Europskim putevima

Ivan Čanjevac

12. studenoga 2004.

l

UVOD

Svibanj 2004. godine označio je novi početak za zemlje bivšeg Istočnog bloka koje su postale dio toliko željenog Zapada te je dao nadu ostatku europskih zemalja da i za njih postoji mjesto u Europskoj uniji. Hrvatska je na najboljem putu da ostvari svoj "zapadni san", a dvadeset studenata Geografskog odsjeka iz Zagreba iz prve je ruke saznalo kako unija "diše" i kako funkcionira njezina najjača članica - Njemačka.

Pod stručnim vodstvom prof. Henkela, a uz pratnju prof. Fürst–Bjeliš i doc. Ilića, dvadeset studenata geografije krenulo je 5. svibnja iz Zagreba na malenu europsku turneju. Do 15. svibnja upoznali smo najznačajnije europske gradove Strasbourg, Bruxelles i Frankfurt, njemačke sveučilišne gradove Tübingen, Heidelberg i Leipzig te grad koji predstavlja simbol pomirenja Istoka i Zapada, Berlin.

Gradovi europske političke i financijske moći

Ako ih gledamo iz svjetske perspektive, nisu toliko značajni, ali za Europsku uniju predstaljaju alfu i omegu. Bruxelles i Strasbourg glavni su gradovi unije i sjedišta njezinih najvažnijih organizacija: Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije. Iako nisu jednake važnosti, oba grada značajni su europski politički centri.

Strasbourg, smješten na rijeci Rajni, stari je srednjovjekovni grad. Europska je prijestolnica samo jednom u mjesecu kada se ovdje održavaju sjednice Europskog parlamenta. Iako je nekoliko puta bilo istaknuto kako nije ekonomično imati dva glavna grada, Francuzi ne ispuštaju tu čast iz svojih ruku. Kako bi se to moglo i dogoditi kada gotovo polovica grada živi od toga…

Bruxelles  pak je službeni glavni grad unije, sjedište njezinih najviših političkih tijela, a u svijetu značajan kao sjedište NATO – a. Nijedna država ne može funkcionirati samo sa političarima. Ipak treba imati i novaca i nekog tko će se o njima brinuti. S obzirom da je Frankfurt vrlo jako financijsko središte (spomenimo da je u gradu smješteno 315 banaka, od kojih je 175 stranih, a godišnje obrću 2,218 mlrd eura) postao je sjedištem Europske Centralne Banke. Time je u podjeli ovlasti unutar unije Njemačka dobila najveći dio kolača. Novci su ipak novci….


Sl. 2. Snaga grada najbolje se očitava u njegovoj arhitekturi – neboderi u Frankfurtu. Foto Ivan Čanjevac.

Njemački sveučilišni gradovi

Njemačka se može pohvaliti višestoljetnom sveučilišnom tradicijom. Heidelberg i Tübingen spadaju među najstarije sveučilišne njemačke gradove. Tako je sveučilište u Heidelbergu osnovano 1386. godine (najstarije europsko sveučilište osnovano u Bologni 1317. god.), a  u Tübingenu 1477. Stari srednjovjekovni gradovi, nekada mala trgovišta, osnivanjem sveučilišta postaju središtima kulture i obrazovanja. Karakteristčno je da danas ti gradovi nemaju značajnije industrije već žive od studenata i sveučilišta. Tako npr. u Tübingenu gotovo 50% stanovništva živi direktno ili indirektno od studija, studenata i sličnih stvari.

Danas su ova sveučilišta vrlo cijenjena. Tome ide u prilog da je 7 fizičara nobelovaca djelovalo upravo u Heidelbergu,  a kemičar Bunsen ovdje je izmislio plamenik kojeg smo svi mi imali prilike vidjeti u kemijskim pokusima.

Istočna Njemačka – simbol povezivanja Zapada s Istokom

Početak devedesetih godina najavio je novo razdoblje u svjetskom političkom poretku. Propali socijalizam i komunizam povlače se sa svjetske scene, a kapitalizam  je pompozno ušao u novonastale države. Tako je bilo i u Istočnoj Njemačkoj. Rušenjem Berlinskog zida, možda jednog od najjačih simbola podjele svijeta na dvije političke sfere, Zapadnoj je Njemačkoj priključeno područje Istočne Njemačke. Neki kažu, dobar potez, drugi pak nezadovoljno odmahuju glavama… Kako god bilo, podijeljena država postala je jedinstvena cjelina, a Berlin simbolom povezvanja Zapada i Istoka. Nakon ujedinjenja postalo je jasno da će nova prijestolnica postati upravo Berlin.


Sl. 4. Berlin  – ujedinjeni grad. Foto Ivan Čanjevac.

Danas ima nešto više od 3 milijuna stanovnika i malo manje dizalica. Dugogodišnje propadanje grada nastoji se danas na brzinu nadoknaditi pa Berlin nalikuje ogromnom gradilištu. Međutim, skeptici ukazuju da Berlin zapravo nikada neće postati globalnim gradom i da je neopravdano očekivati da ovakav grad privuče silne multinacionalne kompanije. Od 500 najvećih multinacionalnih kompanija u Berlinu se nalazi samo 12. Kako god bilo, Berlin je ipak grad sa dušom. Sama šetnja najpoznatijom ulicom Unter dem Linden vodi nas u neka davna slavna vremena, u doba jakog Brandenburga kada su pruski carevi vladali Njemačkom. Ovdje danas jedino možete naći straije zgrade na jednom mjestu. Ostatak grada mješavina je moderne i klasične arhitekture, zapadnjačkog i istočnog duha.

Leipzig možemo izdvojiti kao primjer bivšeg socijalističkog grada koji se danas suočava sa mnogim problemima modernizacije…Moglo bi se reći vrlo uspješno. Najzanimljiviji je primjer prenamjene starog industrijskog kvarta u elitnu stambenu zonu te primjer oživljavanja kvarta Grünau koji je izgrađen 80 – ih kao tipična spavanonica, a danas je primjer rekonstrukcije i prilagođavanja novim zahtjevima i novom načinu života.

Valja spomenuti i jedan od najpoznatijih geografskih instituta, Institut für Länderkunde, smješten upravo u Leipzigu. Ovaj institut, poznat po mnogim projektima, za zadatak si  je uzeo napraviti novi atlas Njemačke u 10 – ak knjiga. Do sada su izdali četiri knjige i 3 interaktivna cd – izdanja.