europskih zemalja. Oko 40 % svjetskoga stanovništva živi u transgraničnim sljevnim područjima (rijeka ili jezera), a što je možda još značajnije 90 % živi u državama koje dijele vodne resurse barem s jednom zemljom.

Sl. 2. Najveće transgranične rijeke u svijetu (izvor: www.unwater/worldwaterday/)

Budući da svaka zemlja teži zadovoljenju svojih potreba za vodom, a umnažanjem broja zemalja svijeta, mnogi predviđaju budućnost ispunjenu sukobima oko vode. Prošlost pokazuje upravo suprotno. Suradnja je najčešće rješenje problema upravljanja transgraničnim vodama. U proteklih 60 godina u svijetu je potpisano gotovo 300 međunarodnih sporazuma o vodi dok je u isto vrijeme zabilježeno 37 međudržavnih incidenata/sukoba oko vode. Najčešći uzroci bili su nestašica vode, izgradnja brana, preveliko crpljenje vode, sustavno ili iznenadno zagađenje vode te nepoštivanje ranijih dogovora. Najveće opasnosti i mogući uzroci sukoba leže u nastavku strelovitog porasta broja stanovnika te neodgovarajućem (neodgovornom) gospodarenju vodnim resursima. U obzir treba uzeti i klimatske promjene koje će za posljedicu imati (i već imaju) nove regionalne razlike u količini i kvaliteti vodnih resursa. Klimatske promjene donose veću učestalost ekstremnih događaja (iznenadne poplave, suše, obalno poplavljivanje). Za njihovo rješavanje često puta je potrebna suradnja svih zemalja u porječju.

Transgranične rijeke i Hrvatska

Hrvatska je država koja većinom dijeli vodne resurse sa susjedima. Posljedica je to prirodnih obilježja, odnosno bogatstva vode na površini i u podzemlju kao i povijesno-političkih datosti koje su za posljedicu imale stvaranje karakterističnoga oblika teritorija. Oko 2/3 duljine naših kontinentalnih granica čine rijeke, a oko 75 % stanovništva Hrvatske živi u porječjima transgraničnih rijeka. Suradnja sa susjedima po pitanju trangraničnih voda često je bolja od općenite političke suradnje. Hrvatska je članica Međunarodne komisije za zaštitu Dunava (ICPDR) kao i potpisnica Konvencije o režimu plovidbe Dunavom. Također je zajedno sa Slovenijom, BiH i Srbijom osnovala Međunarodnu komisiju za porječje rijeke Save (International Sava River Basin Commision – ISRBC ili Sava Commision) sa sjedištem u Zagrebu. Cilj komisije je primjena Okvirnog sporazuma o porječju rijeke Save, tj. osiguravanje suradnje svih strana radi uspostavljanja međunarodnoga režima plovidbe, održivoga upravljanja vodama i poduzimanja mjera za spriječavanje i ograničavanje opasnosti (poplava, leda, suša, onečišćenja). Njezin rad uglavnom se odvija kroz nekoliko stalnih stručnih skupina kojima su pokriveni različiti aspekti upravljanja rijekom Savom: Stalna stručna skupina za plovidbu, Stalna stručna skupina za upravljanje porječjem, Stalna stručna skupina za prevenciju i kontrolu nesreća i Stručna skupina za zaštitu od poplava. Uz njih osnovano je i nekoliko tzv. ad hoc stručnih skupina, a sve s ciljem održivoga razvoja regije uz rijeku Savu. Takav oblik suradnje potrebno je ostvariti i na drugim porječjima koje Hrvatska dijeli sa susjedima. To se prije svega odnosi na porječje Drave (s Murom) i Neretve kao i na niz manjih hidroloških porječja u kojima zbog jednostranih poteza postoji mogućnost incidenata i političkih problema.


Prednosti suradnje na području vodnih resursa
Politička volja i predanost važni su preduvjeti za uspješnu suradnju na svim poljima dijeljenja vodnih resursa. Suradnja na području vodnih resursa omogućava bolje ekološko upravljanje koje za posljedicu ima veliku korist za rijeke, vodonosnike, jezera, močvare i povezane ekosustave kao i za obale i mora. No postoje i mnoge druge prednosti suradnje na području upravljanja vodnim resursima koje se često zanemaruju. Učinkovito zajedničko upravljanje vodnim resursima i poplavnim ravnicama može povećati poljoprivrednu i energetsku proizvodnju, smanjiti siromaštvo i djelovati na ravnomjerniji regionalni razvoj. Transgranična suradnja oko podataka o vodnim valovima može smanjiti na minimum žrtve i štete od poplava. Dobra prekogranična suradnja općenito u političkom smislu može dovesti do smanjenja napetosti između zemalja. Konačno, međunarodne vode mogu biti katalizatori ekonomske integracije susjednih zemalja. Upravljanje transgraničnim rijekama tako može izravno ili neizravno doprinjeti međunarodnoj trgovini, ekonomskom razvoju, osiguranju dovoljnih količina hrane, političkoj sigurnosti i regionalnoj integraciji.
Ostvariti transgraničnu suradnju uvijek je dug i složen proces. Nema univerzalnog puta te se svakom slučaju treba pristupati pojedinačno. Svaka suradnja zahtjeva jedinstven pristup kroz sagledavanje karakteristika porječja (slijevnog područja), njegovih ekoloških, hidroloških, političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih obilježja (odrednica). Vode ima dovoljno za sve samo je raspodijela neravnomjerna što u kombinaciji sa lošim i sebičnim upravljanjem dovodi do nestašica vode i sukoba. Upravljanje rijekama općenito, time i upravljanje transgraničnim rijekama zato mora biti sustavno, kompleksno i ekološki orijentirano.

Literatura i izvori podataka

Službene stranice Svjetskoga dana voda www.unwater.org/worldwaterday/flashindex.html
Baza podataka o transgraničnim rijekama www.transboundarywaters.orst.edu
Službene stranice Svjetskoga foruma o vodi u Istanbulu www.worldwaterforum5.org/index.php?id=2534&L=0
UNECE www.unece.org/env/water/
UNESCO Water www.unesco.org/water/
Savska komisija www.savacommission.org/
Dunavska komisija www.danubecom-intern.org/ENGLISH/SUMMARY.htm
ICPDR www.icpdr.org/

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content