Dana 15. siječnja 1992 Republiku Hrvatsku priznale su države članice tadašnje Europske zajednice kao i druge svjetske države; trnovit put kojega je do sada Hrvatska prešla na putu prema europskim zvijezdama privodi se konačnoj fazi u kojoj bi se Hrvatska trebala u potpunosti uključiti u europsku zajednicu naroda.
Tag:
historijska geografija
-
-
U prigodi božićnih blagdana provirit ćemo u čudesan svijet tamjana i upoznati se (podsjetiti) s povijesno-geografskim aspketima njegove proizvodnje, upotrebe i trgovine.
-
EuropaHistorijska geografijaHrvatskaHrvatski otociItalijaJužno hrvatsko primorjeSjeverno hrvatsko primorjeSvijet
Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku
Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.
-
16. studenoga 1242 ugarsko-hrvatski kralj Bela IV izdao je u Virovitici povelju koja je zbog svog zlatnog pečata nazvana Zlatnom bulom kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad – što je za to obrtničko-trgovačko naselje značio ovaj dokument i što on znači za suvremeni Zagreb?
-
1. svibnja 2004. godine u Europsku uniju primljene su pribaltike zemlje koje su po mnogo čemu vrlo bliske Hrvatskoj. Slični položaj u kojem se nalaze, prošlost i slični planovi za budućnost te međusobna podrška ono su što povezuje Hrvatsku i ove zemlje. Relativno velika prostorna udaljenost ne bi trebala biti prepreka boljem upoznavanju pribaltičkog tranzicijskog trolista.
-
HrvatskaKvarnerSjeverno hrvatsko primorjeStanovništvo i gospodarstvoTeme
Historijskogeografski razvoj turizma u Opatiji
Turizam u Opatiji datira od 1844. kada je tu riječki trgovac žitom i drvom Higinij Scarpa sagradio ljetnikovac koji je po svojoj supruzi nazvao “Villa Angiolina”. Povodom 160. obljetnice objavljujemo članak o historijskogeografskom razvoju turizma u Opatiji.
-
Zagreb je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. S oko 700 000 stanovnika i razvijenim mnogim funkcijama igra ulogu nacionalne metropole te je središte događanja čak i mnogo širega značenja. Povodom Dana grada, 31. svibnja, donosimo neke crtice iz njegove prošlosti i sadašnjosti.
-
30. travnja obilježen je Dan sjećanja na Zrinske i Frankopane. Geografija.hr vam donosi priču o jednom od frankopanskih i zrinskih posjeda – Ozlju, gradu na Kupi.
-
Historijska geografijaHrvatskaJužno hrvatsko primorjeRegionalizacija i prostorno planiranje1Teme
Postoji li danas Dalmacija?
Tijekom prošlosti geografsko ime Dalmacija nije “pokrivalo” isto područje. Teritorijalno pulsiranje ove regije uz središnji dio istočne obale Jadrana značajno je utjecalo na društveno-gospodarski razvoj, uz ostalo, i na oblikovanje kulturnoga identiteta njenih stanovnika.
-
Historijska geografijaHrvatskaHrvatski otociPrimorska Hrvatska
Pag – otok na dodiru geografskih mikrosvijetova
Otok Pag jedan je od najvećih hrvatskih otoka (284,56 km2) na kojem se sučeljuju raznoliki krajolici nastali oblikovanjem unutar različitih prirodno-geografskih i socio-geografskih okvira.
- 1
- 2