Svemirska industrija dio je industrije koji sa današnjeg stajališta ima vrlo dobru perspektivu; Razvija se zadnjih pedesetak godina, prije svega u SAD i bivšem SSSR, a kulminacija je bila putovanje čovjeka na Mjesec; Od tada do danas svemirska tehnologija doživjela je velik napredak; Najprije razvijana radi političkog prestiža i u vojne svrhe, danas ima sasvim drugačiju namjenu; Više o mogućnostima razvoja industrije i turizma u svemiru doznajte u članku Jelene Lončar, znanstvene novakinje na Geografskom odsjeku u Zagrebu.
Category:
Stanovništvo i gospodarstvo
-
-
HrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvo
Općina Dobrinj na Krku – može li se razviti turizam u uvjetima otočne periferije?
Otok Krk primjer je prostora u kojem je turizam jedan od najznačajnijih faktora suvremene socioekonomske transformacije; Turizam na otoku nije ravnomjerno raspoređen, što proizlazi iz njegovih prirodnogeografskih, ali i iz društveno-gospodarskih karakteristika; Općina Dobrinj dugo je bila “po strani” od glavnih turističkih impulsa na otoku; Posljednjih godina sve se više počela ostvarivati ideja o turizmu kao nositelju razvoja i djelatnosti kojom bi se pokušali usporiti, a možda i zaustaviti, negativni trendovi depopulacije – glavnoga demografskoga procesa u općini, te svekolikog zaostajanja gospodarstva kao posljedice razvoja u uvjetima periferije.
-
Dijete rođeno početkom 21. stoljeća u Japanu živjet će u prosjeku do 83 godine dok će dijete rođeno u Zambiji doživjeti tek 33. rođendan, svako treće dijete Bocvane zaraženo je HIV-om, a u najvećem genocidu prošlog desetljeća u Ruandi je za samo 90 dana život izgubilo 300 000 djece. Iste godine, isti broj djece rođen je u Kanadi.
-
Na današnji dan, prije točno 60 godina proveden je u Istri i na dijelu kvarnerskih otoka popis stanovništva za potrebe razgraničenja između Hrvatske i Slovenije, odnosno tadašnje Jugoslavije i Italije.
-
HrvatskaStanovništvo i gospodarstvoTeme
“Plakat ćete kad je vidite.” Ili zašto je Hrvatska najpoželjnija turistička destinacija 2005.?
Steve Dougherty, novinar New York Timesa koji je u svom članku o Hvaru napisao rečenicu iz naslova, još je dodao: “Ponesite rupčiće, trebat će vam” Njegove riječi prenio je hrvatski tisak ističući pritom i brojne druge reportaže o Hrvatskoj objavljene u vodećim svjetskim medijima; Jedno im je zajedničko: Hrvatska je ove godine totalno IN; Ili, ponešto stručnijim rječnikom rečeno, Hrvatska je (jedna od) najpoželjnijih svjetskih turističkih destinacija 2005; Rezultat je to brojnih anketnih istraživanja u nekoliko europskih zemalja, ali i mišljenje Lonely Planeta, jednog od vodećih svjetskih izdavača turističkih vodiča; Jeste li se zapitali: zašto baš Hrvatska i zašto upravo sada?
-
Historijska geografijaHrvatskaIstočna HrvatskaOkoliš i zaštita prirodeSlavonijaStanovništvo i gospodarstvoTeme
Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume…
by Tea Lončar“Kad kažem hrast, mislim na spačvanske šume”, napisao je književnik i šumar Josip Kozarac 1888 godine. Je li nam danas, 117 godina poslije, asocijacija na hrastove šume jednaka Kozarčevoj?
-
Nekoć “otoci samoće koji život znače”, jadranski se svjetionici posljednjih godina uspješno uključuju u turističku ponudu pružajući turistima potuno drukčiji doživljaj Jadranskoga mora uz istodobno potkrepljivanje slogana Hrvatske turističke zajednice “Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio”.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociStanovništvo i gospodarstvoTeme
Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?
Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.
-
EuropaStanovništvo i gospodarstvoSvijetTemeUrbano i ruralno
Na selo, na selo… razvoj ruralnog turizma u Europi
Agroturizam u Istri, vinske ceste Plješevičkog prigorja, prva turistička seljačka domaćinstva u Baranji – trend razvoja turizma u ruralnom prostoru sve je prisutniji i u Hrvatskoj; Geografija-hr u više je navrata donosila članke o domaćim inicijativama, a ovom prilikom osvrćemo se na europska iskustva.
-
“Tko još nema nikakvu strategiju prema Kini, njemu se više ne može pomoći” riječi su to jednog njemačkog ekonomskog analitičara. Desetljećima unazad čitali smo članke s naslovima tipa “Kina – div koji se budi”, a još je Napoleon rekao: “Kad se Kina probudi, zatrest će se svijet”. Je li konačno došlo vrijeme “izlaska zmaja iz ljuske”? Jesmo li svjedoci povijesnog procesa koji će znatno promijeniti svjetsku gospodarsku, ali i geopolitičku scenu?