Zaštićeni fosili dinosaura

Irina Žeger Pleše

26. travnja 2021.

l

UVOD

Zaštićeni fosili dinosaura i njihova nalazišta u Republici Hrvatskoj.

Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 24. travnja 2021. godine (NN 40/2021) fosili dinosaura i njihova 24 nalazišta proglašeni su zaštićenim dijelovima prirode, odnosno prvim zaštićenim fosilom u Republici Hrvatskoj. Cilj zaštite je očuvanje ove rijetke, vrijedne, ugrožene te izrazito krhke geobaštine koja ima izrazito veliku znanstvenu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Fosili dinosaura pokazatelj su života na Zemlji u razdoblju mezozoika na temelju kojih se može rekonstruirati anatomija organizama te njihovo ponašanje. Do sada je na području Republike Hrvatske otkriveno ukupno 23 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedan lokalitet s petrificiranim (okamenjenim) kostima. Najviše fosila dinosaura, njih 20, pronađeno je na području Istre, dok su po jedan pronađeni na području Hvara, Biokova i Dugog otoka.

U Republici Hrvatskoj prvo otkriće zabilježeno je 1925. godine. kada je austrijski industrijalac Bachofen–Echt otkrio na Velikom Brijunu otiske stopala dinosaura. To je je bilo i prvo otkriće tragova dinosaura južno od Alpa te po tome vrlo značajno. Opisao je dva tipa otisaka: krupne tridaktalne (tri prsta) koje je pripisao rodu Iguanodon i otiske kružnog oblika koje je pripisao divovskim kornjačama.

Otisci dinosaura, Brijuni. Foto I. Žeger Pleše

Istra, Hvar, Dugi otok i Biokovo dio su paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom mezozoika ta se platforma pružala približno u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Sa zapadne, istočne i sjeverne strane bila je okružena dubokim morskim bazenima. Na karbonatnoj platformi more je bilo plitko i toplo i taložio se karbonatni mulj. U više navrata tijekom jure i krede na našoj je platformi dolazilo do okopnjavanja, odnosno postojali su takvi ekološki uvjeti koji su omogućili opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala, te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura tijekom mlađe jure i krede, ali ni oni također ne omogućuju preciznije određivanje taksonomske pripadnosti. Najstariji otisci u Republici Hrvatskoj datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz razdoblja gornje krede.

Otisak stope dinosaura iz zapadne Istre. Foto I. Žeger Pleše.

Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala. Stoga svi dosada pronađeni nalazi, ali i eventualno novootkriveni nalazi fosila dinosaura imaju značajnu obrazovnu i znanstvenu vrijednost. Njihovi ostaci jedini su svjedoci o njihovom životu koje je moguće koristiti u interpretaciji i edukaciji te popularizaciji geobaštine. Većina dosad poznatih nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta koja se nalaze na području autokampova i ona u blizini naselja, zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja. Obalna nalazišta ugrožena su zbog ekspanzije ronilačkog turizma kao i prirodnog djelovanja mora. Fosili otkriveni u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta prilikom iskopa i miniranja. Zato je ova odluka od izuzetne važnosti kako bi se i ova vrijedna nalazišta formalno zaštitila.

Nizovi otisaka na “stazi dinosaura”, Kirmenjak. Foto I. Žeger Pleše.

Izvor podataka:

Mezga, A. ,2009: Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-dinaridskoj karbonatnoj platformi“, Disertacija, Zagreb

Rješenje o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode, Narodne novine br. 40/2021.

Žeger Pleše, I., Zwicker Kompar, G., 2020: Stručno mišljenje za proglašenje fosila dinosaura na području Republike Hrvatske zaštićenim dijelom prirode – zaštićenim fosilom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Zagreb.

Skip to content