Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 24. travnja 2021. godine (NN 40/2021) fosili dinosaura i njihova 24 nalazišta proglašeni su zaštićenim dijelovima prirode, odnosno prvim zaštićenim fosilom u Republici Hrvatskoj. Cilj zaštite je očuvanje ove rijetke, vrijedne, ugrožene te izrazito krhke geobaštine koja ima izrazito veliku znanstvenu i odgojno-obrazovnu vrijednost. Fosili dinosaura pokazatelj su života na Zemlji u razdoblju mezozoika na temelju kojih se može rekonstruirati anatomija organizama te njihovo ponašanje. Do sada je na području Republike Hrvatske otkriveno ukupno 23 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedan lokalitet s petrificiranim (okamenjenim) kostima. Najviše fosila dinosaura, njih 20, pronađeno je na području Istre, dok su po jedan pronađeni na području Hvara, Biokova i Dugog otoka.
U Republici Hrvatskoj prvo otkriće zabilježeno je 1925. godine. kada je austrijski industrijalac Bachofen–Echt otkrio na Velikom Brijunu otiske stopala dinosaura. To je je bilo i prvo otkriće tragova dinosaura južno od Alpa te po tome vrlo značajno. Opisao je dva tipa otisaka: krupne tridaktalne (tri prsta) koje je pripisao rodu Iguanodon i otiske kružnog oblika koje je pripisao divovskim kornjačama.
Istra, Hvar, Dugi otok i Biokovo dio su paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom mezozoika ta se platforma pružala približno u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Sa zapadne, istočne i sjeverne strane bila je okružena dubokim morskim bazenima. Na karbonatnoj platformi more je bilo plitko i toplo i taložio se karbonatni mulj. U više navrata tijekom jure i krede na našoj je platformi dolazilo do okopnjavanja, odnosno postojali su takvi ekološki uvjeti koji su omogućili opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala, te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura tijekom mlađe jure i krede, ali ni oni također ne omogućuju preciznije određivanje taksonomske pripadnosti. Najstariji otisci u Republici Hrvatskoj datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz razdoblja gornje krede.
Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala. Stoga svi dosada pronađeni nalazi, ali i eventualno novootkriveni nalazi fosila dinosaura imaju značajnu obrazovnu i znanstvenu vrijednost. Njihovi ostaci jedini su svjedoci o njihovom životu koje je moguće koristiti u interpretaciji i edukaciji te popularizaciji geobaštine. Većina dosad poznatih nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta koja se nalaze na području autokampova i ona u blizini naselja, zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja. Obalna nalazišta ugrožena su zbog ekspanzije ronilačkog turizma kao i prirodnog djelovanja mora. Fosili otkriveni u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta prilikom iskopa i miniranja. Zato je ova odluka od izuzetne važnosti kako bi se i ova vrijedna nalazišta formalno zaštitila.
Izvor podataka:
Mezga, A. ,2009: Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-dinaridskoj karbonatnoj platformi“, Disertacija, Zagreb
Rješenje o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode, Narodne novine br. 40/2021.
Žeger Pleše, I., Zwicker Kompar, G., 2020: Stručno mišljenje za proglašenje fosila dinosaura na području Republike Hrvatske zaštićenim dijelom prirode – zaštićenim fosilom, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Zagreb.