GEO-BLOG
-
EuropaHistorijska geografijaHrvatskaHrvatski otociItalijaJužno hrvatsko primorjeSjeverno hrvatsko primorjeSvijet
Tršćanska kriza kroz odjeke u tisku
Prošlo je već pedeset godina od potpisivanja Londonskog memoranduma, sporazuma kojim je, nakon desetljeća oštre krize, riješen problem razgraničenja Italije i Jugoslavije. Potpisima na tome sporazumu definirani su i posljednji kilometri kopnene granice tadašnje Narodne Republike Hrvatske. No do ostvarivanja ovoga mirovnog rješenja sve strane upletene u ovu krizu morale su proći trnovit put napetih situacija i mučnih diplomatskih pregovora.
-
EuropaHistorijska geografijaHrvatskaMađarskaPromet i energetika
Cestovni promet u hrvatsko-mađarskom pograničnom području i perspektive formiranja transgranične regije
Padom «željezne zavjese» i tendencijama širenja Europske unije na istok, u posljednjih desetak godina konstantno jača međudržavna suradnja nekad socijalističkih zemalja s razvijenim zemljama Europske unije; U područjima najtješnje međudržavne gospodarske i kulturne suradnje došlo je do povezivanja susjednih graničnih regija pa čak i formiranja transgraničnih regija; Kakva je situacija u hrvatsko-mađarskom pograničnom području?.
-
16. studenoga 1242 ugarsko-hrvatski kralj Bela IV izdao je u Virovitici povelju koja je zbog svog zlatnog pečata nazvana Zlatnom bulom kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad – što je za to obrtničko-trgovačko naselje značio ovaj dokument i što on znači za suvremeni Zagreb?
-
Svibanj 2004. godine označio je novi početak za zemlje bivšeg Istočnog bloka koje su postale dio toliko željenog Zapada te je dao nadu ostatku europskih zemalja da i za njih postoji mjesto u Europskoj uniji. Hrvatska je na najboljem putu da ostvari svoj “zapadni san”, a dvadeset studenata Geografskog odsjeka iz Zagreba iz prve je ruke saznalo kako unija “diše” i kako funkcionira njezina najjača članica – Njemačka.
-
HrvatskaJužno hrvatsko primorjeOkoliš i zaštita prirodeReljef i tloSrednja DalmacijaStanovništvo i gospodarstvoTeme
Razvoj turizma na Biokovu
Biokovo je sa svojim 1762 m visokim vrhom Sv. Jurom najviša planina hrvatskog primorja, a treća po visini u Hrvatskoj. Najljepši dio planine 16. lipnja 1981. proglašen je parkom prirode, ponajviše zaslugama dr fra Jure Radića, makarskog franjevca i biologa.
-
Tog vikenda, 23 i 24 listopada 2004 sastankom u Fužinama Geografija hr obilježila je godinu dana uspješnog rada; Dakle, glavni cilj prošlogodišnjeg sastanka u Visuću – preživjeti – je ostvaren.