Geo-blog

Vijesti, aktualnosti, osvrti i kratki prilozi.

Slikarstvo i geografija: Van Gogh, Mondrian i Haška slikarska škola

Imaju li slikarstvo i geografija dodirnih točaka? Pa naravno da imaju! To su ustanovili učenici sedmog razreda jedne osnovne škole posjetom galeriji ,,Klovićevi dvori'' - šetali su polderima i plažama, gledali vjetrenjače i kanale, ulazili u radničke kuće, gradske crkve i sa slika očitavali geografiju Nizozemske na kraju 19. stoljeća.

Hrvatski pseudo-otoci

Među više od tisuću hrvatskih otoka posebice se izdvajaju oni koji su s kopnom povezani putem mosta; ti su otoci izgubili velik dio svojih inzularnih obilježja i poradi toga ih je moguće nazvati pseudo-otocima.

Istarski grafiti

Sve je više generacija kojima su sve manje jasni natpisi - parole koje sreću na zidovima diljem Istre Od njihova nastanka prošlo je sada već više od 50 godina i pravo je čudo što ih i danas nalazimo u tolikom broju No kako i zašto je došlo do njihova nastanka?

Rim – vječni grad (II. dio)

Ovaj članak nastavak je članka objavljenog na Geografiji.hr 1. rujna 2005., a govori o suvremenom razvoju i naglom usponu glavnoga talijanskog grada nakon osamostaljenja Italije 1861. godine U samo nekoliko desetljeća broj stanovnika višestruko se povećao i Rim je postao najveći talijanski grad Povećanje broja stanovnika bilo je popraćeno i naglim gospodarskim razvojem te izrastanjem ovoga grada u jednu od najposjećenijih turističkih destinacija na svijetu.

Povijesni problem određivanja geografske dužine (2): Početni meridijan

Geografska dužina određuje se u odnosu na početni meridijan koji prolazi kroz staru britansku kraljevsku zvjezdarnicu u Greenwichu; do pronalaska načina preciznoga određivanja geografske dužine kao i do međunarodnog prihvaćanja greenwichkoga početnog meridijana protekla su stoljeća neumornoga rada vrhunskih astronoma, geografa i kartografa.

Rim – vječni grad (I. dio)

Više od dvije i pol tisuće godina duga povijest ovoga grada jednako je zanimljiva kao i njegova sadašnjost, puna uspona i padova, ali unatoč svim nedaćama Rim je do danas ostao svjetska metropola, koju zahvaljujući bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu godišnje posjeti između sedam i deset milijuna turista Da bi se shvatilo zbog čega Rim nosi titulu "vječnoga grada" ili "glave svijeta" potrebno je upoznati njegovu povijest i sadašnjost, a to je upravo svrha ovoga članka podijeljenog u dva dijela – u prvom dijelu naglasak će biti stavljen na povijesno-geografski i urbani razvoj grada, a u drugom na suvremeni razvoj grada te na jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti grada, turizam.

Zašto se na Kornatu nije razvilo stalno naselje?

Kornatski arhipelag sa 147 otoka, otočića i hridi najbrojnija je otočna skupina na Jadranu; geografska je specifičnost Kornata što se na njima nije razvilo (možda bolje: očuvalo) stalno naselje iako tragova čovjekove nazočnosti i gospodarskoga vrjednovanja otočnog prostora ima još od prapovijesti.

Cuba libre?

Cigare i kokteli, duhan i šećerna trska, visoke palme i toplo plavo more, Che i Fidel, bogat kolorit, ritmovi salse i neodoljiv noćni život kod većine su ljudi glavne asocijacije na Kubu; Jer Kuba je doista sve to; No Kuba je i zemlja kompleksnih, često ideološki suprotstavljenih društvenih odnosa, usporenog i socijalizmom opterećenoga gospodarskog razvoja te osebujne kulture u kojoj bogata tradicija i suvremeni intelektualni razvoj balansirajući koegzistiraju; Sve navedeno stvara jedinstven, u svakodnevnici sveprisutan a turistima iznimno privlačan kulturni identitet Kube; Priča je zasigurno zanimljiva, a ovo je njezin prvi dio...

Putevi tamjana

U prigodi božićnih blagdana provirit ćemo u čudesan svijet tamjana i upoznati se (podsjetiti) s povijesno-geografskim aspketima njegove proizvodnje, upotrebe i trgovine.

Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku

Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.

Što Zagrebu znači Zlatna bula?

16. studenoga 1242 ugarsko-hrvatski kralj Bela IV izdao je u Virovitici povelju koja je zbog svog zlatnog pečata nazvana Zlatnom bulom kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad - što je za to obrtničko-trgovačko naselje značio ovaj dokument i što on znači za suvremeni Zagreb?

Litva – nova članica EU

1. svibnja 2004. godine u Europsku uniju primljene su pribaltike zemlje koje su po mnogo čemu vrlo bliske Hrvatskoj. Slični položaj u kojem se nalaze, prošlost i slični planovi za budućnost te međusobna podrška ono su što povezuje Hrvatsku i ove zemlje. Relativno velika prostorna udaljenost ne bi trebala biti prepreka boljem upoznavanju pribaltičkog tranzicijskog trolista.