Novi priručnik za procjenu stanja ekosustava EU

Nenad Buzjak

20. svibnja 2021.

l

UVOD

Ekosustavi Europe, o kojima ovise naši izvori hrane, drvo i druge sirove, čisti zrak i regulacija klime, zatim pitka voda i rekreacija, ali i dobrobit cjelovitog živog svijeta s kojim dijelimo naš kontinent, pate od stalnih i rastućih pritisaka. Pritisci su uzrokovani intenzivnom upotrebom kopna, voda i mora koji mijenjaju krajobraze i uvjete u njima, […]

Ekosustavi Europe, o kojima ovise naši izvori hrane, drvo i druge sirove, čisti zrak i regulacija klime, zatim pitka voda i rekreacija, ali i dobrobit cjelovitog živog svijeta s kojim dijelimo naš kontinent, pate od stalnih i rastućih pritisaka. Pritisci su uzrokovani intenzivnom upotrebom kopna, voda i mora koji mijenjaju krajobraze i uvjete u njima, zatim zagađenjem, klimatskim promjenama i širenjem invazivnih vrsta. Posljedica je smanjenje prirodnih područja i prirodnih ekosustava. Stoga je osiguravanje uvjeta da ekosustavi postižu ili održavaju dobro stanje ključni uvjet za osiguranje održivosti ljudskih aktivnosti, dobrobiti naših zajednica, ali i sveukupnog živog svijeta koji je također bitan za stanje ekosustava. Ovo se načelo odnosi na sve ekosustave, uključujući morske i slatkovodne ekosustave, prirodna i poluprirodna područja, ali i na antropogne ili upravljane ekosustave poput šuma, poljoprivrednih površina i urbanih zelenih površina. Znanje o stanju ekosustava, čimbenicima koji to stanje poboljšavaju ili smanjuju te utjecajima na usluge ekosustava, ključno je za učinkovito upravljanje i donošenje odluka. Stoga je izdan priručnik “EU ecosystem assessment: summary for policymakers“, koji daje znanstveno utemeljene smjernice za obnavljanje degradiranih ekosustava, poboljšanje praćenja stanja (monitoringa), te metode za procjenu stanja. Priručnik proširuje i nadopunjuje znanje koje imamo o stanju i trendovima ekosustava u skladu sa zakonodavstvom o okolišu EU-a.

Ekosustavi unutar i izvan zaštićenih područja, doprinose dobrobiti ljudi putem usluga ekosustava. Unatoč njihovoj važnosti, oni su često pod velikim antropogenim utjecajem. Vraćanje u dobro stanje ključni je cilj održivijeg planeta. No i ekosustavi nad kojima dominiraju ljudi (poput poljoprivrednih površina i urbanih zelenih površina) važni su pružatelji opskrbnih usluga, usluga regulacije prirodnih procesa, kulturnih i podržavajućih usluga. Kao takvi, unatoč velikim izmjenama u odnosu na prirodno stanje i oni mogu postoći visoku razinu biološke i krajobrazne raznolikosti, primjer čega su npr. livade i pašnjaci ili mozaična područja s raznim tipovima staništa oko naselja. Iz tih se razloga ni ti ekosustavi ne smiju zanemariti prilikom razmatranja rješenja za smanjenje gubitaka raznolikosti. Slijedom toga, ova procjena po prvi put okuplja zajednički dogovorene skupove podataka na razini EU-a koji se mogu koristiti za procjenu stanja i trendova ekosustava i njihovih usluga, kao i pritiscima i trendovima kojima su izloženi. Ovo je osobito važno kako bi se razumjelo gdje su i koliko ekosustavi degradirani i ugroženi kako bi se usmjerili na prioritetne i isplative napore na obnovi i poboljšanju općeg stanja.

Osim stručnjacima, ova vrijedna publikacija može pomoći u obrazovanju javnosti te kao pomoć i dodatni materijal nastavnicima u školama te na fakultetima.

Priručnik je moguće preuzeti na web adresi Joint Research Center-a.

Skip to content